Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
2. lipnja 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Vlada želi drugu izmjenu dioničarskog ugovora između Ine i MOL-a
7. MOL otvoren za razgovore s hrvatskom Vladom
8. Rast poslovnog optimizma
9. Matijašević: ulaganje u proizvodnju jedini je lijek za uništenu ekonomiju
10. Sustav zaštite potrošača treba još nadograđivati
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
2. 06. 45.900.000 265.900.000 15.900.000 1,09
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 10.900.000 0,31 tri mjeseca 3.000.000 3,00 više od tri mjeseca 2.000.000 2,5 Ukupno 15.900.000 0,27
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca danas je su uz prekonoćne pozajmice ugovorene i one na rok, pri čemu je prosječna kamatna stopa premašila 1 posto.
Danas je prijavljeno 45,9 milijuna kuna potražnje, što je 7 posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je stagnirala na 265,9 milijuna kuna.
Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je ugovoreno 10,9 milijuna kuna. Pritom je kamatna stopa uvećana s jučerašnjih 0,27 na 0,31 posto.
Plasirano je i 3 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za tri mjeseca, po cijeni od 3 posto. Ujedno, odobreno je i 2 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja iznad 3 mjeseca, po kamati od 2,5 posto.
Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 15,9 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa iznosila 1,09 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: pad Crobexa za 0,55 posto
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je pao za 0,55 posto na 2.259,98 bodova, dok je Crobex10 smanjen za 0,69 posto na 1.237,11 bodova, a redovni promet Burze iznosio je 16,8 milijuna kuna.
Promete veće od milijun kuna imale su samo tri dionice.
Najveći promet zabilježila je dionica Ingre, od 4,3 milijuna kuna, a cijena joj je povećana za 1,21 posto na 16,77 kuna. Ingra je danas izvijestila da je na jednom od svojih tradicionalnih inozemnih tržišta ugovorila posao vrijedan približno 56 milijuna eura, a rok izvođenja radova je 26 mjeseci.
Dionicom Dom Holdinga danas se trgovalo za 2,3 milijuna kuna, uz pad cijene od 2,82 posto na 89,40 kuna.
Promet nešto veći od dva milijuna kuna imala je dionica HT-a, uz blagi rast cijene, za 0,01 posto, na 256,02 kune.
Ostale dionice imale su znatno manje promete.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno tržište
ADPL-R-A 142,00 145,15 143,00 244.629,82 -1,48%
ATGR-R-A 732,14 742,00 736,00 232.144,39 -0,20%
DLKV-R-A 246,00 248,48 246,80 640.386,75 -2,83%
HT-R-A 256,00 257,00 256,02 2.043.836,75 0,01%
IGH-R-A 1.725,00 1.849,89 1.800,00 444.706,19 -2,70%
INGR-R-A 15,80 17,20 16,77 4.332.557,06 1,21%
ISTT-R-A 274,47 275,00 275,00 13.734,55 -0,72%
KOEI-R-A 642,20 679,48 660,00 197.022,90 -2,94%
OPTE-R-A 38,50 38,50 38,50 7.700,00 3,49%
PODR-R-A 323,00 328,00 328,00 295.952,13 0,89%
PTKM-R-A 166,00 175,90 175,90 253.805,75 3,47%
ULPL-R-A 600,00 602,00 600,05 61.840,85 0,01%
VART-R-1 21,33 21,66 21,33 6.165,15 -1,52%
VERN-R-A 58,30 58,30 58,30 2.915,00 -4,39%
