WASHINGTON - Sjedinjene Države snažno podupiru težnje Hrvatske prema članstvu u Europskoj uniji koje je ključno, kao i njezinu ulogu u Europi i regiji, izjavila je u utorak američka državna tajnica Hillary Clinton nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem u Washingtonu. Ocjenujući da je Josipovićev posjet SAD-u "jako značajan", te da je prethodno imao "vrlo dobar" sastanak s potpredsjednikom Joe Bidenom i s drugim dužnosnicima u Washingtonu, Clinton je hrvatskom predsjedniku izrazila "toplu dobrodošlicu" te naglasila kako "SAD u cijelosti podupire težnje Hrvatske, ne samo za članstvo u EU koje je naravno ključno, već i ulogu koju Hrvatska igra u Europi i regiji". Clinton je spomenula i Josipovićev posjet Chicagu, u kojem je ona rođena i odrasla, dodajući kako zna da u tom gradu živi velika hrvatska zajednica. Josipović je, među ostalim, istaknuo kako je "potpora i prijateljstvo SAD-a jako značajno za Hrvatsku od samoga početka", te dodao kako je sastanak s državnom tajnicom bio "vrlo plodan". Hrvatski predsjednik u utorak će se sastati i s Diane Orentlicher, zamjenicom veleposlanika SAD-a za pitanja ratnih zločina. U utorak kasno poslijepodne, po lokalnom vremenu, na Capitol Hillu će se susresti s kongresnicima iz Republikanske i Demokratske stranke - članovima Hrvatskog kongresnog kluba, sa senatorom hrvatskog podrijetla Markom Begichem, kao i s pripadnicima hrvatske zajednice u Washingtonu.
MOSTAR - Visoki međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko najavio je u utorak navečer da će poništiti odluku o raspisivanju referenduma o Sudu i Državnom odvjetništvu BiH u Republici Sprskoj dok su mediji bliski vladajućem Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) objavili kako će se svi srpski dužnosnici povući iz središnjih institucija države u slučaju uvođenja sankcija protiv RS-a. "Referendum nije sporan ukoliko je iz nadležnosti općine ili entiteta. Referendum koji u Republici Srpskoj namjeravaju provesti je iz nadležnosti je države i to je protudaytonski", rekao je Inzko, austrijski diplomat na čelu međunarodne uprave u BiH u središnjem Dnevniku Radio televizije RS-a. Opetovao je upozorenje kako postoji mogućnost sankcioniranja dužnosnika srpskoga entiteta najavivši da će Vijeće za provedbu mira (PIC) u četvrtak donijeti odluku oko najave za održavanje referenduma u Republici Srpskoj. I izvršni direktor vanjskopolitičke službe Europske unije za Europu i središnju Aziju Miroslav Lajčak se u utorak u razgovoru s predsjednikom Narodne skupštine RS-a Igorom Radojičićem u Bruxellesu usprotivio održavanju referenduma kazavši da je to 'neprihvatljiv način ukazivanja na probleme i da ne može dovesti do rješenja problema u pravosuđu BiH', priopćili su iz ureda predsjednika Narodne skupštine RS-a. U slučaju pak da Inzko uvede sankcije prema navodima Nezavisnih novina iz Banje Luke, bliskih vlastima predsjednika RS-a Milorada Dodika, svi dužnosnici iz Republike Srpske napustit će zajednička tijela, agencije i institucije BiH. To bi prema napisu Nezavisnih bio odgovor kojega je nedavno najavio Dodik. Na internetskom portalu Nezavisnih novina večeras je objavljeno da bi vlast napustili predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić, kao i ministri vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mladen Zirojević, civilnih poslova BiH Sredoje Nović kao i svi zamjenici ministara u Vijeća ministara. Svi su dužnosnici Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Svoje bi funkcije napustili i imenovani članovi u Sudu BiH, zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH, Domu naroda BiH, kao i imenovani vodeći srpski kadrovi svih državnih agencija.
ZAGREB/ISLAMABAD - Članovi obitelji Osame bin Ladena koji su se nalazili s njim u kući za vrijeme američkog napada "u dobrim su rukama i o njima se dobro skrbi", a nekima je pružena i odgovarajuća liječnička pomoć, izvijestilo je u utorak pakistansko ministarstvo vanjskih poslova. "Pitali su nas o tomu gdje se sada nalaze članovi obitelji Osame bin Ladena. Svi su u dobrim rukama i u skladu sa zakonom o njima se dobro skrbi", stoji u priopćenju pakistanskog ministarstva vanjskih poslova, prenosi France presse. Visoki dužnosnik pakistanske tajne službe, koji je želio ostati anoniman, u utorak je kazao kako je jedna od kćeri Osame bin Ladena tijekom ispitivanja potvrdila da je gledala kako joj ubijaju oca, prenosi Reuters. Također je rekao kako je djevojčica jedna od desetero članova obitelji i rodbine Al-Kaidina vođe koji se trenutačno nalaze u pritvoru na ispitivanju. Prema izjavi neimenovanog pakistanskog dužnosnika, djevojčica od 12 ili 13 godina jedna je od osoba koje su potvrdile informaciju o tomu da su Osamu bin Ladena ubili američki komandosi. Jedna od Bin Ladenovih supruga i osmero djece bit će ispitano te potom vjerojatno prebačeno u zemlje iz kojih potječu, a ne u Sjedinjene Države, u skladu s pakistanskim zakonom, rekao je neimenovani dužnosnik.
