SALZBURG - Zemaljski sud u Salzburgu u ponedjeljak je odobrio izručenje bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera Hrvatskoj, javili su austrijski elektronički mediji. Predsjednik suda Hans Rathgeb potvrdio je tu odluku, javila je APA. Sanaderov bečki odvjetnik Werner Suppan najavio je odmah žalbu na odluku suda jer tvrdi da bivši premijer u Hrvatskoj neće imati pošteno suđenje. O žalbi odlučuje Viši zemaljski sud u Linzu, a do odluke te sudske instance trećeg stupnja bivši hrvatski premijer ostaje u pritvoru u Salzburgu, u kojem se nalazi od 10. prosinca prošle godine. Bivšeg premijera Hrvatska tereti za zlouporabu položaja i ovlasti u više slučajeva. Istražuje se njegova uloga u slučaju Fimi medija, tvrtke preko koje je iz ministarstava i javnih poduzeća izvučeno više milijuna kuna. Nadalje u slučaju nezakonitog poslovanja Hrvatske elektroprivrede s Diokijem kao i u slučaju uzimanja provizije od 3,5 milijuna kuna tijekom pregovora s Hypo bankom o davanju kredita Hrvatskoj. Osim toga se, kako su prenijeli austrijski mediji na temelju dokumenata dostavljenih iz Hrvatske nadležnim tijelima u Austriji, istražuje i namjera Sanadera i Roberta Ježića, vlasnika Diokija, da JANAF-u prodaju zemljište za izgradnju rezervoara nafte po cijeni većoj za oko 10 milijuna eura od realne tržišne vrijednosti. Uz to se u Austriji vodi istraga zbog sumnje na pranje novca. Ta je istraga još u tijeku, potvrdio je u ponedjeljak Martin Ulrich, glasnogovornik posebnog austrijskog Državnog odvjetništva za borbu protiv korupcije.
FIRENZA - Svi u Hrvatskoj mogu imati pravedno suđenje pa tako i bivši premijer Ivo Sanader, rekao je u ponedjeljak u Firenzi hrvatski predsjednik Ivo Josipovic, komentirajući odluku austrijskog suda da odobri izručenje Sanadera Hrvatskoj. “Ja sam uvjeren da svatko pa i bivši premijer Sanader u Hrvatskoj može imati pravedno suđenje”, kazao je Josipović, ističući da će to suđenje biti pod velikom lupom ne samo hrvatske već i međunarodne javnosti. “Uvjeren sam da će naše pravosuđe donijeti sigurno zakonitu i pravednu presudu”, rekao je hrvatski predsjednik, koji nije želio govoriti o tome o kakvoj bi se presudi moglo raditi. Zemaljski sud u Salzburgu u ponedjeljak je odobrio izručenje bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera Hrvatskoj. Sanaderov bečki odvjetnik Werner Suppan najavio je odmah žalbu na odluku suda jer tvrdi da bivši premijer u Hrvatskoj neće imati pošteno suđenje. Bivšeg premijera Hrvatska tereti za zlouporabu položaja i ovlasti u više slučajeva. Istražuje se njegova uloga u slučaju Fimi medija, tvrtke preko koje je iz ministarstava i javnih poduzeća izvučeno više milijuna kuna. Nadalje u slučaju nezakonitog poslovanja Hrvatske elektroprivrede s Diokijem kao i u slučaju uzimanja provizije od 3,5 milijuna kuna tijekom pregovora s Hypo bankom o davanju kredita Hrvatskoj. Josipović u Firenzi sudjeluje na konferenciji o stanju Europske unije, a primit će i prestižnu nagradu Galileo 2000 za mir.