VIRO-R-A 430,00 435,00 435,00 92.774,00 -0,11%
Redovno Tržište
ADRS-P-A 268,20 270,00 268,20 370.258,39 -1,40%
ADRS-R-A 303,51 303,60 303,60 40.371,84 -2,07%
AGMM-R-A 749,99 749,99 749,99 10.499,86 7,14%
ARNT-R-A 76,00 81,99 80,50 65.382,24 -4,71%
ATLN-R-A 46,49 54,97 53,00 423.934,51 4,81%
ATPL-R-A 705,31 717,00 706,14 370.088,41 -1,93%
BLJE-R-A 98,20 100,40 100,00 709.724,93 0,37%
BLSC-R-A 650,01 650,01 650,01 24.700,38 -7,14%
BPBA-R-A 85,00 85,00 85,00 32.215,00 -0,76%
CEBA-P-A 275,00 275,00 275,00 15.400,00 0,73%
CKML-R-A 3.960,06 3.960,06 3.960,06 3.960,06 1,54%
DDJH-R-A 46,65 48,50 48,32 401.334,52 0,52%
DIOK-R-A 73,20 73,20 73,20 3.733,20 0,27%
ELKP-R-A 803,00 803,00 803,00 4.818,00 -10,68%
ERNT-R-A 1.461,08 1.476,00 1.463,00 417.612,25 -0,27%
FNVC-R-A 280,00 300,00 280,00 11.525,00 -10,25%
HDEL-R-A 136,31 143,19 143,19 14.921,00 1,22%
HGSP-R-A 16,45 16,45 16,45 658,00 0,00%
HRBC-R-A 235,00 235,00 235,00 1.175,00 2,17%
HTPK-R-A 75,00 75,01 75,00 5.175,59 1,71%
IMZV-R-A 105,00 105,00 105,00 3.780,00 0,96%
JDPL-R-A 142,74 145,16 144,00 59.446,76 -1,05%
JDRA-R-A 430,00 430,00 430,00 12.900,00 -3,15%
KABA-R-A 73,50 74,02 73,50 24.176,51 -5,77%
KNZM-R-A 199,00 199,00 199,00 92.734,00 0,00%
KODT-P-A 1.267,77 1.272,00 1.267,77 79.967,61 -0,96%
KODT-R-A 1.398,50 1.419,00 1.419,00 14.129,80 2,83%
KOKA-R-A 215,08 220,12 220,12 6.081,09 2,35%
KORF-R-A 85,10 90,12 89,40 2.322.633,76 -2,82%
KRAS-R-A 454,00 460,00 454,00 72.020,00 0,21%
KSST-R-A 2.600,00 2.699,00 2.631,00 105.024,56 1,19%
LANO-R-A 10,69 10,69 10,69 34.282,83 12,53%
LKPC-R-A 1.281,08 1.301,11 1.281,08 58.156,28 -1,53%
LKRI-R-A 188,01 193,19 192,99 422.243,46 0,26%
LVCV-R-A 190,00 199,88 199,88 9.559,28 5,20%
MIV-R-A 3.050,01 3.050,01 3.050,01 210.450,69 0,00%
PDBA-R-A 469,00 469,00 469,00 938,00 1,30%
PLAG-R-A 1.722,01 1.722,01 1.722,01 5.166,03 0,64%
QUNE-R-A 39,99 39,99 39,99 1.999,50 -0,03%
RIVP-R-A 243,60 244,00 243,98 15.850,56 0,16%
SLPF-R-A 27,24 27,24 27,24 1.062,36 8,79%
SMNS-R-A 711,50 711,50 711,50 28.460,00 -1,18%
SUNH-R-A 45,55 45,55 45,55 2.824,10 -7,96%
THNK-R-A 1.350,00 1.360,00 1.351,00 302.937,30 0,00%
TISK-R-A 194,01 200,00 200,00 81.726,17 0,00%
TNSA-R-A 720,00 725,00 725,00 9.375,00 -7,05%
TUHO-R-A 954,00 955,00 955,00 54.415,00 0,00%
VDKT-R-A 250,00 250,00 250,00 5.000,00 -3,10%
VLDS-R-A 12,05 12,60 12,05 58.002,01 -5,19%
VPIK-R-A 77,54 81,01 78,00 109.741,34 -2,50%
ZABA-R-A 260,00 260,00 260,00 382.720,00 -0,57%
ZLAR-R-A 73,95 73,95 73,95 739,50 0,00%
ZVCV-R-A 115,00 115,05 115,00 14.951,50 -2,53%
ZVZD-R-A 3.590,00 3.595,00 3.590,00 14.370,00 1,39%
MTP
EPLT-R-A 745,00 745,00 745,00 195.935,00 0,00%
OPEK-R-A 400,00 400,00 400,00 200.000,00 0,00%
PRFC-R-A 20,01 21,00 21,00 11.676,00 -4,20%
SNHO-R-A 150,00 150,50 150,00 15.616,71 -0,02%
VLHO-R-A 65,02 65,03 65,03 8.973,50 -4,37%
Ukupan promet
16.847.725,68
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu je pala 0,15 posto na 163,2030 bodova, prema podacima HANFA-e.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Vrijednost PBZ Croatia osiguranja se spustila 0,2-posto, na 155,4491 bodova, a Fonda AZ 0,18 posto, na 165,6728 bodova.
