VARŠAVA - Hrvatska će moći ove godine potpisati ugovor o pristupanju Europskoj uniji, ocijenio je u ponedjeljak poljski premijer Donald Tusk, kojega zemlja 1. srpnja preuzima rotirajuće predsjedanje Unijom. "Računamo na to da će Hrvatska ove godine završiti pregovore i potpisati ugovor o pristupanju EU-u", rekao je Tusk novinarima u Varšavi nakon sastanka "europske trojke" (Poljska-Danska-Cipar), triju zemalja koje će turnusno predsjedati Unijom do kraja 2012. "Predstavio sam rezultate svojih upravo završenih posjeta Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Suglasili smo se da su europske težnje tih zemalja opravdane", iako neke od tih zemalja " imaju još posla", rekao je Tusk nakon sastanka s danskim premijerom Larsom Lokkem Rasmussenom i ciparskim Dimitrisom Christofiasom. Hrvatska je završila pregovore o 30 od 35 poglavlja i nada se Uniji pristupiti u siječnju 2013.
SALZBURG - Austrijski odvjetnik bivšeg predsjednika hrvatske vlade Ive Sanadera najavio je žalbu na odluku suda u Salzburgu, koji je u ponedjeljak odobrio njegovo izručenje Hrvatskoj. Sanaderov austrijski odvjetnik Werner Suppan, koji je tražio puštanje svoga branjenika iz pritvora, u ponedjeljak nakon odluke suda u Salzburgu najavio je žalbu, što bi konačnu odluku o izručenju moglo odgoditi za nekoliko tjedana. Predsjednik salzburškog zemaljskog suda Hans Rathgeb na ročištu u ponedjeljak izjavio je da postoje zakonske pretpostavke za Sanaderovo izručenje Hrvatskoj, nakon što je hrvatsko pravosuđe prošlog tjedna Austriji dostavilo dokumente na temelju kojih je zatraženo izručenje. Ekstradicijski pritvor prema priopćenju salzburškog suda, "zbog ove odluke više ne podliježe vremenskom ograničenju". Nakon odluke suda, njegov je odvjetnik najavio zapravo dvije žalbe. Jedna je usmjerena protiv produljenja pritvora, a druga protiv odluke da je izručenje dopušteno.
BEOGRAD - Na početku ponovljena suđenja pred Vijećem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu Perica Đaković, optužen za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u hrvatskom mjestu Medku u rujnu 1991., izjavio je kako nije kriv za djela za koja je optužen. U početku dokaznog postupka određeno je da bude pročitana sudska dokumentacija te izjave u prvom postupku ispitanih svjedoka i sudskih vještaka, a nastavak suđenja bit će zakazan naknadno. Vijeće je 23. lipnja 2010. za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u Medku 1991. osudilo na trogodišnje zatvorske kazne Milorada Lazića (45) i Nikolu Konjevića (56), Mirka Marunića (42) na dvije godine, a Perica Đaković (42) oslobođen je jer, kako je objašnjeno, u postupku nije dokazano da je kriv za djelo za koje se tereti. Vijeće za ratne zločine prizivnog suda u Beogradu 19. siječnja ove godine potvrdilo je prvostupanjsku presudu Laziću, Maruniću i Konjeviću, a ukinulo prvostupanjsku presudu i predmet vratilo prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje za Đakovića. Srbijanskom državnom odvjetništvu za ratne zločine "slučaj Medak" ustupilo je hrvatsko državno odvjetništvo na temelju sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina iz 2006.
SARAJEVO - Predsjednik entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik izjavio je u ponedjeljak kako neće odustati od provedbe referenduma o odlukama i zakonima koje je donio visoki predstavnik u BiH ali da je moguća njegova odgoda, dok je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović pozvao Vijeće sigurnosti UN da snažno podupre Valentina Inzka i njegove odluke. Dodik je u ponedjeljak u Banjoj Luci najavio kako je moguća tek kraća odgoda referenduma i to pod uvjetom da međunarodna zajednica zajamči reformu pravosudnog sustava u BiH. Dodik je ovo izjavio uoči rasprave o stanju u BiH pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda kojemu je visoki predstavnik Valentin Inzko uputio izvješće upozoravajući da se stanje u BiH opasno pogoršava i to prije svega zbog postupaka vlasti RS. Inzko je izrijekom upozorio kako je planirani referendum u RS izravno kršenje Daytonskog sporazuma, a uoči odlaska u New York je potvrdio kako je spreman poništiti odluku o provedbi referenduma ne učini li to parlament RS.
