BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Boris Tadić potvrdio je u četvrtak u Beogradu da je uhićen najtraženiji haaški bjegunac Ratko Mladić. Srbijanska policija uhitila je tijekom prijepodneva muškarca koji se predstavljao kao Milorad Komadić, za kojega se sumnjalo da je odbjegli haaški optuženik Ratko Mladić. Nakon što je provjeren njegov identitet, srbijanski predsjednik Tadić na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji potvrdio je da je zaista riječ o Mladiću. Mladić je, javljaju srbijanski mediji, uhićen u Lazarevu, 80 kilometara sjeveroistočno od Beograda. Nekadašnjega vojnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića Haaški sud tereti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući i optužnicu za genocid. Mladić je, zajedno s bivšim čelnikom bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem, koji je uhićen u Srbiji u srpnju 2008. i kojemu se sudi u Haagu, optužen za genocid u Srebrenici 1995. zbog pokolja osam tisuća muslimana i zbog 43-mjesečne opsade Sarajeva.
ZAGREB - Optužnica Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije tereti bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića (69) u 15 točaka za genocid, sudjelovanje u genocidu, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Haško tužiteljstvo u 1995. godini podiglo je najprije optužnicu protiv Mladića i političkog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića za genocid i ratne zločine počinjene od 1991. do 1993. na području BiH, a na kraju iste godine i optužnicu protiv dvojice vođa za genocid počinjen u Srebrenici u srpnju 1995. U 2002. godini optužnice su objedinjene i Mladića i Karadžića teretilo se za genocid, sudjelovanje u genocidu, progone, istrebljenje i ubojstva, deportaciju i nehumana djela, protupravno teroriziranje civila i druge napade na civile, okrutno postupanje i uzimanje talaca tijekom rata u BiH. Predmeti su razdvojeni nakon što je Karadžić uhićen 21. srpnja 2008. i nekoliko dana kasnije prebačen u Haag. Njegovo suđenje započelo je u listopadu 2009. godine i u tijeku je izvođenje tužiteljskih svjedoka. Tužiteljstvo je u međuvremenu podnijelo prošle godine zahtjev za izmjenom optužnice po kojoj bi se Mladića teretilo u 11 točaka za genocid, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH od 1992. do 1995. godine. Važećom optužnicom Mladić je optužen pred Haaškim sudom za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio počiniti genocid i druge ratne zločine nad muslimanskim, hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom tijekom rata u BiH. Mladić je rođen 12. ožujka 1942 u općini Kalinovik u BiH i školovao se na vojnoj akademiji JNA u Beogradu i karijeru je nastavio u sastavu JNA. U lipnju 1991. postao je zapovjednik 9. korpusa Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Kninu u vrijeme sukoba hrvatskih snaga i JNA, a na dužnost načelnika štaba odnosno zamjenika zapovjednika komande Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu stupio je u svibnju 1992. godine. Za zapovjednika Glavnog štaba vojske bosanskih Srba (VRS) postavljen je 12. svibnja 1992. i tu je dužnost obavljao do kraja 1996.
DEN HAAG - Od 161 osobe optužene pred Međunarodnim kaznenim sudom za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), otkako je u četvrtak uhićen bivši vojni zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić u bijegu je još samo hrvatski Srbin Goran Hadžić. Hadžić (52), bivši predsjednik vlade tzv. "republike srpske krajine", samoproglašene tvorevine na trećini Hrvatske tijekom rata 1991.-1995., optužen je za ratne i zločine protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i običaja. Hadžić je nestao iz svoga doma ubrzo pošto je protiv njega podignuta optužnica u srpnju 2004. i nije se predao unatoč pozivima srbijanske vlade. Optužnica ga tereti u 14 točaka za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog njegove upletenosti u ubojstva stotina Hrvata i deportaciju desetaka tisuća Hrvata i drugih nesrba tijekom rata. Optužen je, među ostalim i za pokolj na Ovčari gdje je strijeljano 250 Hrvata izvedenih iz vukovarske bolnice 1991.
