ZAGREB - Nakon dvotjedne stanke zbog uskrsnih blagdana, zastupnici će se sutra ponovno okupiti na 23. sjednici Hrvatskog sabora, koja će ujutro početi raspravom o prijedlogu izmjena Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) čije donošenje vlada predlaže po hitnom postupku. Sukladno preporuci Europske komisije, zakonskim se izmjenama planira uvođenje kontrole odbačaja USKOK-ovih kaznenih prijava. Po mišljenju stručnjaka Europske komisije sporno je to što u slučaju odbačaja kaznenih prijava za korupciju i organizirani kriminalitet nije osigurana kontrola odluka USKOK-a u slučajevima kada nema oštećenika. U slučajevima kada nema oštećenika, već samo postoji osoba koja je podnijela kaznenu prijavu ili se radi o slučajevima kada nije podnesena kaznena prijava već je USKOK sam na osnovu svojih ovlasti odlučio pokrenuti postupak upisom prijave u upisnik kaznenih prijava, takve kontrole nema. Stoga se zakonskim izmjenama uvodi rješenje po kojemu će o odbačaju kaznene prijave iz nadležnosti USKOK-a u prvom stupnju odlučivati Kolegij USKOK-a u kojemu sjede ravnatelj tog ureda i njegovi zamjenici, a u drugom stupnju Odjel za nadzor Državnog odvjetništva.
ZAGREB - Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs opovrgnuo je danas tvrdnje Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod da je u kolektivnim pregovorima o osnovnom školstvu ministarstvo diskriminiralo taj sindikat u odnosu na Sindikat hrvatskih učitelja. Sindikat Preporod bio je jednako tretiran kao Sindikat hrvatskih učitelja, na isti je način bio pozvan na potpisivanje ugovora i sve je u vezi ta dva sindikata i kolektivnih pregovora bilo napravljeno potpuno isto, ustvrdio je Fuchs. Čelnik Sindikata "Preporod" Željko Stipić jučer je ocijenio neprihvatljvim što su sindikalni čelnici telefonski, umjesto službenim dopisom, pozvani na potpisivanje u ministarstvo, pa je Glavnom vijeću Preporoda onemogućeno da se očituje o kolektivnom ugovoru, te je otvorenim pismom od predsjednice vlade zatražio opoziv ministra Fuchsa i državnog tajnika Stipe Mamića. Fuchs nije želio govoriti o tome zašto Preporod ustraje u prijeporima s ministarstvom, naglasivši da "ako je nekome stalo do zajedničke dobre komunikacije, onda se tako treba i ponašati". Komentirajući štrajk lektora i viših lektora na zagrebačkom Filozofskom fakultetu nezadovoljnih svojim statusom i koeficijentima, Fuchs je rekao da se vrlo intenzivno radi na tome te će se danas poslijepodne sastati s dekanom Damirom Borasom. Svi očekujemo rješenje problema, no sada je vrlo teško mijenjati pojedine koeficijente, ustvrdio je Fuchs.
ZAGREB - U povodu 13. godišnjice smrti ratnog ministra obrane Gojka Šuška, izaslanstvo Hrvatskoga generalskog zbora (HGZ) položilo je danas vijenac, zapalilo svijeće i odalo mu počast na njegovu grobu na zagrebačkome groblju Mirogoju. Izaslanstvo je to učinilo i na grobu prvoga hrvatskog predsjednika i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga dr. Franje Tuđmana. Predsjednik HGZ-a general bojnik Marinko Krešić rekao je kako je ratni ministar Gojko Šušak bio čovjek koji je "pomogao u ostvarenju sna hrvatskog naroda oslobađanjem svete hrvatske zemlje" u vojno-redarstvenoj akciji Oluji. "Ako je ministar Gojko Šušak ratni zločinac, onda smo i svi mi ratni zločinci", rekao je Krešić. Na pitanje kako obraniti istinu o Domovinskom ratu Krešić je odgovorio da je to moguće samo dokazima, činjenicama i istinom, dodajući da je Domovinski rat već dugo iskrivljen i ponižen jer vlast nije dovoljno učinila. Vlada je trebala osnovati stručni tim davno prije pa se ne bi dogodilo da imamo presudu za udruženi zločinački pothvat, rekao je general Krešić. General Ljubo Ćesić Rojs kazao je kako zahvaljujući prvome hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i njegovoj desnoj ruci - ratnome ministru obrane Gojku Šušku imamo slobodnu i nezavisnu hrvatsku državu. Istinu o Domovinskom ratu možemo obraniti samo istinom koja nas "može izvući iz svega ovog blata".