Pritom je vrijednost Erste Plavog bila niža 0,15 posto i pala na 168,2304 boda, a Raiffeisena 0,07 posto, i iznosila 162,0136 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan 1. promjena %
31. 05. 06.
Mirex* 163,4423 163,2030 -0,15
AZ OMF* 165,9693 165,6728 -0,18
Erste Plavi OMF. 168,4783 168,2304 -0,15
PBZ Croatia osig.OMF 155,7546 155,4491 -0,20
Raiffeisen OMF 162,1352 162,0136 -0,07
AZ benefit DMF** 171,0291 171,0237 0,00
AZ profit DMF 205,7234 205,0086 -0,35
Croatia osiguranje DMF 123,4622 123,2767 -0,15
Erste Plavi Expert DMF 142,1509 142,0123 -0,10
Erste Plavi Protect DMF 135,8228 135,8201 0,00
Raiffeisen DMF 157,5110 157,3786 -0,08
AZ Dalekovod ZDMF*** 193,1063 192,4618 -0,33
AZ Hr.kontrola zračne plov. 188,5901 187,9197 -0,36
AZ VIP ZDMF 202,2654 201,6130 -0,32
AZ Zagreb ZDMF 146,8044 146,2980 -0,34
ZDMF cestarski fond 123,5777 123,7522 0,14
Croatia osiguranje ZDMF 108,1391 107,9708 -0,16
ZDMF Ericsson N. Tesla 164,1510 164,1022 -0,03
ZDMF HEP grupa 112,1082 111,9137 -0,17
ZDMF Hrvatskih autocesta 121,2554 121,1364 -0,10
ZDMF Hr. liječničkog sind. 171,7097 171,6590 -0,03
ZDMF Novinar 151,1806 151,1700 -0,01
ZDMF Željezničar 121,4885 121,4835 0,00
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 109,1948 109,0352 -0,15
ZDMF T-HT 135,0548 135,1165 0,05
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 12.290 12.569 Tokyo/Nikkei 9.555 9.719 London/FTSE-100 5.877 5.928 Frankfurt/DAX 30 7.131 7.217
Loše vijesti iz industrije i s američkog tržišta rada izazvale su u srijedu pad vodećih indeksa na Wall Streetu za više od 2 posto, što je njihov najveći dnevni pad od kolovoza prošle godine, dok je VIX 'indeks straha' skočio 18,5 posto.
Dow Jones indeks potonuo je 279 bodova, ili 2,22 posto, na 12.290 bodova, dok je S&P 500 pao 2,28 posto, na 1.314 bodova, a Nasdaq indeks 2,33 posto, na 2.769 bodova.
Četverodnovni rast cijena dionica jučer je naglo prekinut. Svih 10 sektora S&P 500 indeksa palo je za više od 1 posto, a pale su i cijene svih 30 dionica koje čine Dow Jones. Po bodovima, Dow Jones zabilježio je najveći dnevni pad od lipnja, a u postocima od kolovoza prošle godine.
Strahovanja ulagača od slabljenja oporavka američkog gospodarstva jučer su potvrdili znatno slabiji nego što se očekivalo podaci iz industrije i s tržišta rada.
Institut za menadžere nabave izvijestio je da je u svibnju njegov indeks industrijske aktivnosti potonuo sa 60,4 na 53,5 bodova, znatno dublje nego što se očekivalo. Premda kretanje tog indeksa iznad 50 bodova ukazuje na rast aktivnosti, to je ipak njegov najveći pad od rujna 2009. godine.
ADP, najveća američka agencija za zapošljavanje, objavila je, pak, da je u svibnju privatni sektor otvorio samo 38.000 novih radnih mjesta, znatno manje od 177.000 u travnju i znatno ispod očekivanog.
„ADP-ove brojke najavljuju slabo izvješće vlade o zaposlenosti, koje će biti objavljeno u petak. A zbog niza slabih podataka posljednjih tjedana moguće je da će uskoro analitičari početi smanjivati procjene rasta bruto domaćeg proizvoda“, kaže Tim Speiss, direktor u tvrtki EisnerAmper.
ADP-ovo izvješće natjeralo je analitičare na hitnu korekciju prognoza. Goldman Sachs smanjio je procjenu rasta broja zaposlenih u svibnju sa 150 na 100 tisuća, a Citigroup sa 170 na 100 tisuća.
Još početkom tjedna u anketi Reutersa analitičari su procjenjivali da je u svibnju broj zaposlenih Amerikanaca porastao za 185.000, te da je stopa nezaposlenosti skliznula s 9,0 na 8,9 posto.
