Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna oko 1 posto, na 74,97 bodova, što je već drugi tjedan zaredom kako slabi.
Pritom je tečaj europske valute prema američkoj ojačao za 1,02 posto, na 1,4315 dolara.
U odnosu na japansku valutu, cijena dolara pala je, pak, 1,11 posto, na 80,80 jena.
Tečaj eura prema japanskoj valuti skliznuo je sa 115,70 na 115,60 jena.
Početkom prošloga tjedna cijena eura potonula je na samo 1,3968 dolara, najnižu razinu u dva mjeseca, što je bila posljedica strahovanja od produbljivanja dužničke krize u eurozoni, s obzirom na daljnje smanjenje kreditnog rejtinga Grčkoj i sniženje prognoza za talijanski rejting iz 'stabilnog' u 'negativan'.
Euro je bio pod pritiskom i zbog sumnji ulagača u vezi španjolskog paketa mjera proračunske štednje, nakon poraza vladajućih socijalista na regionalnim izborima u nedjelju.
Međutim, uspon dolara prema euru bio je kratkoga daha jer su ulagače pokolebali podaci koji ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva.
S druge strane, kupovine eura potaknuo je napis u londonskom dnevniku Financial Times da je Kina zainteresirana za kupovinu obveznica namijenjenih spašavanju Portugala na aukciji koja se planira sredinom idućeg mjeseca.
Analitičari kažu da će euro vjerojatno dobivati podršku i od očekivanja da će Europska središnja banka dodatno podići ključne kamatne stope. Zbog toga se cijena eura do kraja tjedna vratila iznad razine od 1,43 dolara.
Kombinacija slabog ozračja za dolar i zabrinutosti u vezi dugova u eurozoni trebala bi održati euro u rasponu od 1,40 dolara do 1,44 dolara.
"Neki na tržištu će se kladiti protiv dolara zbog špekulacija da bi američka središnja banka Fed nakon lipnja mogla krenuti u novo kvantitativno popuštanje, što bi trebalo pomoći euru. No, tržište također uviđa da euro nema većeg potencijala za rast", kaže Roberto Mialich, valutni strateg u UniCreditu.
Zbog neizvjesnosti na tržištima ulagači se više okreću valutama koje nose manje prinose, ali se smatraju sigurnijim utočištima za kapital u nesigurna vremena. Zbog toga su i euro i dolar oslabili prema japanskoj i švicarskoj valuti.
Tečaj eura potonuo je u petak na samo 1,2147 franaka, rekordno nisku razinu od uvođenja jedinstvene valute 1999. Dolar je također pao na rekordno nisku razinu prema 'švicarcu' - na 0,8511 franaka.
Franak bi mogao nastaviti jačati, s obzirom da po gospodarskom i fiskalnom zdravlju Švicarska uvelike nadmašuje prosjek u eurozoni, tumače analitičari.
„Švicarsko gospodarstvo, kao i njemačko, brzo raste. No, za razliku od Njemačke, Švicarska nije u eurozoni, pa ne mora sudjelovati u spašavanju financijski oslabljenih članica eurozone“, objašnjava Andrew Busch, strateg u tvrtki BMO Capital Markets.