O Hrvatima i Hrvatskoj nakon II. svjetskog rata govorio je Ivo Goldstein (Filozofski fakultet), ocijenivši kako taj rat još nismo pospremili u historiografiju jer ga u priličnoj mjeri obilježavaju kontroverze aktualne politike.
Govoreći o odnosu prema prošlosti 90-ih, kazao je kako ga je najbolje definirati kao "revizionizam". "Revizionizam se 1989./90. u Hrvatskoj pojavio kao historiografska retardacija i društveno-politička anomalija. Za razliku od zapadnih zemalja u Hrvatskoj ga je od 1990. nova politička vlast tolerirala i ohrabrivala, a dijelom i uključivala u svoj politički program", kazao je Goldstein.
Drži kako NDH nije bila ni nezavisna, ni država, ni hrvatska te da nije ništa imala s hrvatskim političkim tradicijama, kao ni s političkim koncepcijama. Goldstein ističe i da su u hrvatskom antifašističkom pokretu, pa i cjelokupnu NOB-u na teritoriju Jugoslavije, komunisti uvijek imali ključne funkcije. "KP Hrvatske bio je glavna organizatorska i predvodnička snaga ratnog antifašizma i NOB-a u Hrvatskoj, a u jugoslavenskim razmjerima bio je to KP Jugoslavije", rekao je Goldstein.
Goran Miljan (doktorski kandidat na Central European University u Budimpešti) govorio je o pojmu "karizmatik" koji je u znanost ušao zahvaljujući sociologu Maxu Weberu. Govoreći o Weberovu konceptu karizmatične vlasti i o "karizmatičnu poglavniku", Miljan je izložio osnovne značajke karizmatičnog vodstva, nedostatke i prednosti Weberova koncepta, analiziravši i karizmatične pokrete i njihove sljedbenike.
O disidentima u NDH govorio je Filip Hameršak, ocijenivši kako je problem u istraživanju disidenata u NDH nedostatak izvora. Tadašnje tiskovine bile su cenzurirane pa se mora čitati "između redaka", napomenuo je. Uz osobe koje su bile disidenti Hameršak je kazao da je bilo i ustanova koje ustaški režim nije uspio podložiti sebi. S obzirom na nemoć sabora u političkom životu, rekao je Hameršak, iz stenograma se mogu vidjeti da su se pojedinci zauzimali za načela i odgovornost vlade ne samo poglavniku nego i saboru.
U nastavku skupa bit će riječi o "Zimmermannovim kritičkim ogledima o NDH i Europi", "NDH kao rubu Zapada", gospodarskoj i društvenoj preobrazbi nakon Drugoga svjetskog rata i sudbini imovine stranaca u Hrvatskoj/Jugoslaviji, Židovima 1941., represivnim mjerama redarstvenih vlasti NDH prema pripadnicima HSS-a i drugim temama.