TALLINN - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović posjetio je u četvrtak popodne u Tallinu NATO-ov centar izvrsnosti za obranu od kibernetičkih napada te estonski ICT demo centar, koji okuplja tvrtke iz područja informatičke i komunikacijske tehnologije. U radu središta sudjeluju Estonija, Latvija, Litva, Njemačka, Mađarska, Italija, Slovačka i Španjolska, pridružuju se i nove zemlje, a i Hrvatskoj je ponuđeno da se pridruži. ICT Demo centar neprofitna je estonska organizacija posvećena okupljanju tvrtki u sektoru informatičkih i i komunikacijskih tehnologija. Glavna svrha mu je poticati suradnju između tvrtki ICT sektora i stvoriti osnovu za zajednički izvoz. Josipović je ovime završio jednodnevni službeni posjet Estoniji, iz koje navečer putuje u Varšavu, gdje će sudjelovati na summitu čelnika država srednje Europe.
BRUXELLES - Francuska se zalaže za što brže zaključenje pristupnih pregovora Hrvatske i Europske unije, već u lipnju, ako Europska komisija ocijeni da je Zagreb spreman, a prijedlozi da se uvede sustav praćenja preuzetih obveza od zaključenja pregovora do ulaska u članstvo imaju za cilj olakšati ulazak u EU, a ne ga odgoditi, doznaje se u četvrtak iz francuskih diplomatskih izvora. "S nestrpljenjem očekujemo da se pregovori završe, mi smo spremni i za zatvaranje pregovora u lipnju ako Komisija potvrdi da su uvjeti ispunjeni", rekao je diplomat koji je želio ostati neimenovan. Proteklih dana, pojedini mediji u zemljama članicama EU-a spekulirali su da Francuska zajedno s još nekim zemljama želi usporiti pregovore, a neki su navodili izjavu neimenovanog europskog diplomata koji je rekao da Pariz želi završetak pregovora u srpnju kada su ljudi na plaži i kada bi završetak pregovora prošao manje zapaženo u javnosti. "Za završetak pregovora ne trebamo čekati ljeto, mi smo spremni za završetak čim se potvrdi da su ispunjeni uvjeti", rekao je francuski diplomatski izvor.
BEOGRAD - Bivši zapovjednik snaga bosanskih Srba i haški optuženik Ratko Mladić tijekom poslijepodneva prevezen je u zgradu Specijalnog suda u Beogradu, gdje će mu biti pročitana optužnica i ispitat će ga istražni sudac. Najtraženiji bjegunac pred Haškim sudom, koji je jutros uhićen u Srbiji, u sud je prevezen iz sjedišta Sigurnosno informativne agencije. Nakon saslušanja će istražni sudac Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odlučiti jesu li ispunjene pretpostavke za Mladićevo izručenje Haškom sudu. Na tu se odluku Ratko Mladić može žaliti, a konačnu odluku donijet će srbiijansko ministarstvo pravosuđa. Ministar unutarnjih poslova Srbije Ivica Dačić na konferenciji za novinare rekao je kako pri uhićenju Ratka Mladića u selu Lazarevu nedaleko od Zrenjanina nije bilo korišteno vatreno oružje jer otpora nije ni bil, a akciju su proveli zajedno pripadnici srbijanskog ministarstva unutarnjih poslova i Sigurnosno informativne agencije.
BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Boris Tadić u četvrtak je, potvrđujući da je u jutarnjim satima uhićen haaški optuženik Ratko Mladić, izjavio kako je Srbija okončala teško razdoblje i skinula ljagu sa sebe. "U ime republike Srbije obavještavam vas da je danas, tijekom jutarnjih sati, uhićen Ratko Mladić, u akciji koju su koordinirano izvele Sigurnosno informativna agencija (BIA) i služba za otkrivanje ratnih zločina", rekao je Tadić novinarima na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u Beogradu. Dodao je kako vjeruje da su sada otvorena sva vrata za buduće pregovore te članstvo Srbije u Europskoj uniji. Tadić je kazao kako će se nastaviti i potraga za Goranom Hadžićem, te da će i on biti uhićen čim bude dostupan srbijanskim tijelima. Upitan očekuje li nerede u zemlji zbog Mladićeva uhićenja, Tadić je rekao da ih ne očekuje jer Srbija po njegovim riječima samo poštuje domaće i međunarodne propise.
