Znanstvenici u proglasu podsjećaju kako je Hrvatska međunarodno priznata 1992., kad je postala i članicom UN-a, dok je članicom Vijeća Europe postala 1996., a članicom Atlantskog pakta 2000. Sve to smatraju rezultatom "uspješne pobjede nad srpsko-crnogorskim agresorom od 1991. do 1995.", dok je 15. travnja ove godine Haaški sud to proglasio "zajedničkim zločinačkim pothvatom nad srpskim stanovništvom u Hrvatskoj".
Ističu da je povijesna istina da je Hrvatska svoju slobodu i samostalnost obranila od srpsko-crnogorskog agresora, što haaški sud primjenom engleske pravne figure, bez utvrđenja eventualno nekog kaznenog djela, proglašava i osuđuje kvalifikacijom "zajednički zločinački pothvat" hrvatskog vojnog i političkog vodstva.
Takvu presudu nazivaju klevetom i laži Sudskog vijeća Haaškog suda, kojom se želi izjednačiti krivnja za nametnuti rat na prostoru bivše Jugoslavije. Smatraju da Hrvatska ne smije prihvatiti takvu presudu, dok bi ju hrvatski narod trebao "odbaciti s indignacijom".
U proglasu se postavlja i pitanje je li upotreba pojma detuđmanizacije, kojim se mnogi hrvatski političari koriste nakon smrti Franje Tuđmana, zapravo "sustavno rashrvaćivanje Hrvatske i dokidanje njezina suvereniteta".
"Zato se sustavno trebamo boriti protiv svih pokušaja onemogućivanja uspješna razvoja Hrvatske u međunarodnim odnosima, i u tom sadržaju suprotstaviti se svim protupravnim ocjenama haaškog suda istine o Hrvatskoj, njezinu vodstvu i njezinoj borbi protiv agresorskih snaga i pobjedi nad agresorom", stoji u proglasu.
Sudionici skupa pozivaju hrvatske vlasti da se jasno odrede prema kršenju državnoga suvereniteta te da zaštite povijesnu istinu i pravne stečevine Hrvatske. Od predsjednika Hrvatskog sabora traže da se političkom deklaracijom na tematskoj sjednici zaštiti "ugroženi suverenitet Republike Hrvatske".