Među najvećim je gubitnicima jučer bio automobilski sektor, nakon podataka o padu prodaje vozila u SAD-u u svibnju, budući su potrošači suzdržani zbog slabljenja gospodarstva i visokih cijena goriva. Cijena dionice General Motorsa potonula je 5, a Forda 4,6 posto. Oštro je, 3,5 posto, potonuo i S&P indeks financijskog sektora. Pritom je dionica Bank of America pojeftinila 4,3, a JP Morgan Chasea 3,4 posto.
Na pojačano povlačenje ulagača s tržišta ukazuje i visok obujam trgovanja. Jučer je na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika zamijenilo 8,36 milijardi dionica. To je, doduše, manje od lanjskog dnevnog prosjeka od 8,47 milijardi, ali i znatno više od obujma prethodnih dana.
Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio gotovo 5 naprama 1. Na defanzivu ulagača ukazuje i snažan skok VIX indeksa Čikaške burze opcija. Rast tog 'indeksa straha' za 18,5 posto pokazuje da su ulagači spremni platiti više za zaštitu svog portfelja od daljnjeg pada cijena dionica.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE oslabio je 1,02 posto, na 5.928 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,05 posto, na 7.217 bodova. Pariški CAC pao je također 1,05 posto, na 3.964 boda.
Europski burzovni indeksi u četvrtak su oslabjeli, predvođeni rudarskim sektorom, nakon što su slabi podaci iz SAD-a izazvali zabrinutost oko usporavanja tempa gospodarskog oporavka.
Indeks Londonske burze Ftse u takvim je okolnostima oslabio za 0,86 posto, na 5.877 bodova, frankfurtski DAX oslabio je 1,2 posto, na 7.131 bod, a pariški CAC spustio se za 1,3 posto, na 3.913 bodova.
Slabi američki gospodarski podaci posebno su zabrinjavajući jer dolaze u vrijeme kada se investitori pripremaju na skorašnji dovršetak programa kvantitativnog popuštanja američke središnje banke (Fed), vrijedan 600 milijardi dolara.
"Raspoloženje je prilično sumorno. Gospodarski podaci iz prethodnih mjeseci ukazivali su na solidan rast u SAD-u, pa su jučerašnji podaci o zaposlenosti veliko iznenađenje", rekla je Anita Paluch iz tvrtke ETX Capital.
"Svi očekuju sutrašnje podatke s američkog tržišta rada, a očekivanja su se smanjila nakon razočaravajućeg izvješća američke agencije za zapošljavanje ADP“.
Dionice rudarskih kompanija bile su među najvećim gubitnicima, s prosječnim padom vrijednosti od 1,8 posto, nakon što su cijene bakra nastavile padati nakon jučerašnjih gubitaka, budući da je rast zabrinutosti pogubno utjecao na očekivanja potražnje za sirovinama.
Obnovljena zabrinutost oko dužničke krize u eurozoni također je pritisnula dionice, nakon što je agencija Moody's snizila kreditni rejting Grčke za tri razine, navodeći kao razlog sve veći rizik da vlada neće uspjeti stabilizirati svoj dug bez restrukturiranja.
Dionice grčkih banaka pale su za 1,6 posto, dok je prosječan gubitak dionica u europskom bankarskom sektoru iznosio oko 0,3 posto.
Na Tokijskoj burzi je indeks Nikkei oslabio 1,7 posto, na 9.555 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,44¸66 1,4486 1,4321
USD/JPY 80,68 81,32 80,65
GBP/USD 1,6375 1,6418 1,6304
USD/CHF 0,8411 0,8455 0,8400
Euro je u četvrtak na međunarodnim tržištima valuta dosegnuo najvišu razinu u mjesec dana prema dolaru, potaknut očekivanjima da će se brzo naći rješenje za grčku dužničku krizu.
Euro je u takvim okolnostima bio na dnevnom dobitku od 1,1 posto i njime se trgovalo po 1,4467 dolara, nakon što je nakratko dosegnuo 1,4487 dolara. Također je ojačao za više od jedan posto u odnosu na švicarski franak, na 1,2191 franak, oporavivši se s rekordno niske razine od 1,2053 franaka zabilježene ranije u četvrtak.