WASHINGTON - Vođa Al-Kaide Osama bin Laden nije bio naoružan kad su američki specijalci upali u njegovu vilu u Pakistanu, no opirao se prije nego što su ga ustrijelili, rekao je u utorak glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney. Također kazao kako je Bin Ladenova supruga "jurnula prema američkom komandosu", pri čemu je pogođena u nogu, no nije smrtno stradala, što je suprotno informacijama koje je dužnosnik Bijele kuće iznio u ponedjeljak. Carney nije želio otkriti više pojedinosti o Bin Ladenovu ponašanju tijekom napada. Tijekom 40-minutnog napada na zgradu u kojoj je lociran Bin Laden pucano je na američke specijalce. "Očekivali smo žestok otpor, na koji smo i naišli. U zgradi je bilo puno ljudi, a mnogi među njima bili su naoružani", rekao je Carney, dodavši kako ubojstvo Bin Ladena ne bi trebalo utjecati na vrijeme povratka američkih vojnika iz Afganistana.
LONDON - Vođa Al Kaide Osama bin Laden sigurno je imao potporu u Pakistanu, rekao je u utorak britanski premijer David Cameron i najavio nastavak suradnje s Pakistancima u borbi protiv terorizma. Otkriće da je Bin Laden bio u luksuznoj kući uz vojni objekt u Abotabadu, čak možda pet ili šest godina, natjeralo je mnoge američke zastupnike da zahtijevaju reviziju američke pomoći Pakistanu. Cameron je rekao da "činjenica što je Bin Laden živio u velikoj kući u gusto naseljenu području znači da je morao imati mrežu pomoćnika u Pakistanu". Još ne znamo kolika je ta mreža bila, i jasno je da postavljamo pitanja", rekao je pred britanskim parlamentom. No dodao je da je u britanskom nacionalnom interesu priznati da su Britanija i Pakistan zajedno u borbi protiv terorizma. "Zato i dalje surađujemo s pakistanskim kolegama u prikupljanju obavještajnih podataka, otkrivanju planova i poduzimanju koraka da ih spriječimo. Zato ćemo i dalje nastaviti slati pomoć...", rekao je. Po vladinim podacima, ostvari li se napredak u reformama, britanska će pomoć Pakistanu u iduće četiri godine biti 350 milijuna funta na godinu (gotovo tri milijarde kuna).
WASHINGTON - Ubojstvo Osame bin Ladena značajno je poboljšalo imidž američkog predsjednika Baracka Obame, kao i stajalište američkih državljana o njegovoj sposobnosti rukovođenja zemljom te naporima da se suoči i bori s terorizmom, pokazali su rezultati istraživanja Reuters/Ipsosa objavljeni u utorak. Četiri od 10 ispitanih Amerikanaca izjavili su da imaju bolje mišljenje o Obami nakon uspjele vojne operacije u Pakistanu u kojoj je ubijen Bin Laden, osoba koja je stajala iza terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna 2001. No porast Obamine popularnosti nakon Bin Ladenove smrti mogla bi biti kratka vijeka, s obzirom na to da se očekuje fokusiranost birača na gospodarstvo i sve veću nezaposlenost u zemlji, što će biti dvije najvažnije odrednice tijekom izborne kampanje 2012. Promatrači smatraju kako ne mora značiti da će rast njegove popularnosti zbog operacije u Pakistanu potrajati do izbora, no ovakav događaj mogao bi Obami donijeti bodove kao sposobnom vojnom vođi, što bi moglo "ušutkati" republikance koji Obamu neprestano pokušavaju prikazati neodlučnim i nesposobnim kada je nacionalna sigurnost u pitanju.
LOS ANGELES - Više od 56 milijuna Amerikanaca gledalo je televizijsko obraćanje predsjednika Baracka Obame o smrti Osame bin Ladena, pokazuju podaci o gledanosti. Unatoč kasnom večernjem terminu u nedjelju - malo prije ponoći na istočnoj obali SAD-a - i kratkoj obavijesti datoj prije obraćanja, Obamin govor privukao je više gledatelja nego njegova prijašnja obraćanja naciji. Oko 56,5 milijuna Amerikanaca gledalo je Obamin govor u kojem je objavio da su američke snage u Pakistanu ubile vođu Al-Kaide, gotovo deset godina nakon terorističkog napada 11. rujna 2011. na New York i Washington. To je dvostruko više nego u ožujku kada je 25,6 milijuna Amerikanaca gledalo Obamino tv-obraćanje u kojem je opravdao američku vojnu akciju protiv Libije. Njegovo prvo godišnje obraćanje Kongresu u siječnju 2010. privuklo je 48 milijuna gledatelja, da bi taj broj u drugom, ovogodišnjem obraćanju pao za 11 posto - na 42,8 milijuna. Za usporedbu, "Američki idol", najgledaniji zabavni show na američkoj televiziji- trenutno privlači oko 25 milijuna gledatelja po epizodi.