ZAGREB - Haaški sud pozdravio je u četvrtak uhićenje bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića izrazivši nadu da će vrlo skoro biti uhićen i posljednji haaški bjegunac Goran Hadžić. "Sud pozdravlja današnju objavu uhićenja Ratka Maldića u Srbiji, nakon što je 16 godina izbjegavao uhićenje", navodi se u priopćenju Haaškoga suda. Mladića je tužiteljstvo 1995. optužilo za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom sukoba u BiH od 1992. do 1995. "Goran Hadžić jedini je preostali bjegunac i sud se nada da će biti vrlo skoro uhićen", piše u priopćenju. Sud poručuje kako očekuje Mladićevo brzo prebacivanje iz Srbije u Den Haag nakon dovršetka procedure propisane srbijanskim zakonima. Nakon prebacivanja pod nadležnost suda Mladić će biti stavljen u pritvor gdje će čekati prvo pojavljivanje pred sucem, podsjeća se u priopćenju. Pravila haaškoga suda ne propisuju rok u kojem optuženi mora biti prvi put izveden pred sud ali propisuje da do toga mora doći "bez odgode".
BRUXELLES - Europska unija pozdravila je u četvrtak uhićenje Ratka Mladića kao veliki dan za Srbiju, njezine susjede i zadovoljenje pravde te kao uklanjanje jedne od velikih prepreka na srbijanskom putu prema europskim integracijama. "Uhićenje Ratka Mladića je vrlo pozitivan ravzoj za Europsku uniju, srbijanske susjede, ali najviše za vladavinu prava u samoj Srbiji. Obitelji nebrojenih žrtava zaslužuju pravdu", rekao je u priopćenju predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele sazvao je u četvrtak popodne posebnu konferenciju za novinare na temu uhićenja bivšeg vojnog zapovjednika bosanskih Srba. "Pravda je zadovoljena i velika prepreka na putu Srbije perma EU je uklonjena", rekao je Fuele, dodajući da je ovo "veliki dan za Srbiju, za zapadni Balkan i za sve nas".
BRUXELLES - Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy pozdravio je u četvrtak uhićenje Ratka Mladića, koje predstavlja "prekretnicu" za Srbiju i međunarodnu pravdu. "Pozdravljam uhićenje bivše srpskog vojnog zapovjednika Ratka Mladića. To je prekretnica i za Srbiju i za međunarodnu pravdu", ističe u priopćenju Van Rompuy i čestita srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću na "tom važnom postignuću". "Moje su misli sa žrtvama ratnih zločina i njihovih obitelji. Nadam se da ćena današnja vijest primaknuti za važan korak prema pomirenju i regionalnoj stabilnosti", dodaje Van Rompuy.
MOSTAR - Glavno vijeće Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) je u četvrtak na konstituirajućoj sjednici u Mostaru pozvalo visokog međunarodnog predstavnika Valentina Inzka da ukine spornu odluku kojom je legalizirao sadašnju vlast u Federaciji BiH iako je austrijski diplomat jučer ocijenio kako je to za njega gotova stvar. Prema priopćenju Glavno vijeće je ponovno pozvalo visokoga predstavnika Valentina Inzka da povuče svoj "privremeni nalog i na taj način vrati dignitet državnim institucijama i stvori pretpostavke za zakonito i legitimno formiranje institucija vlasti u BiH". Pojašnjava se da treba dopustiti legalnim institucijama u zemlji, Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) koje je nezakonitim ocijenilo izabranu vlast u Federaciji, da dovrši proces implementacije izbornih rezultata. Prema riječima glavnog tajnika HDZ-a 1990. Vese Vegara, koji je i član u Glavnom vijeću, visoki predstavnik najviše može pomoći Hrvatima samo "ako se bude držao zakona i Ustava" i ne bude arbitrirao na štetu nijednog naroda.