Euru su također pomogli snažna potražnja na španjolskoj aukciji obveznica, komentari predsjednika Europske središnje banke Jean-Claude Tricheta i slabiji dolar, koji je pao na najnižu razinu u mjesec dana prema košarici valuta. Dolar je tako oslabio i prema švicarskom franku, za 0,2 posto, pa se njime trgovalo nadomak rekordno niskoj razini od 0,8383 franaka, zabilježenoj u srijedu. Oslabio je i prema jenu, za 0,1 posto, na 80,81 jen.
Viši dužnosnik u grčkoj vladi izjavio je za Reuters da je Grčka dogovorila 6,4 milijardi eura novih proračunskih mjera za 2011. kako bi smanjila manjak, te da planira završiti pregovore s međunarodnim inspektorima do petka.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 1.06. USLIB 0,12700 -0,002 0,19043 0,25288 0,40263 1.06. EULIB 0,84500 0,019 1,18000 1,38188 1,66450
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 3. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4402 5,1550 8,4413 6,3716 6,1130 8,3293
Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke blago ojačala prema euru, dobila je na vrijednosti i prema američkom dolaru i britanskoj funti, dok je oslabila prema švicarskom franku.
Prema euru kuna je ojačala za 0,04 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, pa srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,440215 kuna.
Istodobno je kuna oslabila prema švicarskom franku za 0,36 posto i srednji tečaj franka iznosi 6,113068 kuna.
Vrijednost američkog dolara na današnjoj je tečajnici HNB-a oslabila 0,18 posto, na 5,155002 kune, a pojeftinila je i britanska funta, za 0,45 posto, na 8,441360 kuna.
5 Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 3. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5200 5,3568 8,7204 6,3628 OTP Banka Hrvatska 7,5134 5,2819 8,6719 6,2610 Štedbanka 7,5480 5,3509 8,6364 6,2543 Partner banka 7,5000 5,3279 8,6101 6,2643 Erste&Steiermarkische 7,5120 5,3080 8,6950 6,3110 Hrvatska poštanska banka 7,5150 5,3789 8,7392 6,3598 Centar banka 7,5108 5,3612 8,6523 6,2658 Splitska banka 7,5200 5,3148 8,6913 6,3242 Podravska banka 7,6158 5,3670 8,6695 6,2798 Istarska kreditna banka 7,5100 5,3250 8,5303 6,2799 Karlovačka banka 7,5290 5,3490 8,7590 6,3431 Croatia banka 7,5250 5,3199 8,6355 6,2872 Credo banka 7,5741 5,3096 8,6946 6,2231 Volksbank 7,5350 5,3097 8,6524 6,2965 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,3560 8,6880 6,3300 Fina 7,4650 5,3789 8,7392 6,3598 Privredna banka 7,5100 5,3306 8,6527 6,2794
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4625 5,1704 8,4666 6,1314 Zagrebačka banka 7,5100 5,2833 8,6008 6,2755 OTP Banka Hrvatska 7,5000 5,2561 8,5589 6,2304 Štedbanka 7,5180 5,2875 8,5509 6,1924 Partner banka 7,4900 5,2887 8,5713 6,2461 Erste&Steiermarkische 7,5000 5,2783 8,6473 6,2756 Hrvatska poštanska banka 7,5050 5,2890 8,6186 6,2658 Centar banka 7,4960 5,3096 8,6101 6,2353 Splitska banka 7,5100 5,2437 8,5817 6,2443 Podravska banka 7,6150 5,2670 8,6295 6,2498 Istarska kreditna banka 7,5050 5,2850 8,4920 6,2597 Karlovačka banka 7,5150 5,2990 8,6771 6,2838 Croatia banka 7,5138 5,2838 8,5764 6,2506 Credo banka 7,5294 5,2581 8,6101 6,1864 Volksbank 7,5150 5,2839 8,6102 6,2659 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,2560 8,5880 6,2300 Fina 7,4550 5,2890 8,6186 6,2658 Privredna banka 7,5000 5,2261 8,5670 6,2172