ŽENEVA - Voditeljica agencije Ujedinjenih naroda za ljudska prava Navi Pillay u utorak je od Sjedinjenih Država zatražila pojedinosti o ubojstvu Osame bin Ladena i izjavila kako se sve protuterorističke operacije moraju pridržavati međunarodnoga prava. No čelnica UNCHR-a Pillay je dodala da je vođa Al Kaide, ubijen u američkoj operaciji u Pakistanu, počinio zločine protiv čovječnosti jer je priznao da stoji iza "najgorih terorističkih akcija", među ostalima i napada na Ameriku 11. rujna 2001. Oduvijek je bilo jasno da će teško biti Bin Ladena uhvatiti živa, rekla je i dodala da su američke vlasti priopćile kako su ga željele uhititi, bude li to moguće. "To je bila složena operacija i pomoglo bi nam da znamo točne podatke u vezi s njegovim ubojstvom. Ujedinjeni narodi stalno naglašavaju da sve protuterorističke operacije moraju poštovati međunarodno pravo", kaže se u priopćenju Navi Pillay za Reuters. Američki ministar pravosuđa Eric Holder u Washingtonu je kao zakonitu branio američku operaciju u Pakistanu u kojoj je ubijen Bin Laden.
NEW YORK - Predviđa se da će 31. listopada u svijetu živjeti više od sedam milijarda stanovnika, a do kraja stoljeća bit će ih 10 milijarda ili više, stoji u izvješću koje je UN objavio u utorak. Također se predviđa da će broj stanovnika polovinom stoljeća biti veći nego što se predviđalo prošlom prognozom prije dvije godine te da će doseći 9,31 milijardu, umjesto 9,15 milijarda. To se objašnjava manjim mortalitetom i većim natalitetom na globalnoj razini, nego što se prvobitno predviđalo. Voditeljica pododjela za stanovništvo UN-ova Ekonomskog odjela Hania Zlotnik upozorila je kako bi se i ova predviđanja trebala uzeti "cum grano salis". Unatoč tomu, iz UN-ova Fonda za stanovništvo (UNFPA) objavljeno je kako će 24. listopada početi sedmodnevno odbrojavanje koje će obilježiti niz događaja. 1998. u svijetu je zabilježeno šest milijarda stanovnika. U izvješću također stoji kako bi do 2100. na našem planetu moglo živjeti oko 10,1 milijarda ljudi. UN-ov dužnosnik Gerhard Heiling iznio je zanimljiv podatak prema kojemu će se broj stanovnika Kine, u kojoj sada živi 1,34 milijarde ljudi do 2100. smanjiti ispod jedne milijarde, a stanovništvo Rusije će se do 2050. sa sadašnjih 143 milijuna smanjiti na 126 milijuna, odnosno na 111 milijuna do 2100.
MEXICO - Četrnaest rudara zatrpano je i strahuje se da su mrtvi nakon eksplozije u utorak u malom rudniku ugljena u sjevernom Meksiku, priopćile su vlasti. Spasioci nisu uspjeli uspostaviti kontakt s rudarima od eksplozije do koje je došlo ujutro i upozorili su kako bi svi rudari mogli biti mrtvi ukoliko nisu zarobljeni u dijelu u kojemu ima zraka koji se može disati. Visoka razina metana spriječila je spasioce da uđu u rudnik nakon nesreće, rekao je za Meksički radio gradonačelnik općine Sabinas. Rudnik je jedan od mnogih malih, obrtničkih rudnika ugljena u meksičkoj saveznoj državi Coahuila u blizini granice s Teksasom, a ne moderno, mehanizirano postrojenje.
NEW YORK - Opća skupština UN-a unaprijedila je u utorak status EU-a, privevši kraju dugogodišnja nastojanja Bruxellesa da se i službeno poboljšaju uloga i slika EU-a u aktivnostima Ujedinjenih naroda. Skupština koju čine predstavnici 192 zemalja usvojila je rezoluciju kojom se EU-u omogućuje status sličan onome što ga imaju Vatikan i Palestinska samouprava, sa 180 glasova za i nijednim protiv. Zimbabve i Sirija su se suzdržali od glasanja, a 10 zemalja nije glasalo. Nastojanje da se dosadašnji, uglavnom simboličan status izmijeni, dio je napora Bruxellesa da se unaprijedi uloga EU-a na državnoj sceni u skladu s Lisabonskim sporazumom iz 2007. EU će sada biti u mogućnosti obraćati se Skupštini preko svojih stalnih dužnosnika, a ne preko veleposlanika zemlje predsjedateljice koja se mijenja svakih šest mjeseci. Nakon glasanja, povjerenica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton iskoristila je novostečeno pravo EU-a da se obrati Skupštini te je kazala da će UN sada moći jasnije čuti poruke bloka što ga čini 27 država i u kojemu živi oko pola milijarde stanovnika. Također je istaknula kako EU ne traži status stalne države članice UN-a.