DEAUVILLE - Najbogatije zemlje svijeta u skupini G8 htjele su na dvodnevnom summitu u Deauvilleu, na normandijskoj obali, pojačati pritisak na Bašara al-Asada i Moamera Gadafija koji priječe širenje demokratizacije u arapskom svijetu koju oni žele poduprijeti. Francuska koja predsjeda susretom na vrhu G8 podijelila je izaslanstvima prijedlog završne izjave u kojemu poziva sirijskog i libijskog čelnika da prekinu nasilje nad civilima. Po prijedlogu završne izjave kojega je AFP dobio presliku, čelnici G8 trebaju pozvati režim predsjednika Bašara al-Asada da "prekine s uporabom sile i zastrašivanjem sirijskog naroda te da počne dijalog i temeljne reforme". U prijedlogu završne izjave, G8 poziva pukovnika Gadafija, protiv kojega je Zapad 19. ožujka pokrenuo vojnu operaciju, da "odmah prekine nasilje". G8 ističe da podupire "političko rješenje koje će odražavati volju naroda".
DEAUVILLE - Američki predsjednik Barack Obama u četvrtak se u francuskom Deauvilleu, na marginama summita skupine G-8, bilateralno sastao s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom s kojim je razgovarao o američkim planovima za proturaketni štit u Europi, o američkoj potpori ulasku Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), o Iranu te o stanju na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, izvijestili su američki mediji. Planovi uspostave američkog proturaketnog štita u Europi, kojem se Moskva protivi, opterećuju nastojanja Obamine administracije da "resetira" i poboljša odnose s Rusijom. Medvedev se snažno protivi tom potezu, dok Washington tvrdi da je američki štit potreban kako bi se europski saveznici zaštitili od prijetnji iz zemalja poput Irana i Sjeverne Koreje. Obama je rekao kako su se, glede proturaketne obrane, njih dvojica "obvezali da rade zajedno, kako bi pronašli pristup i konfiguraciju sukladnu sigurnosnim potrebama obiju zemalja .... koja održava stratešku ravnotežu i bavi se potencijalnim prijetnjama koje dijele obje zemlje". Medvedev je rekao novinarima da će neslaganje oko tog pitanja vjerojatno riješiti budući političari, možda do 2020., a da on i Obama mogu "postaviti temelje".
PARIZ - Suradnja s Pakistanom strateška je potreba za SAD, čak i kada Washington vrši pritisak na Islamabad da djeluje odlučnije u borbi protiv terorizma, izjavila je u četvrtak američka državna tajnica Hillary Clinton na konferenciji za novinare održanoj u Parizu. Pakistan je dobar partner u međunarodnim naporima suzbijanja terorizma, rekla je Clinton, unatoč ljutnji SAD-a zbog otkrića da je Al-Kaidin vođa Osama bin Laden ondje živio godinama prije nego što su ga 2. svibnja smaknuli američki komandosi. Međunarodna zajednica uspjela je ubiti više terorista na pakistanskom teritoriju nego bilo gdje u svijetu, a "to se ne bi moglo ostvariti bez pakistanske suradnje", istaknula je državna tajnica.
SANA - Više od 40 osoba ubijeno je u teškim uličnim borbama u glavnom jemenskom gradu Sani u četvrtak, a sukobi prosvjednika koji žele odlazak s vlasti predsjednika Alija Abdulaha Saleha i njegovih pristaša prijete eskalacijom u građanski rat. Stotine stanovnika Sane žurno napuštaju grad s onim što mogu prenijeti na krovovima automobila, bježeći pred sukobima u kojima je od početka tjedna poginulo više od 80 ljudi. Borbe u kojima su se Salehovom snagama sigurnosti suprotstavili pripadnici najsnažnijeg plemena Hašida na čelu sa Sadikom al-Amarom najkrvavije su od početka prosvjeda u Jemenu u siječnju i prijete da se prošire po cijelom gradu.