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4178 5,1395 8,4160 6,0947 Zagrebačka banka 7,4100 5,1047 8,3099 6,0633 OTP Banka Hrvatska 7,3883 5,0450 8,3059 5,9921 Štedbanka 7,4052 5,0760 8,2088 5,9447 Partner banka 7,3900 5,0309 8,3009 5,9996 Erste&Steiermarkische 7,4000 5,0309 8,2421 5,9816 Hrvatska poštanska banka 7,4050 5,0261 8,2303 5,9908 Centar banka 7,3955 5,0519 8,2894 6,0030 Splitska banka 7,4100 5,0662 8,2782 6,0356 Podravska banka 7,3950 5,0702 8,3048 6,0563 Istarska kreditna banka 7,4000 5,0600 8,2978 5,9908 Karlovačka banka 7,4000 5,0500 8,2694 5,9885 Croatia banka 7,4097 5,0503 8,3282 6,0030 Credo banka 7,3509 5,0519 8,2725 6,0397 Volksbank 7,4150 5,0519 8,2894 6,0519 Hypo Group Alpe-Adria 7,4100 5,0560 8,2880 6,0300 Fina 7,4050 5,0261 8,2303 5,9908 Privredna banka 7,4000 5,0717 8,3138 6,0335
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,3950 5,0536 8,2268 6,0027 OTP Banka Hrvatska 7,3764 5,0141 8,2216 5,9493 Štedbanka 7,3756 5,0252 8,1268 5,8852 Partner banka 7,3800 4,9915 8,2621 5,9762 Erste&Steiermarkische 7,3900 5,0100 8,2000 5,9570 Hrvatska poštanska banka 7,3850 4,9406 8,1644 5,9788 Centar banka 7,3806 5,0003 8,2725 5,9908 Splitska banka 7,4000 5,0003 8,1771 5,9803 Podravska banka 7,3800 5,0002 8,2148 6,0063 Istarska kreditna banka 7,3900 5,0290 8,2809 5,9480 Karlovačka banka 7,3900 5,0100 8,2039 5,9411 Croatia banka 7,3985 5,0194 8,2691 5,9663 Credo banka 7,3062 5,0003 8,1881 6,0030 Volksbank 7,3950 5,0261 8,2472 6,0214 Hypo Group Alpe-Adria 7,4000 4,9560 8,1880 5,9300 Fina 7,3850 4,9406 8,1644 5,9788 Privredna banka 7,3900 5,0209 8,2307 5,9731
6. Vlada želi drugu izmjenu dioničarskog ugovora između Ine i MOL-a
Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici dala suglasnost o vođenju pregovora s mađarskim MOL-om kako bi se pristupilo drugoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine.
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač kazao je da je Vlada, kao dioničar Ine, odredila svoje izaslanstvo za vođenje pregovora sa strateškim patrnerom MOL-om o drugoj izmjeni i dopuni spomenutog ugovora, koji je sklopljen u srpnju 2003., a prvi put izmijenjen u siječnju 2009.
U tom su izaslanstvu uz Popijača i ministrica financija Martina Dalić te predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern.
Popijač je kazao kako je cilj pregovora osigurati učinkovitiju realizaciju ciljeva iz Ugovora, a posebno zadržavanje i jačanje nacionalne energetske stabilnosti te poboljšanje poslovanja Ine i njezine tržišne pozicije u Hrvatskoj, jugoistočnoj Europi i jadranskoj regiji.
Ugovor je, smatra, nužno izmijeniti i radi podržavanja ciljanih investicija u imovinsku masu, a koji, po mišljenju hrvatske Vlade, nisu ostvareni.
Vlada je zadužila Ministarstvo gospodarstva da u njezine ime, kao dioničara Ine, podnese pisani zahtjev za pokretanje pregovora s MOL-om.
Vlada je dala suglasnost na prijedlog ugovora o provedbi razvojnog programa "Brijuni Rivijera" na lokacijima Pineta, Hidrobaza i Otok Sv. Katarina - Monumenti.
Odlučila je i o donošenju Mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja.
Radi usklađivanja s propisima EU Vlada je donijela odluku o objavljivanju pravila o državnim potporama koja se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža, te dopunu odluke o objavljivanju pravila o potporama za usavršavanje.
Dala je suglasnost i prihvatila
7. MOL otvoren za razgovore s hrvatskom Vladom
U povodu odluke hrvatske Vlade o pristupanju drugoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim dioničarima Ine, iz mađarske naftne kompanije MOL danas su poručili da su otvoreni za razgovore sa svojim strateškim partnerom o bilo kojem pitanju.
Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici dala suglasnost o vođenju pregovora s mađarskim MOL-om kako bi se pristupilo drugoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine. Vlada je, kao dioničar Ine, odredila svoje izaslanstvo za vođenje pregovora sa strateškim patrnerom MOL-om o drugoj izmjeni i dopuni spomenutog ugovora, koji je sklopljen u srpnju 2003., a prvi put izmijenjen u siječnju 2009.
