POREČ
Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor danas je u Poreču rekla kako vjeruje da će se do kraja dana uskladiti dnevni red sutrašnje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS). Odgovarujući na pitanje kakav će biti dnevni red VNS-a, premijerka je rekla da Vijeće za nacionalnu sigurnost sazivaju predsjednik Republike i predsjednik Vlade RH i da ga jedan bez drugoga ne mogu sazvati. Kako je rekla, poslala je pismeni prijedlog vjerujući kako će dnevni red biti usklađen do kraja dana i pritom je predložila da na sjednici budu isključivo članovi tog vijeća. "Vjerujem da će Vijeće donijeti dobre zaključke jer je iznimno važno da jačamo institucije i da ih zaštitimo od bilo kakvih udara. Pogotovo je važno da zaštitimo pravosuđe i sudove od bilo kakvih pritisaka osoba protiv kojih se vodi neki postupak, ili osoba koje su osumnjičene, ili protiv kojih su podnesene kaznene prijave ili se vodi postupak na sudu", naglasila je premijerka Kosor. Na pitanje hoće li na sjednici Vijeća biti nazočan i ravnatelj policije Oliver Grbić premijerka je odgovorila da on, kao ni bilo koji ravnatelj policije, nije član VNS-a. Bilo je prijedloga iz Ureda predsjednika da se na sjednicu pozove predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić. No, čujem da je predsjednik jučer prihvatio prijedlog da na sjednici VNS-a budu isključivo članovi Vijeća", rekla je premijerka Kosor, koja vjeruje da će to biti "dobra sjednica s dobrim zaključcima te da ćemo još jače ići dalje u borbi protiv kriminala i korupcije".
ZAGREB
Ina će od ponoći, kako se neslužbeno doznaje, sniziti cijene svojih motornih benzina za 10 lipa po litri, a pojeftinit će i dizelska goriva u rasponu od 3 do 16 lipa. Prema naslužbenim informacijama, Ina će od sutra, 31. svibnja, prodavati svoj eurosuper BS 95 po cijeni od 9,74 kune po litri (do sada 9,84 kune), a eurosuper BS 95 class po 9,79 kuna (do sada 9,89 kuna). Nova cijena Ininog eurosupera BS 98 bit će 10,09 kuna (do sada 10,19 kuna). Ina će od ponoći, kako se doznaje, cijene eurodizela sniziti za tri lipe po litri, pa će eurodizel BS prodavati po 8,99 kuna (do sada 9,02 kune), a eurodizel BS class po 9,04 kune (do sada 9,07 kuna). Za 12 lipa po litri pojeftinit će obični Inin dizel i nova mu je cijena 8,60 kuna (do sada 8,72 kune). Plavi dizel će pojeftiniti za 16 lipa po litri i nova mu je cijena na Ininim crpkama 5,42 kune (do sada 5,58 kuna), a loživo ulje ekstra lako za 9 lipa, na 6,18 kuna (do sada 6,27 kuna). Inine promjene cijena u skladu su s kretanjima cijena derivata koje je danas poslijepodne, temeljem Pravilnika o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, objavilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.
ZAGREB
U slučaju da SDP na sljedećim izborima dođe u priliku obnašati dužnost upravljanja državom, u poljoprivrednom sektoru planiramo veći naglasak staviti na segment ekološke poljoprivrede, izjavila je danas predsjednica Savjeta za zaštitu okoliša SDP-a Mirela Holy na tribini "Ekološka poljoprivreda - nova prilika za poljoprivredu Hrvatske". Holy je na tribini u organizaciji SDP-ova savjeta rekla kako je teško govoriti o ekološkoj poljoprivredi kao dominantnoj poljoprivrednoj praksi zbog toga što se velika većina poljoprivrednih površina u Hrvatskoj ni ne može koristiti za ekološki uzgoj jer je onečišćena, ali, istaknula je, definitivno je moguće taj postotak od 1,8 posto, za četiri, pet godina, podignuti i na 10 posto ukoliko bi se provodile mjere koje SDP predlaže. Prva mjera je uvođenje mreže "zelenih kioska", koja bi služili za "povezivanje između proizvođača hrane, lanaca i turističkih kompleksa kao distributera i konačnih korisnika, odnosno potrošača". Druga je mjera izrada strategije poljoprivrede dio koje bi bila ekološka poljoprivreda u sklopu koje bi se izradila karta ekološke poljoprivrede i time olakšao posao proizvođačima kojima su velike prepreke skupa istraživanja i testiranja tla.
DUBROVNIK
U organizaciji Instituta Ruđera Boškovića iz Zagreba te grada Dubrovnika i biskupijske Klasične gimnazije, u Dubrovniku se do 2. lipnja održava simpozij "Od Ruđera Boškovića do danas: doprinos hrvatskih znanstvenika svjetskoj znanstvenoj baštini". Kako je na današnjoj konferenciji za novinare rekao ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs, doista je fascinantno koliko je Ruđer Bošković bio čovjek današnjice i koliko se poruka kroz njegov život i njegovo djelovanje može primijeniti i danas. Ministar Fuchs podsjetio je na projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o povratku hrvatskih znanstvenika u domovinu, pri čemu je istaknuo da ih se do sada vratilo pedesetak, a još se mnogi zanimaju za povratak. Svi oni, kako je rekao, koji su se afirmirali u svijetu, bit će od velike koristi Hrvatskoj, osobito kada uđemo u Europsku uniju, a suradnja s njima vrlo je čvrsta kad su u pitanju mnogi zajednički projekti. Ravnateljica Instituta Ruđera Boškovića Danica Ramljak rekla je kako je "jedan od ciljeva tog simpozija ispitati može li taj veliki znanstvenik koji je djelovao u osam europskih država biti model za modernu znanost".