PESHAWAR - Napadač samoubojica koji je vozio automobil ubio je u četvrtak najmanje 22 osobe u blizini policijske postaje na sjeverozapadu Pakistana, zemlji koju potresa val napada talibanska, saveznika Al-Kaide, izvijestila je policija. "Napadač samoubojica želio je napasti policijsku postaju i njezine zaposlenike, no automobil-bomba eksplodirao je ispred prepreke postavljene pred zgradom", rekao je za France presse Masud Kan Afridi, zamjenik šefa policije u Hangu, gdje se dogodio napad. "Većina ubijenih su policajci, a broj će se vjerojatno povećati, jer u području u kojemu je počinjen napad, nalaze se uredi i stanovi policijskih dužnosnika", rekao je šef lokalne policije Fazal Neim. Još nitko nije preuzeo odgovornost za napad. Od ljeta 2007. u Pakistanu je u više od 480, većinom samoubilačkih napada, ubijeno oko 4.400 osoba.
WASHINGTON - Američki State Department objavio je u četvrtak da će nagraditi iznosom do 5 milijuna dolara informaciju koja bi dovela do lokacije na kojoj se nalazi vođa čečenskih pobunjenika Doku Umarov. Doku Umarov je čelnik i operativni zapovjednik skupine Kavkaski emirat (CE), čiji je proklamirani cilj nasilna uspostava islamskog emirata u sjevernom Kavkazu, južnoj Rusiji i ruskoj regiji Volgi, s Umarovom kao emirom.
Pod vodstvom Umarova, CE je izvodio samoubilačke napade i druga teroristička djela. Umarov je dao nekoliko javnih izjava u kojima ohrabruje svoje sljedbenike da čine nasilna djela protiv onih koje je CE proglasio neprijateljima, uključujući SAD, Izrael, Rusiju i Veliku Britaniju. U lipnju 2010., State Department je Umarova stavio na popis globalnih terorista, čime je američkoj vladi omogućeno da ometa mrežu financijske potpore Umarovu, rođenom 13. travnja 1964. u Karsenoju, u Čečeniji, u bivšem SSSR-u.
WASHINGTON - Dok neke obitelji nastavljaju grozničavu potragu za preživjelima a druge se pripremaju za pogrebe, dužnosnici su u četvrtak objavili da se 232 osobe još uvijek vode kao nestale nakon razornog tornada koji je prošle nedjelje pogodio grad Joplin u američkoj saveznoj državi Missouri, izvijestila je TV mreža MSNBC News. Dužnosnici kažu kako mnogi od ljudi koji su nestali nisu nužno mrtvi ili zarobljeni pod ruševinama, već su mnogi od njih vjerojatno na sigurnom, ali nisu obitelji i prijateljima javili gdje su. Mobitelska mreža u Joplinu je poremećena nakon nevremena, čemu se pripisuje nedostatak informacija o dijelu nestalih osoba. U najsmrtonosnijem pojedinačnom tornadu u SAD-u, u 64 godine otkako se vode ti podaci, poginulo je 125 ljudi a više od 900 je ozlijeđeno. Još tri tijela pronađena su u srijedu navečer.
U ovoj je godini zabilježen neobično velik broj tornada - 1168 do 22. svibnja, u usporedbi s prosjekom od oko 671 do tog trenutka, izjavio je Joshua Wurman, voditelj Centra za istraživanje nevremena u Boulderu u državi Colorado.
MISRATA - Snage odane libijskome čelniku Moameru Gadafiju gađale su minobacačima u četvrtak pobunjenička uporišta u Misrati, a novi Gadafijev prijedlog prekida vatre naišao je na skepsu. Reutersov dopisnik u Misrati, mjestu najžešćih sukoba u tromjesečnome ratu u Libiji, kaže da je minobacački napad ubio jednoga pobunjenika, a ranio petoricu. U četvrtak se u zapadnim predgrađima Misrate svakih nekoliko minuta čula minobacačka paljba, a u gradskoj bolnici pobunjenici oplakuju poginuloga. Suleim al-Fakih, jedan od pobunjenika rekao je da su sukobi počeli kad su pobunjenici napali progradafijevske snage koje su kopale rov ne bi li blokirale cestu.