SARAJEVO - Uhićenje Ratka Mladića najvažnija je vijest u četvrtak za medije u Bosni i Hercegovini. Javne radijske i televizijske postaje izravno su prenosile konferenciju za novinare srbijanskog predsjednika Borisa Tadića na kojoj je potvrđeno uhićenje Mladića, a odmah su počela pristizati brojna reagiranja na tu dugo čekanu vijest. Među prvima reagirao je član predsjedništva BiH Željko Komšić. "Iznimno mi je drago što je napokon došlo do uhićenja Ratka Mladića i što će se on naći na optuženičkoj klupi i odgovarati za sva strašna zlodjela počinjena na teritoriju BiH, a posebice za genocid počinjen u Srebrenici", stoji u Momšićevoj pisanoj izjavi dostavljenoj medijima u Sarajevu. On je međutim upozorio kako je uhićenje dokaz "da su srbijanske vlasti u svakom trenutku znale gdje se nalazi Ratko Mladić, kao što su znale gdje se nalazi i Radovan Karadžić". "Očigledno je da su i jedan i drugi Srbiji služili samo kao moneta za potkusurivanje u pregovorima s Europskom unijom. Tek u trenutku kad je EU Srbiji odlučno postavila kao uvjet daljem pridruživanju uhićenje Ratka Mladića, ono je i uslijedilo", zaključio je Komšić. Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir izjavio je kako je sa zadovoljstvom primio vijest o Mladićevu uhićenju. "Naravno da je riječ o pozitivnom potezu tijela vlasti Srbije koje pokazuju da, bez obzira na vrijeme koje je prošlo od optužnice do uhićenja, počinju funkcionirati. Na žalost, činjenica da je uhićen na teritoriju Srbije pokazuje kako su određene institucije Srbije sudjelovale u njegovu skrivanju", kazao je Budimir.
ZAGREB - Glavni haški tužitelj Serge Brammertz pozdravio je u četvrtak uhićenje bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića i pohvalio Srbiju za njezine napore u uhićenju jednog od posljednjih haaških bjegunaca. "Pozdravljam današnje uhićenje Ratka Mladića u Srbiji. Čekamo njegovo prebacivanje u Haag gdje će mu se suditi pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Svjesni smo posla koji su u uhićenju Ratka Mladića obavile srbijanske vlasti a posebno Vijeće za nacionalnu sigurnost i akcijski tim Srbije. Zahvaljujemo im na ispunjavanju obveza prema tribunalu i pravdi. Svjesni smo i napora međunarodne zajednice u mjerama koje su osigurale uhićenje Ratka Mladića", navodi se u Brammertzovoj izjavi koju je objavio njegov ured u Den Haagu. Brammertz trenutno boravi s tužiteljima iz regije na Brijunima na 5. regionalnoj konferenciji posvećenoj pitanjima suradnje na progonu ratnih zločina koja je zatvorena za javnost. "S vijestima o uhićenju naše su misli prije svega sa žrtvama zločina počinjenih tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji", kazao je Brammertz poručivši da ured tužiteljstva vjeruje da Mladićevo uhićenje može imati pozitivni učinak na pomirenje u regiji. Danas je i važan dan za međunarodnu pravdu. Mladićevo uhićenje jasno pokazuje čvrstoću predanosti međunarodnoj pravdi i današnji događaji pokazuju da ljudi odgovorni za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava ne mogu računati na to da će izbjeći kaznu", poručuje Brammertz. Mladić, kojeg je Haaški sud još 1995. godine optužio za genocid i ratne zločine u BiH u bijegu je bio 16 godina.
