MAUTHAUSEN - Odavanjem počasti i polaganjem vijenaca na glavni spomenik i spomen-ploče žrtvama nacionalsocijalizma, uz glavne poruke "Nikad zaboraviti" i "Nikad više", u nedjelju je obilježena 66. godišnjica oslobođenja nacističkog koncentracijskog logora u Mauthausenu u Gornjoj Austriji. Na središnjoj manifestaciji u Mauthausenu, među sedam tisuća okupljenih bili su i bivši logoraši te izaslanstava iz četrdesetak država. U hrvatskom izaslanstvu, koje je predvodio predstojnik Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora i posebni izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Mišo Munivrana, bili su i predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a, Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, HVIDR-e te veleposlanik RH u Austriji Gordan Bakota sa suradnicima. Hrvatsko izaslanstvo poklonilo se žrtvama pred spomen-pločom koju je RH postavila 2001. godine na tzv. Zidu plača i glavnim spomenikom te je sudjelovalo na središnjoj manifestaciji. Mišo Munivrana naglasio je kako je ovo prigoda za prisjećanje na žrtve Mauthausena među kojima je bilo i Hrvata. "Hrvati su bili žrtve na mnogim stratištima u Europi i svijetu, pa tako i ovdje. Ponosni smo što smo bili dio savezničke koalicije protiv nacizma i fašizma i doprinjeli rušenju zločinačkog poretka", rekao je Munivrana, dodajući kako "trebamo sve učiniti da se strahote rata više nikad ne ponove".
ŽENEVA - Švicarski ministar obrane Ueli Maurer ocijenio je da nije na američkom predsjedniku Baracku Obami da osobno i uživo na televiziji objavi smrt Osame Bin Ladena, u intervjuu objavljenom u nedjelju u švicarskom dnevniku. "Za mene je problematično da jedan predsjednik objavljuje takvu vijest. Na taj način stavlja se na istu razinu kao i terorist", izjavio je ministar krajnje desnice dnevniku Der Sonntag. "To od Bin Laden doista čini žrtvu", dodao je on, ocjenjujući da je smrt šefa Al Kaide trebao objaviti glasnogovornik ili je trebala biti objavljena pismeno. Maurer ocjenjuje da je objava smrti Bin Ladena dobra za kampanju Baracka Obame uoči njegova reizbora ali da to stavlja na istu razinu terorističku organizaciju i predsjednika najmoćnije zemlje na svijetu.
ZAGREB - Izrael je u nedjelju osudio "određenu nedosljednost" Europske unije, odnosno odluku Bruxellesa da deblokora dodatnu pomoć Palestincima nakon što je Izrael naredio zamrzavanje sredstava namijenjenih Palestinskoj upravi. "Ta je odluka simptomatična i predstavlja nedosljednost u postupanju EU-a koji smatra Hamas terorističkom organizacijom, ali ne postavlja pitanje kako će taj novac koristiti buduća palestinska vlada", izjavio je visoki izraelski dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Naime, Europska komisija je u petak objavila da će Palestincima odobriti dodatnu pomoć od 85 milijuna eura. Ta je odluka donesena samo nekoliko dana nakon što je Izrael, povodom sporazuma o pomirenju između Hamasa i Fataha, suspendirao prebacivanje mjesečne tranše od 60 milijuna eura za troškove Palestinske uprave. Izrael je izrazio žaljenje što Europljani prije deblokade dodatnih sredstva nisu od Hamasa zatražili da prizna uvjete "bliskoistočnog kvarteta" (SAD, EU, Rusija i UN). Zahtjevi se odnose na priznavanje Izraela, prije zaključenih sporazuma i odricanje od nasilja.
AMAN - Sirijske snage ušle su u grad Tafas u blizini Dere kako bi ugušile otpor protiv autokratske vladavine predsjednika Bašira al-Asada, javlja u nedjelju Reuters. Tijekom noći, vojnici u pratnji tenkova prošli su i kroz Homs, treći po veličini sirijski grad s oko milijun stanovnika, doznaje se od aktivista za ljudska prava. U Tafas je rano ujutros ušlo najmanje osam tenkova, a stanovnici javljaju da su vojnici upadali u kuće i odvodili mlade koji su sudjelovali u prosvjedima u središtu grada. "Znali smo da nam neće oprostiti što smo se solidarizirali s Derom", kazao je jedan stanovnik. Prosvjedi, započeti u Deri 18. ožujka, proširili su se diljem Hauranske ravnice na kojoj se nalaze spomenuti gradovi. Radi se o strateškom poljoprivrednom području koje na jugu graniči s Jordanom, a na zapadu s Golanskom visoravni. Prosvjednici traže političke slobode te da se konačno stane na kraj korupciji, kao i odlazak predsjednika Asada.
MARAKEŠ - Na poziv Pokreta 20. veljače u nedjelju se u Marakešu okupilo oko 5.000 ljudi koji su tražili političke reforme i demokraciju, ali su istovremeno osudili i napad na grad 28. travnja, u kojem je poginulo 17 ljudi, među kojima 13 stranih turista, javlja AFP. "Za novi ustav", "Socijalna pravda", "Ne korupciji" i "Ne terorizmu" bile su najbrojnije poruke na plakatima. "Prava alternativa je u narodnom i demokratskom ustavu", skandirali su prosvjednici. Kralj je 9. ožujka najavio ustavne reforme koje bi ojačale ulogu premijera.