ZADAR
Protiv kanala Pag-Košljun na današnjoj su se konferenciji za novinare u Zadru očitovali predstavnici ekoloških udruga "Eko Zadar" i "Cvit soli", Udruge iznajmljivača soba i apartmana Pag i Facebook grupe. Gradnja kanala, kako su rekli, nije u skladu ni s paškim ni sa županijskim prostornim planom. Kanal Pag-Košljun podijelo bi otok na dva dijela, rekli su paški aktivisti i zatražili da im se odgovori je li studija koju je izradio Hidrografski institut iz Splita plaćena proračunskim novcem grada Paga. Kanal je zapravo golemi kamenolom s više od pet milijuna prostornih metara kamena. Pri vađenju kamena javlja se i otpad čije bi odlaganje dosta stajalo. U studiji utjecaja na okoliš taj su problem riješili nasipavanjem 200 tisuća četvornih metara mora, što je suprotno prostornome planu grada Paga i županijskome prostornom planu, rečeno je na konferenciji za novinare. Neprihvatljivo je da se u paškoj uvali nasipava 200 tisuća četvornih metara mora, a pogotovo da se tzv. pametnim minama minira podmorje uz same magazine soli, koji su zaštićeni spomenici industrijske arhitekture, te da se na tom dijelu grade apartmani, rekla je Sanja Zalehovski u ime udruge "Cvit soli".
SPLIT
Na Županijskome sudu u Splitu danas je ispitivanjem svjedoka nastavljeno suđenje za željezničku nesreću koja se dogodila u Rudinama u srpnju 2009. kada je u iskliznuću putničkoga nagibnog vlaka na pruzi Zagreb-Split poginulo šest osoba, a ozlijeđeno njih 55. Svjedok Branko Rakić, na dan nesreće dežurni prometnik iz Kaštel Sućurca, objasnio je proceduru dobivanja dozvole za prskanje pruge. "Koliko se sjećam, pružno vozilo nije dobilo dozvolu za prolaz jer za to nije bilo dovoljno vremena između prolaska dvaju putničkih vlakova. Da ju je dobilo, pruga bi bila zatvorna", rekao je. Istaknuo je kako se o prolasku trebalo dogovoriti i s prometnom operativom jer se s putnim listom ne izlazi na prugu. Pružno vozilo na prugu do Labina izišlo je kao putnički vlak, a kao takav ne smije izvoditi radove, rekao je svjedok Branko Rakić i dodao kako bi - da je vidio da polijeva retardant - sigurno to uveo u prometni dnevnik i zatvorio prugu. Optužnica za nesreću u Rudinama tereti bivšeg direktora HŽ-a Ivana Medaka, direktora i savjetnika tvrtke "Intrade" Ivana Tomaškovića i Jozu Bazinu te voditelja protupožarne zaštite HŽ-a u Splitu Dragu Rogulja i vatrogasca DVD-a "Stružac" Branka Tišljara da su sudjelovali u nabavi i uporabi retardanta TG-300 čije je nanošenje na tračnice uzrokovalo nesreću te da su bili svjesni posljedica.
ZAGREB
Zbog nedolaska trojice optuženika, odgođen je početak suđenja čak 34-orici optuženika koje se tereti da su 26. veljači ove godine ciglama, kamenjem i pirotehničkim sredstvima napali i pokušali probiti policijski kordon u Radićevoj ulici, koji je sprječavao dolazak prosvjednika na Markov trg, gdje su skupovi i prosvjedi zabranjeni. Optužene se tereti da su se poslijepodne odvojili od mirnog prosvjeda "Stop progonu hrvatskih branitelja", koji se, potaknut uhićenjem branitelja Tihomira Purde u BiH, održavao na glavnome zagrebačkom trgu, te nasrnuli i ozlijedili 30 policajaca u kordonu u Radićevoj ulici i oštetili dva policijska automobila. Optuženi će se o optužbama očitovati na idućem ročištu koje je sudac zagrebačkoga Općinskog kaznenog suda Milenko Đaković najavio za lipanj. Sudac je na današnjem ročištu upozorio optužene i njihove branitelje da se neće ustručavati koristiti se svim zakonskim mogućnostima kako bi osigurao njihovu nazočnost na suđenju. Naime, ako se ne budu redovito pojavljivali na raspravama, prijeti im opasnost da se pridruže četvorici u pritvoru, a odvjetnicima prijete novčane kazne. Državno odvjetništvo za optužene traži kazne od godinu i pol do tri godine i četiri mjeseca zatvora, to jest ukupno više od 62 godine zatvora. U sukobu s policijom ozlijeđeno je i 18 prosvjednika.