SARAJEVO - Ključne političke stranke u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj još uvijek imaju podijeljena stajališta o tome kako treba izgledati nova vlast na razini države BiH i na tom planu nema nikakva napretka, proizlazi iz izjava koje su u ponedjeljak dali predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatko Lagumdžija i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik. Lagumdžija je novinarima u Sarajevu kazao kako je njegova stranka pripravna odmah otvoriti razgovore o uspostavi Vijeća ministara BiH na što se čeka od izbora u listopadu 2010. no naznačio je kako bi o tome trebale pregovarati vladajuće stranke u dva entiteta. HDZ BiH i HDZ 1990, kako je istaknuo Lagumdžija, dio nove vlasti mogli bi biti jedino ukoliko bi to podrazumijevalo rad na širim ustavnim promjenama u zemlji. Milorad Dodik optužio je pak u Banjoj Luci SDP BiH za sve poteškoće u uspostavi vlasti u državi. On je novinarima potvrdio kako je dobio ponudu da postojeće vladajuće većine u entitetima uspostave Vijeće ministara BiH te rekao kako je to neprihvatljivo jer je aktualna vlast u Federaciji BiH "nelegalna".
SARAJEVO - Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko izvijestio je u ponedjeljak Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da se ta zemlja suočava s jednom od najgorih političkih kriza od kraja rata 1995., izvijestio je Inzkov sarajevski ured (OHR). "Bosna i Hercegovina se suočava s jednom od najgorih političkih kriza od kraja rata 1995. Daytonsko-pariški sporazum koji je zemlji donio 15 godina mira izložen je ozbiljnim kršenjima", kazao je Inzko u govoru koji je održao na sjednici Vijeća sigurnosti UN posvećenoj stanju u BiH. Austrijski je diplomat otvoreno optužio vlasti Republike Srpske za poticanje raspada zemlje. "Potreba za međunarodnom nazočnošću, i civilnom i vojnom, i to s izvršnim mandatom i dalje je očevidna", rekao je Inzko u govoru pred Vijećem sigurnosti UN u New Yorku.
BEOGRAD - Glavni tužitelj Haaškog tribunala Serge Brammertz izjavio je u ponedjeljak, uoči dolaska u Srbiju, kako njegova poruka ostaje da se mora više učiniti kako bi se uhitili preostali haaški bjegunci Ratko Mladić i Goran Hadžić. Brammertz je u razgovoru za B92 kazao da će se tijekom sutrašnjeg posjeta Beogradu vidjeti jesu li preporuke haaškog tužiteljstva ozbiljno shvaćene i je li ostvaren napredak, podsjetivši kako je to tužiteljstvo tijekom svih prijašnjih godina ustrajalo na tome da uhićenje Mladića i Hadžića nema alternativu. Regionalna suradnja u procesuiranju ratnih zločina je, kako je rekao, jedan od najvećih izazova za budućnost, a konačni uspjeh ili neuspjeh Tribunala dijelom je vezan i uz budućnost tužiteljstava za ratne zločine u regiji, odnosno za to hoće li u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni oni nastaviti rad. U proteklih pet godina je, dodao je, na tom planu učinjen velik napredak.
JERUZALEM - Izraelski predsjednik Shimon Peres rekao je u ponedjeljak da je palestinski predsjednik Mahmud Abas "apsolutno" i dalje partner za mir unatoč sporazumu o pomirbi između njegova Fataha i islamističkog Hamasa potpisanog prošli tjedan u Kairu. "Kritizirao sam Abasa (zbog tog sporazuma), ali to ne znači da ne moram razgovarati s njime. Ne namjeravam okrenuti leđa Palestincima koji žele mir, čak i ako ih kritiziram", rekao je Peres za Jerusalem Post uoči obilježavanja 63. godišnjice Države Izraela. Po Peresu, Abas je "apsolutno" i dalje partner "jer se protivi nasilju i želi mir."
