„Oluja nije imala alternativu niti ju se moglo odgoditi jer je prijetio masakr u Bihaću sličan onom u Srebrenici, a niti u jednom dokumentu srpskih struktura ne spominje se mirna reintegracija okupiranih područja u sustav Repubike Hrvatske“, rekao je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. Ante Nazor.
Po njegovim riječima uoči „Oluje“ Hrvatska skrbi o 384.000 izbjeglih i prognanih Hrvata od kojih je više od polovice s tada okupiranih hrvatskih područja, a preostali dio iz BiH.
Po Nazorovu tumačenju, nedavna nepravomoćna haaška presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču pokazuje da „imamo svojih pogrešaka jer nismo prikupili podatke o 143 masovne grobnice u Hrvatskoj u kojima su stradali Hrvati“.
Nazor je za brojku od 22.000 spaljenih srpskih kuća u Hrvatskoj koju spominju mediji i, kako je dodao, Hrvatski helsinški odbor (HHO), rekao da je pretjerana.
„Prema podacima UN-a pregledano je 22.000 kuća od kojih je 8.000 potpuno a 9.000 djelomično uništeno što je ukupno 17.000 i za 5.000 je manje od podatka HHO“, kazao je Nazor. Ako se uzme u obzir da su Srbi pri povlačenju spalili mnoge svoje, ali i kuće Hrvata, te da su mnogi objekti bili „legitiman vojni cilj“, onda se se dobije dvostruko manje uništenih srpskih kuća od 22.000 koliko spominje HHO i mediji, rekao je Nazor. Pri tomu je ustvrdio kako je za neka naselja navedeno da je u njima spaljeno više kuća nego što ih je bilo po popisu 1991. godine.
Po Nazorovim tvrdnjama srpsko rukovodstvo tzv. SAO Krajine i njihovi mentori iz Beograda odgovorni su za egzodus Srba iz Hrvatske 1995. godine, jer planovi za evakuaciju postoje još od kraja 1993. godine.
„Na referendumu 12. svibnja 1991. godine na području 11 većinskih srpskih općina više od 99 posto se izjasnilo da Srbi ne žele živjeti u Hrvatskoj i da će taj prostor biti pripojen Srbiji a niti jedno rukovodstvo tzv. SAO Krajine nije odustalo od tog plana“, ustvrdio je Nazor.
Umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Marko Vukasović, koji je u „Oluji“ bio zapovjednik pješadijske bojne 4. gardijske brigade koja je ušla u oslobođeni Knin, odbacio je navode iz haaške presude generalima Gotovini i Markaču o prekomjernom granatiranju Knina.
„Mogli smo granatirati Knin, ali general Gotovina je naredio da se ne smije ispaliti nijedna granata, te moja postrojba nije ispalila nijednu granatu“, rekao je Vukasović.