TALLIN - Uhićenje Ratka Mladića dobra je vijest ne samo za Hrvatsku, nego i za cijelu regiju, Europu i čovječanstvo u cjelini, rekao je u četvrtak u Tallinnu hrvatski predsjednik Ivo Josipović u svom prvom komentaru na današnje uhićenje ovog dugogodišnjeg haškog bjegunca. "Definitivno to je dobra vijest za cijelu regiju, cijelu Europu i čovječanstvo u cjelini", ocijenio je Josipović. Hrvatski predsjednik kazao je da je ovo trenutak kada se treba ponajprije prisjetiti svih žrtava koje se stavljaju na teret Mladiću. "Očekivanje je cijele međunarodne zajednice i moje isto tako da će se na jednom pravednom suđenju pravedno odmjeriti krivnja i kazna", istaknuo je hrvatski predsjednik. Josipović je ocijenio kako je ovo uhićenje ujedno velik i važan iskorak za Srbiju u pogledu njezinih ambicija za europskom integracijom, te istaknuo također da je ono vrlo važno i za odnose u regiji. "Ovo je korak koji će omogućiti puno bolje odnose u cijeloj regiji, posebno između Srbije i BiH", zaključio je Josipović u komentaru Mladićeva uhićenja.
WASHINGTON/ZAGREB - Bijela kuća je u četvrtak izjavila da su Sjedinjene Države oduševljene što je srbijanska vlada uhitila Ratka Mladića, najtraženijeg optuženika za ratne zločine u Europi, izvijestio je Reuters. SAD očekuje brzo prebacivanje Mladića u Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu, rekao je novinarima Ben Rhodes, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, i dodao kako njegovo uhićenje pokazuje da će "pravda stići takve zločince". Ratko Mladić, kojeg je ICTY još 1995. optužio za genocid i zločine protiv čovječnosti u BiH, uhićen je u četvrtak u selu Lazarevu kraj Zrenjanina u Vojvodini.
BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a Anders-Fogh Rasmussen pozdravio je u četvrtak uhićenje Ratka Mladića, koji je igrao ključnu ulogu u jednoj od najmračnijih epizoda balkanske i europske povijesti, uključujući opsadu Sarajeva i masakr u Srebrenici. "Snažno pozdravljam vijest da je Ratko Mladić uhićen i da je njegovo izručenje u Den Haag u tijeku. Vojni zapovjednik bosanskih Srba, general Ratko Mladić igrao je ključnu ulogu u nekim od najmračnijih epizoda balkanske i europske povijesti, uključujući opsadu Sarajeva i masakr tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici 1995. godine", kaže se u poruci glavnog tajnika Rasmussena. "Gotovo 16 godina nakon što je optužen za genocid i ostale ratne zločine, njegovo uhićenje konačno pruža prigodu da pravda bude izvršena", ističe glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza. "NATO je bio jamac sigurnosti na Balkanu u velikom dijelu u protekla dva desetljeća i danas vidimo veliki korak naprijed za cjelovitu, slobodnu i mirnu Europu. Ostajemo odlučni pomoći cijeloj regiji na putu prema euroatlantskim integracijama", stoji na kraju poruke glavnog tajnika.
ZAGREB - Vijest o uhićenju bivšeg vojnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića svijet je u četvrtak pozdravio kao povijestan dan za pravu i pomirbu u regiji te za srbijanski put prema članstvu u Europsku uniju iako samo to ipak neće biti dovoljno, kako je upozorila Nizozemska. To je "povijestan dan za međunarodnu pravdu", on označava "napredak prema nekažnjivosti zločina", rekao je u Parizu glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Cahterine Ashton zatražila je da Mladić "bez odgode" bude izručen Haškome tribunalu i poručila da je uhićenje "važan korak naprijed za Srbiju i za međunarodno pravosuđe". Povjerenik Europske komisije za proširenje Stefan Fuele podzravio je "povijestan potez Srbije koja je pokazala da je razumjela ključnu važnost pomirbe u regiji" i objasnio kako je "regionalna pomirba dio političkih kriterija za pristupni proces Uniji". Britanski ministar vanjskih poslova Wiliam Hague čestitao je srbijanskim vlastima na uhićenju koje je nazvao "povijesnim trenutkom za regiju" razdiranu strašnim ratovima 90-ih te poručio: "Danas su naše misli s rodbinom žrtava ubijenih u opkoljenom Sarajevu i rodbinom žrtava genocida u Srebrenici". Čestitke Srbiji i njezinu predsjedniku Borisu Tadiću uputio je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt te ocijenio da su "europski izgledi za Srbiju sada sjajniji nego ikada". Međutim, nizozemski premijer Mark Rutte rekao je da je uhićenje "važan element", ali da on "ne znači automatski i pristup. To ne ide tako". Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini ocijenio je da uhićenje pokazuje "veliku demokratsku zrelost Srbije", da je to "istinska prekretnica koju (EU) pozdravlja" i taj potez "još više približuje Srbiju Europi i Europskoj uniji".