FIRENZA - Hrvatska kao nova članica Europske unije može bitno pridonijeti Uniji pogotovo u područjima mira, demokracije, napretka i ljudskih prava, kazao je u ponedjeljak u Firenzi na konferenciji o Stanju Unije hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Josipović je govorio na konferenciji koja se održava povodom Dana Europe, a u okviru širih proslava koje već više dana traju u Firenzi. Hrvatski predsjednik bio je jedan od govornika na panelu kojeg je vodio predsjednik Europskog sveučilišnog instituta Joseph Borrell, a na kojem su sudjelovali i europska povjerenica za obrazovanje, kulturu i mlade Androulla Vassiliou te brojni ugledni europski dužnosnici. Hrvatska će, rekao je Josipović, uskoro završiti pregovore s EU-om, a pitanje je što ona kao nova članica može donijeti Europi, u duhu Schumanove deklaracije koja je predstavljena 9. svibnja 1950. postavila politički okvir za Europsku uniju i taj dan se obilježava kao Dan Europe. Prema mišljenju hrvatskog predsjednika, Hrvatska može dati bitan doprinos miru u Europi, te poslati poruku važnu za stabilnost regije i čitave Europe. Josipović je podsjetio da unutar i izvan Europske unije još uvijek postoje velike razlike te dodao da Hrvatska može tu razliku učiniti manjom. “Hrvatska će širiti prostor ljudskih prava i demokracije i upotpuniti kartu Europe na kojoj nedostaje jugoistok”, rekao je Josipović te istaknuo da će ulazak Hrvatske u EU biti značajan i za ostale zemlje regije, te im dati novi poticaj. “Važna je i izgradnja novog europskog identiteta što ne znači gubitak nacionalnog identiteta”, kazao je Josipović.
ZAGREB - Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren ponovio je u ponedjeljak, upitan je li točno da će Hrvatska pregovore s Europskom unijom završiti 23. lipnja, kako to ovisi o tome hoće li hrvatska vlada do tada ispuniti preostala mjerila za pristupanje Uniji. Vandoren je rekao kako na razini država članica i institucija EU-a postoji zamah u tom smjeru, podsjetivši kako hrvatske vlasti već dulje rade na Poglavlju 23 - Pravosuđe i temeljna prava, koje uključuje borbu protiv korupcije i reformu pravosuđa, kao i na preustroju brodogradilišta. "To su elementi koji su još na stolu", naglasio je Vandoren na skupu u muzeju Mimara u Zagrebu održanom povodom Dana Europe. Komentirajući svojevrsni "euroskepticizam" hrvatskih građana, Vandoren je rekao da pojedini rezultati anketnih istraživanja pokazuju kako je potpora Europskoj uniji promjenjiva. To što potpora nije jača znači da hrvatskim građanima treba predstaviti više informacija o Europskoj uniji, na čemu rade Delegacija EU-a i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI), ustvrdio je Vandoren, izrazivši uvjerenje da će se u nekoliko sljedećih mjeseci vidjeti jak porast u potpori ideji Europske unije i članstvu u njoj. Državni tajnik za europske integracije u MVPEI-u Andrej Plenković ocijenio je kako Hrvati nisu euroskeptični, s obzirom da se cijelo društvo od hrvatske samostalnosti, već skoro dva desetljeća, trudi ući u EU. Upitan o 23. lipnju kao mogućem datumu za završetak pregovora, Plenković je rekao kako se radi "sve da se pregovori završe do kraja lipnja". Imamo potporu mađarskog predsjedništva i brojnih drugih država članica, a hrvatska će vlada do kraja tjedna usvojiti i Europskoj komisiji dostaviti sve potrebne dokumente koji se tiču naših aktivnosti i izvješća o ispunjenim obvezama, dodao je Plenković.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić sastao se u ponedjeljak s predstavnicima skupine prijateljstva Austrija-Hrvatska austrijskog parlamenta na čelu s Oswaldom Klikovitsom, a razgovaralo se o bilateralnoj suradnji Hrvatske i Austrije, pristupnim pregovorima Hrvatske s EU-om te nuklearnoj elektrani Krško, doznaje se iz službenog priopćenja. Izvijestivši Klikovitsa o poduzetim zakonodavnim aktivnostima vezanima za poglavlje 23 pristupnih pregovora o pravosuđu i temeljnim pravima, Bebić je naglasio kako je Hrvatska Austriji iznimno zahvalna na ustrajnoj potpori, prijateljstvu i osloncu tijekom teških pristupnih pregovora. Prema