Kako se navodi, do sredine 21. stoljeća više od dvije trećine svjetskog pučanstva živjet će u gradovima; 75 posto potrošnje energije i oko 70 posto svjetske emisije ugljičnog dioksida pripisuje se gradovima; urbana područja glavni su izvori klimatskih promjena, a posebno su osjetljivi obalni gradovi. Zato svi svjetski megapolisi, pa i manja urbana područja, moraju znatno pridonijeti zaštiti klime, stoji u zaključcima.
„Zadarska deklaracija", odnosno Agenda HABITAT-a, uz ostalo obvezuje na javnu raspravu s predstavnicima vlada, ali i poslovnoga svijeta o poboljšanju održivosti gradova. Prevencija morskoga onečišćenja preporuča se redovitim nadzorom kakvoće vode koja utječe u more ili balastnih voda koju prevoze brodovi. Uzroci podizanja razina mora različiti su, a posljedice sve očitije.
Inače, saborski zastupnik Jerko Rošin je uoči foruma izabran za predsjednika Europske udruge parlamentaraca za Habitat, a trenutačno obnaša i dužnost potpredsjednika Svjetske sekcije globalnih parlamentaraca.
"Podizanjem mora za pola metra, primjerice, nestat će više od pola današnje Aleksandrije. Nije to samo priča o Aleksandriji - u nas će se to dogoditi u Starom Gradu na Hvaru, Milni na Braču", istaknuo je zastupnik Jerko Rošin.
Na današnjoj konferenciji za novinare Rošin je podsjetio i na ozonske rupe i posljedice koje izazivaju. "Klimatske promjene i povećanje ljetnih temperatura postali su naša svakodnevica. Na Filipinima se događaju pojave koje se ne mogu znanstveno objasniti. Ondje gdje su bile poplave, danas su suše i obrnuto", kazao je, među ostalim, Rošin.
"Parlamentarci, predstavnici naroda, donose zakone, ali nadziru i proračune svojih zemalja pa mogu kontrolirati i postizanje ciljeva agende. Jačanje suradnje Globalnih parlamentaraca za Habitat učinkovit je način u razvoju, primjeni i promicanju održivih načela te sprječavanju klimatskih promjena", zaključio je predsjednik Globalnih parlamentaraca o Habitatu Peter Getz.
Na 7. svjetskom forumu globalnih parlamentaraca HABITAT, koji se u protekla dva dana održavao u Zadru, sudjelovalo je 120 parlamentaraca iz 31 zemlje, a glavna tema bila je "Dobri zakoni za bolji Habitat".
Suorganizatori skupa bili su grad Zadar, Hrvatski sabor i vlada.