MADRID - Vlada libijskog vođe Moamera Gadafija kontaktirala je stane države predloživši im hitan prekid vatre, no druga strana sumnjičavo gleda na taj prijedlog ne vjerujući da bi se njime mogao postići kraj tromjesečnog sukoba. Malo je vjerojatno da prijedlog o prekidu vatre utječe na zapadne lidere, koji će se sastati u francuskome Deauvilleu u sklopu summita grupe osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G8, koji tvrde da se nepokolebljivo kreću prema svojem cilju - a to znači, ukloniti Gadafija s vlasti. Španjolci su objavili kako su jedna od nekoliko europskih vlada koja je primila isti prijedlog libijskog premijera Al-Bagdadija Alija Al-Mahmudija o hitnom prekidu vatre. "Dobili smo poruku, ali naše je stajalište jednako onome kakvo imaju ostale zemlje Europe", rekao je glasnogovornik ureda španjolskog premijera. "Svi s nestrpljenjem očekujemo sporazum... no najprije treba poduzeti određene korake, a o njima do sada nismo razgovarali", rekao je glasnogovornik. Gadafijeva vlada prekid vatre nudila je i prije. Svaki put odbili su ga pobunjenici, koji su u više navrata istaknuli kako pristaju isključivo na odlazak s vlasti libijskog vođe.
PARIZ - Internet je sada najzanimljiviji pokretač rasta i treba ga regulirati na način prihvatljiv i vladama i samoj industriji, zaključci su koje će sudionici foruma e-G8 prenijeti čelnicima industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G8) na summitu što počinje u četvrtak u Deauvilleu. Internetska elita, a među njima osnivač Facebooka Mark Zuckerberg i predsjednik grupe Google Inc. Eric Schmidt, završila je u srijedu u Parizu dvodnevni forum upozorenjem vladama da bi presnažna regulacija interneta mogla naštetiti njegovim vrijednostima, javlja Reuters. Internet je sada najzanimljiviji pokretač rasta "i treba omogućiti njegov razvoj", rekao je Maurice Levy, izvršni direktor oglašivačke tvrtke Publicis i domaćin foruma, piše agencija AFP. Države trebaju internetu "pristupati kao sektoru koji ostvaruje rast", no "važno je i regulirati to tržište". "Treći element, bez sumnje najvažniji" je "kreativnost", rekao je Levy. Zuckerberg, mladi osnivač društvene mreže Facebook s 500 milijuna korisnika diljem svijeta, dočekan je u Parizu kao rock-zvijezda zbog uloge te društvene mreže u demokratskim pokretima Arapskog proljeća. "Ljudi mi kažu kako je sjajno što je (Facebook) odigrao veliku ulogu u Arapskom proljeću, no istodobno je zastrašujuće koje sve informacije možete podijeliti i prikupiti o ljudima", rekao je Zuckerberg. "Teško ide jedno bez drugoga... Ne možete izolirati neke stvari koje volite u internetu i kontrolirati one koje vam se ne sviđaju", prenosi Reuters. Schmidt je ustvrdio da "će se tehnologija razvijati brže nego vlade i zato se zakoni ne smiju donositi prije nego što shvatimo kakve će posljedice donijeti".