saborskom priopćenju, Klikovits je kazao da Austrija čvrsto podupire Hrvatsku, što je potvrdio i nedavni posjet austrijskog vicekancelara i ministra vanjskih poslova Michaela Spindeleggera zajedno sa slovačkim ministrom vanjskih poslova Mikulašom Dzurindom Zagrebu, kada su vrlo snažno poduprli završetak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom. Klikovits je poručio da će austrijski parlament po sklapanju Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji pristupiti brzoj ratifikaciji. Članovi austrijske parlamentarne skupine prijateljstva Herald Grosz i Christian Hoebart izrazili su zabrinutost austrijskih pokrajina Koruške i Štajerske blizinom NE Krško, uputivši molbu da se Hrvatska priključi inicijativi za njeno zatvaranje i okrene alternativnim izvorima energije.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić sastao se u ponedjeljak s predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Svekineskog narodnog političko-savjetodavnog vijeća Narodne Republike Kine Zhaom Jinjunom, priopćeno je iz Sabora. Na sastanku, kojemu je uz predsjednika Sabora nazočio i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Tonino Picula, razgovaralo se o bilateralnim političkim i gospodarskim odnosima te suradnji na području kulture. Hrvatska pridaje veliku važnost daljnjem razvoju tradicionalno dobrih i prijateljskih odnosa s Kinom na svim područjima od zajedničkog interesa, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić te dodao kako postoji velik prostor za suradnju, osobito na području gospodarstva. Istaknuvši kako kineski narod gaji velike simpatije prema Hrvatskoj, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Svekineskog narodnog političko-savjetodavnog vijeća Narodne Republike Kine Zhao Jinjun ustvrdio je kako između Hrvatske i Kine nema otvorenih političkih pitanja. Izrazio je interes Kine za konkretnom suradnjom na području infrastrukture i kulture. U tom smislu je istaknuo kako je potrebno pokrenuti sve političke i gospodarske čimbenike kako bi se unaprijedila suradnja između dvije zemlje, a hrvatski i kineski narod bolje upoznali.
ZAGREB - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se u ponedjeljak u Zagrebu sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Republike Azerbajdžan Khalafom Khalafovim, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI). Sugovornici su zaključili kako su bilateralni odnosi dobri i bez otvorenih pitanja, a Jandroković je izrazio je uvjerenje kako će nedavno otvaranje rezidentnog veleposlanstva Azerbajdžana u Hrvatskoj dodatno ojačati bilateralne odnose te je izrazio nadu da će se uskoro okončati postupak imenovanja počasnog hrvatskog konzula u Bakuu. Kao buduća članica EU-a, Hrvatska namjerava aktivno sudjelovati u europskoj politici susjedstva i Istočnog partnerstva, čiji je sudionik i Azerbajdžan. U okviru te politike Hrvatska može ponuditi svoja iskustva iz procesa europskih integracija, rekao je Jandroković. Hrvatski ministar je istaknuo kako Hrvatska želi intenzivirati gospodarsku suradnju s Azerbajdžanom, posebice na području naftne i plinske industrije, infrastrukturnih projekata i brodogradnje. U cilju uspostave pravnog okvira za takvu vrstu suradnje, sugovornici su ukazali na potrebu što skorijeg potpisivanja nekoliko gospodarskih ugovora, navodi se u priopćenju MVPEI-a. S Khalafovim su se u Hrvatskom saboru sastali voditelj skupine prijateljstva Hrvatska – Azerbajdžan u Hrvatskome saboru Šimo Đurđević i članovi skupine Božo Biškupić i Šemso Tanković, priopćeno je iz Sabora. Đurđević je ocijenio da su odnosi dviju zemalja dobri dodavši da postoji velik prostor za intenziviranje suradnje, a Khalafov dodao da, iako Hrvatska i Azerbajdžan nisu geografski blizu, imaju bliska stajališta o brojnim pitanjima te aktivno razvijaju bilateralne odnose. Govoreći o mogućnostima za unaprjeđenje gospodarske suradnje obje strane složile su se da su primarna područja interesa energetika i turizam, a govorilo se i o inicijativi za organiziranjem poslovnog foruma za gospodarstvenike obiju zemalja, stoji u priopćenju.