"MOL je oduvijek otvoren za razgovore sa svojim strateškim partnerom, Vladom Republike Hrvatske, o bilo kojem pitanju. Zahvaljujući dioničarskim ugovorima i zajedničkoj suradnji Vlade RH i Mola, Inini rezultati i financijska stabilnost u proteklih su nekoliko godina znatno poboljšani. Snažno su povećane investicije u istraživanje i proizvodnju te maloprodaju, a dovršetkom prve faze programa modernizacije riječke rafinerije Ina je na hrvatsko tržište plasirala Euro V goriva europske kvalitete", stoji u priopćenju MOL-a.
Nadalje, dodaje se da je Ina upravo izvijestila o rekordnoj dobiti u prvom tromjesečju 2011., kao trećem uzastopnom pozitivnom kvartalu. Potpisivanjem novog ugovora o opskrbi plinom s tvrtkom ENI, Ina je uspjela dodatno povećati energetsku sigurnost, navodi se u priopćenju.
"MOL vjeruje da Inin razvoj i dostignuća u polju energetske sigurnosti u srednjoj i istočnoj Europi dokazuju da su izvorni ugovori ispunili prvobitne namjere dvaju dioničara i strateških partnera, te je otvoren za dodatna poboljšanja ovih dostignuća", stoji u priopćenju MOL-a, kojeg potpisuje glasnogovornik Domokos Szollár.
8. Rast poslovnog optimizma
Direktori hrvatskih tvrtki u drugom su tromjesečju ove godine optimističniji u nego u istom razdoblju prošle godine, a najveći rast optimizma iskazali su u području ekonomskog okruženja, rasta prodaje i očekivanih investicija, pokazuje istraživanje konzultantske kuće Deloitte "Pokazatelj stavova u biznisu", provedeno u šest zemalja srednje Europe.
Direktori u Hrvatskoj u jednakom omjeru (33 posto) očekuju poboljšanje, pogoršanje i nepromijenjene makroekonomske uvjete. Istodobno, 53 posto ih očekuje bolje rezultate svojih kompanija.
Istraživanje je pokazalo znatan napredak u procjeni rizika od nenaplate potraživanja dužnika. Tako je 47 posto direktora u hrvatskim tvrtkama optimistično i misle da je prosječan broj dana za plaćanje prihvatljiv, dok je u prvom kvartalu 2010. tako mislilo 20 posto direktora.
Od promatranih zemalja direktori u Hrvatskoj pokazali su najveći pomak u pozitivnim očekivanjima o rastu prodaje u sljedećih godinu dana te ih sada 60 posto očekuje povećanje, a 13 posto pad prodaje.
Očekivanja u vezi sa zapošljavanjem u regiji nastavila su se konstantno poboljšavati i sada 29 posto ispitanika očekuje novo zapošljavanje, dok je u trećem kvartalu 2009. to očekivalo 12 posto ispitanika.
U Hrvatskoj 23 posto ispitanika planira smanjivanje broja zaposlenih, što je na razini prosjeka regije, dok je u trećem kvartalu 2009. smanjenje zaposlenih očekivalo 55 posto anketiranih direktora. Povećanje broja zaposlenih očekuje 20 posto direktora, što je niže u odnosu na regiju.
Što se tiče investicije u kapitalna dobra, 47 posto anketiranih odgovorilo je da će povećati kapitalne investicije u idućih šest mjeseci, dok tri posto smatra da će ih smanjiti.
Izgledi za preuzimanje druge tvrtke su slabi, ali u okvirima srednjoeuropskog prosjeka - petina hrvatskih tvrtki odvažilo bi se na taj korak u idućih godinu dana.
9. Matijašević: ulaganje u proizvodnju jedini je lijek za uništenu ekonomiju
Ulaganje u proizvodnju jedini je lijek za uništenu ekonomiju, a predstojeći parlamentarni izbori ne smiju biti opravdanje da se ništa ne učini, kazao je predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević na današnjoj konferenciji za novinare.
Matijašević je rekao da su priče o globalnim financijskim poremećajima kao uzročnicima krize u Hrvatskoj ostale bez temelja, jer je globalna ekonomija prebrodila krizu, a domaća još ima pad gospodarskih aktivnosti.
Naveo je da brodogradnja zaslužuje više pozornosti, da 3. maj, Kraljevica i Brodotrogir predugo čekaju odgovore na dostavljene poslovne planove te da Ministrstvo obrane još uvijek nije poduzeo ništa u vezi raspisivanja natječaja za gradnju brodova za potrebe Hrvatske ratne mornarice.