BRUXELLES - NATO je u ponedjeljak kategorički zanijekao da je potkraj ožujka odbio pomoći afričkim migrantima čiji se brod prevrnuo na putu iz Libije prema talijanskom otoku Lampedusi, pri čemu je od gladi i žeđi umrla 61 osoba. "NATO je upoznat s novinskim člankom o tome da je jedan NATO-ov nosač zrakoplova prepustio smrti na moru 61 migranta, 29. ili 30. ožujka, između Tripolija i Lampeduse", rekla je glasnogovornica organizacije, aludirajući na nedjeljni članak britanskog The Guardiana. Istaknula je da su NATO-ovi brodovi do sada spasili stotine ljudskih života na moru, podsjetivši da su u noći s 26. na 27. ožujka u dvije odvojene operacije spasili više od 500 migranata.
AMAN - Sirijske snage sigurnosti uhitile su u ponedjeljak desetke prosvjednika u dvama gradovima u koje je predsjednik Bašar al-Asad poslao vojsku da uguši višetjedni ustanak, objavila je organizacija za zaštitu ljudskih prava. Sirijska organizacija za ljudska prava objavila je da su ljudi pritvoreni u gradu Homsu u središnjem dijelu zemlje te u Baniasu na sredozemnoj obali. Prosvjedi protiv Asadove autoritarne vlasti traju već sedam tjedana. Sirijski je ustanak počeo 18. ožujka kad su prosvjednici, nadahnuti ustancima diljem arapskoga svijeta, počeli marš u Deri, gradu na jugu zemlje. Asad je prvo reagirao neodređenim reformskim obećanjima, a u travnju je ukinuo i izvanredno stanje koje je na snazi bilo 48 godina. No kad su prosvjedi nastavljeni, poslao je vojsku da ih uguši, prvo u Deri. Time im jasno daje do znanja kako ne kani riskirati da izgubi čvrst nadzor koji njegova obitelj ima nad Sirijom već 41 godinu.
ISLAMABAD - Pakistanski premijer Jusuf Raza Gilani odbacio je u ponedjeljak optužbe da je američko ubojstvo Osame bin Ladena na pakistanskom teritoriju dokaz pakistanske nesposobnosti ili suučešništva u skrivanju čelnika terorističke mreže Al-Kaide, najavivši da će o tome biti provedena istraga. Američki specijalci pronašli su i ubili Osamu bin Ladena u Abbottabadu, 50 kilometara od Islamabada. Najveća pakistanska oporbena stranka pozvala je pakistanskog premijera i predsjednika Asifa Alija Zardarija da zbog povrede pakistanskog suvereniteta u tom slučaju podnesu ostavku. "Optužbe za suučešništvo ili neposobnost su apsurdne", rekao je Gilani pred pakistanskim parlamentom, odbacivši kao lažne optužbe da je Pakistan, uključivo njegove špijunske agencije, partner Al-Kaide.
HAVANA - Kubanska će vlada Kubancima dopustiti, prvi put nakon 50 godina, turistička putovanja u inozemstvo, sudeći po planu gospodarskih reforma čiji je nacrt u ponedjeljak objavljen. Vlada će "razmotriti načine koji će Kubancima omogućiti da putuju u inozemstvo kao turisti", kaže se u jednoj od 313 reformskih mjera usvojenih u travnju na povijesnom kongresu kubanskih komunista. Dokument objavljen u ponedjeljak ne nudi pojedinosti kako će to biti provedeno, ali formalizira odluku da se Kubancima dopuste putovanja u sklopu ekonomskih reforma koje je pokrenuo predsjednik Raul Castro. Dopuštenje za putovanja ključan je zahtjev kubanskog stanovništva. Ni sada putovanja nisu formalno zabranjena, ali ograničenja i uvjeti su toliki da malo kome pada napamet i pokušati. Kubanci moraju prvo dobiti poziv iz inozemstva, a zatim pitati vladu za dozvolu, a ona može biti odbijena bez ikakva objašnjenja.
TIRANA - Albanska oporbena Socijalistička stranka u ponedjeljak je objavila da je dobila lokalne izbore ali je izrazila sumnju da će glasovi biti pošteno prebrojani. Albanija još nije održala izbore koje su u cijelosti ocijenjeni slobodnima i poštenima a nedjeljno glasovanje za gradonačelnike smatra se ispitom spremnosti te zemlje za dobivanje statusa kandidata za EU. "Mi smo dobili izbore, jasno i nedvojbeno", rekao je pristašama socijalistički čelnik Edi Rama koji je i gradonačelnik Tirane. "Dvije godine smo se pripremali za ovaj divan dan. Popis pobjeda raste". Prebrojavanje glasova se u ponedjeljak nastavilo a po početnim rezultatima izgleda da socijalisti pobjeđuju.