BEOGRAD - Srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević u ponedjeljak je, u izjavi beogradskom dnevniku ''Danas'', pozvao preostalu odbjeglu dvojicu haaških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića da se dobrovoljno predaju te dodao kako će, u suprotnom, temeljem zakona biti oduzeta imovina svima koji povezani s njima. Vukčević je, odgovarajući na upit jesu li vođeni pregovori s Mladićevom i Hadžićevom obitelji, odgovorio potvrdno rekavši da su od 2007. vođeni u više navrata. ''I ja sam spreman pregovarati s obiteljima njih dvojice, da bismo završili ovu temu i spriječili dodatne pritiske na Srbiju zato što su njih dvojica u bijegu. I danas ih pozivam da se dobrovoljno predaju i pokažu realan patriotizam, i spriječe da njihove obitelji i prijatelji budu u neugodnoj situaciji'', kazao je. U protivnom će, po Vukčevićevim riječima, svima koji su povezani s njima biti zaplijenjena imovina u skladu sa zakonima koje je Srbija donijela, posebno Zakonom o oduzimanju imovine.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama, koji je iz Bijele kuće uživo pratio akciju specijalaca i likvidaciju Osame bin Ladena, izjavio je u razgovoru za televiziju CBS da mu je to bilo "najduljih 40 minuta u životu", prenosi u ponedjeljak Reuters. "To je bilo najdužih 40 minuta moga života, osim možda kada je Sasha s tri mjeseca oboljela od meningitisa, a ja sam čekao da liječnici kažu da je sve dobro", rekao je Obama. Priznavši da bi neuspjeh takve operacije i to u prijateljskoj zemlji koja nije bila obaviještena o operaciji kodnog imena "Geronimo" imala "ozbiljne posljedice", Obama je priznao da je razmišljao o dva fijaska američkih komandosa: onoga u Iranu kada je tadašnji predsjednik Jimmy Carter 1980. naredio oslobađanje talaca i akciju u Somaliji kada je milicija Mohameda Faraha Aidida srušila dva helikoptera Black Hawk, a mnoštvo se iživljavalo na tijelima poginulih američkih pilota i vojnika pred kamerama. "Da, naravno. Večer uoči operacije razmišljao sam o tome", rekao je Obama. Objasnio je da uoči same operacije još uvijek nije bilo čvrstog dokaza da se Osama bin Laden nalazi u toj kući. "Na kraju dana još uvijek je bilo 55 naspram 45. Nismo sa sigurnošću mogli tvrditi da se bin Laden nalazi upravo ondje", dodao je. Konačnu je odluku donio u četvrtak, a operacija "Geronimo" izvršena je u nedjelju. Prema vlastitom priznanju, malo je ljudi znalo za akciju. "Velika većina mojih glavnih savjetnika nije znala", potvrdio je.
LOME - Trideset šest osoba smrtno je stradalo u nedjelju u prevrtanju sedam čamaca na jezeru Togo, na jugu Toga, zbog jakog vjetra, priopćeno je iz policije u gradu Anehu. "Do jučer navečer 36 tijela je izvađeno", izjavio je policajac koji nije želio biti identificiran. "Bilo je ukupno sedam čamaca od kojih jedan veliki koji je prevozio najveći broj putnika. Ostali su bili mali kanui", kazao je on. Stanovnici sela Togo-Kome "vraćali su se s pogreba rođaka u selu Ekpui", istaknuo je taj izvor. Ta dva sela dijeli jezero Togo, smješteno na približno 40 km istočno od glavnog grada Lomea. "Do nesreće je došlo u nedjelju poslijepodne. Čamci su se prevrnuli nakon žestokog vjetra kojemu je prethodila kiša", dodao je policajac.