Istaknuo je da su moguća nova poskupljenja trajektnog prijevoza kod nacionalnog brodara i da je poražavajuće da prijevoz četveročlane obitelji brodom od Splita do Lastova s povratkom stoji oko 1600 kuna.
Matijašević je ocijenio da se o učincima ulaska Hrvatske u EU dovoljno ne skrbi te da će domaće ribarstvo bez značajnijih priprema teško podnijeti nove uvjete. Naglasio je da bi država trebala omogućiti ribarima obnovu flote u hrvatskim brodogradilištima uz povoljne kreditne aranžmane.
Smatra da bi trebalo uvesti povlaštenu stopu PDV-a za turizam i ugostiteljstvo, da se zanemaruje povezanost tih djelatnosti s poljoprivredno-prehrambenom industrijom te da porast cijena i potražnje hrane u svijetu nameću potrebu modernizacije poljoprivrede.
Govoreći o bankama, naveo je primjer Mađarske u kojoj je s bankama postignut dogovor o zamrzavanju tečaja franka za korisnike kredita na tri godine i jednu banku na domaćem tržištu koja će, kako je rekao, nuditi kredite u kunama, bez valutne klauzule.
Građevinarstvo je najviše pogođeno, pa predlažemo da se snizi i stopa PDV-a za neprodane stanove te da se novim infrastrukturnim projektima pomogne toj djelatnosti, rekao je Matijašević.
10. Sustav zaštite potrošača treba još nadograđivati
Sustav zaštite potrošača, posebno kod financijskih usluga, vrlo je delikatan i složen i u Hrvatskoj ga treba još nadograđivati pazeći pritom na ravnotežu između financijskih institucija i potrošača koja je danas ipak malo više na strani financijske industrije, ocjena je ravnatelja Uprave za financijski sustav Ministarstva financija Damir Kaufmana.
Kaufman je to uz ostalo iznio na današnjem okruglom stolu o zaštiti potrošača i financijskoj pismenosti za fer kreditiranje. Skup je u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) okupio više od 50 sudionika iz različitih bankarskih i državnih institucija te udruga i foruma potrošača.
Kazavši kako Ministarstvo financija može riješiti neke od pristiglih primjedbi građana, ali i da je puno više toga u nadležnosti HNB-a, Kaufman je istaknuo da unatoč postojećem zakonodavstvu još postoje pravne praznine u nekim segmentima pa građanin/potrošač financijskih usluga još nije dovoljno zaštićen.
S druge strane građani nemaju dovoljno informacija o tim uslugama i njihovom korištenju pa kada dođu u probleme traže pomoć od države koja im često i ne može pomoći jer se najčešće radi o definiranim ugovornim odnosima između banke i građana.
Stoga je važno, istaknuli su sudionici okruglog stola, da se uz detaljnije informiranje građani i educiraju za korištenje tih usluga, posebno kredita.
To će svakako, smatra državni tajnik u MINGORP-u Krešimir Rožman, pomoći boljem vraćanju kredita te povećati odgovornost. Po njemu više treba razmisliti i o načinima dogovaranja promjenjive kamatne stope i plana otplate kredita kako bi se uspostavila bolja ravnoteža između davatelja i korisnika kredita.
Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček istaknuo je važnost odgovornog posuđivanja i zaduživanja te da je bankama cilj uredno vraćanje kredita, a time i informirani i racionalni potrošač koji zna što uzima i potpisuje. Upozorio je da je najskuplji kredit onaj prekoračenja po tekućem računu. Za one pod valutnom klauzulom kazao je da ih je najviše, oko 70 posto svih kredita, a da čistih kunskih ima, ali vrlo malo jer su u startu skuplji. Hrvatska je općenito jedna od rijetkih zemalja koja ima kredite s valutnom klauzulom, a to će se promijeniti tek po uvođenju eura, kaže Bohaček.
Načelnica Odjela za zaštitu potrošača MINGORP-a Đema Bartulović podsjetila je da potrošači svoje primjedbe i pritužbe, pa i na financijske usluge mogu slati na Centralni informacijski sustav zaštite potrošača na webu MINGORP-a.
Navela je da se od ukupnih nešto više od četiri tisuće tih primjedbi od 2008. do 2011. oko 7 posto odnosi na financijske usluge, te da su najčešće vezane za previsoke cijene opomena iz banaka, promjenjenim kamatama na kredite, sudužničkom odnosu u kreditu i drugom.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821