DUBROVNIK - U Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku počeo je 35. međunarodni znanstveni skup "Budućnost religije". Riječ je o skupu koji se već 35 godina održava pod vodstvom njegova utemeljitelja Rudolfa J. Sieberta, profesora na "Western Michigan University" u SAD-u, a okuplja znanstvenike i teoretičare religije iz svih krajeva svijeta koji promišljaju i raspravljaju o različitim temama i aspektima vezanim uz budućnost religije. Ovogodišnji skup, koji se održava do 7. svibnja, okupio je sudionike iz Njemačke, Kanade, SAD-a, Ukrajine i Hrvatske, a na njemu će, među ostalim, profesor Siebert predstaviti svoju najnoviju knjigu "Kritičku teoriju religije" u tri sveska. Također će raspravljati o odnosu znanosti i religije, povijesti i političkih vrijednosti, o globalizaciji te postkomunizmu i Pravoslavnoj crkvi u Ukrajini. U proteklih 35 godina na tom su skupu sudjelovali neki od najznamenitijih svjetskih znanstvenika, teoretičara i teologa, poput Jurgena Habermasa, Hansa Kunga i Johannesa Baptista Metza, pripadnici različitih religija te agnostici i ateisti.
ZAGREB - U zagrebačkoj Dječjoj bolnici Srebrnjak, specijaliziranoj za liječenje respiratornih bolesti u djece, danas je obilježen Svjetski dan astme te dodijeljeno priznanje "Baby signs hospital", kao prvoj bolnici u Hrvatskoj i Europi koja je uvela tzv. znakovni jezik beba. Na Svjetski dan astme stručnjaci svake godine upozoravaju na važnost ranog otkrivanja i liječenja te bolesti koja se javlja kao najteži oblik alergija, s kojima neko iskustvo ima svako četvrto dijete u Hrvatskoj, istaknuo je ravnatelj bolnice dr. Boro Nogalo. U Dječjoj bolnici Srebrnjak godišnje se liječi oko 50 tisuća djece s respiratornim problemima i današnjim radionicama koje se održavaju u bolnici, poput onih o uzimanju lijekova i terapiji, astma kampu ili astma školi, želimo poručiti da djeca s dobrom kontrolom bolesti mogu biti i dobri sportaši te biti uspješni u životu bez obzira na svoju bolest, kaže Nogalo. Dodaje kako je bolnica Srebrnjak prva u Hrvatskoj uvela i program tzv. znakovnog jezika beba koji su osmislila dvojica američkih psihologa, a poučava djecu od 1 do 3 godine jednostavne i lako primjenjive znakove koji olakšavaju njihovu komunikaciju s roditeljima i drugim osobama koje o njima brinu.
ZAGREB - Dekani četiriju pravnih fakulteta u Hrvatskoj osvrnuli su se na nove nacrte Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju te Zakona o znanosti, zaključujući da oni usprkos drugačijim najavama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, sadrže tek puke kozmetičke izmjene i dopune, zatraživši stoga da ih se povuče iz daljnje procedure radi "izbjegavanja nesagledive štete po sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti". "Sveučilišta se navedenim nacrtima podvrgavaju političkoj kontroli, čime se krši Ustavom zajamčena sveučilišna autonomija", navodi se u očitovanju dekana pravnih fakulteta sastavljenom nakon sjednice održane 29. travnja. Dekani zaključuju kako su nacrti zakona sastavljeni protivno propisima o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i ustaljenim europskim standardima dobrog vladanja. Navode kako se nacrtima zakona, posebice Zakona o sveučilištu, na bitan način zadire u pravo sveučilišta da samostalno definira svoj unutarnji ustroj, čime se također krši Ustavom zajamčena sveučilišna autonomija. Umjesto proklamiranih integrativnih procesa, nacrtima zakona se predviđa radikalna centralizacija sveučilišta, koja je neprovediva na svim većim i uglednijim hrvatskim sveučilištima.
ZAGREB - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) objavilo je dobitnike godišnjih nagrada za najbolje radove u pisanom, radijskom i televizijskom novinarstvu. Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo za 2010. dobili su novinari Novog lista Nataša Božić i Dražen Ciglenečki za tekstove uz godišnjicu abdikacije bivšeg premijera Ive Sanadera. Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobio je Dragan Matić za fotografiju Nesretna torba, objavljenu u Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji. Ivana Šubarić-Hedl i Ivica Ružičić dobitnici su nagrade za radijsko novinarstvo za emisiju Prvog programa Hrvatskog radija "Inventura – tjedan pod povećalom". Dobitnica nagrade za televizijsko novinarstvo je Andreja Arežina Grgičević za prilog Meso bez roka trajanja, objavljen u HTV-ovim emisijama Hrvatska uživo i Dnevnik. Nagradu Žarko Kaić za najbolji snimateljski rad dobio je Mario Britvić i to za rad na dokumentarnim filmovima Tjeskoba i Džamonja, emitiranim na HTV-u. Dobitnik nagrade Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo je Josip Oreč za tri priloga na HTV-u - "Šah-mat kamatama" emitiranom u emisiji Potrošački kod te "Građevina još nije propala, a kad će – ne zna se" i "Sve za imovinu, imovinu nizašto" objavljenim u Latinici.
ZAGREB - Kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskog iz Zaboka i Društvo hrvatskih književnika raspisali su natječaj za dodjelu književne nagrade "Ksaver Šandor Gjalski" za 2011. godinu, na koju se mogu prijaviti prozna književna djela objavljena od 1. rujna 2010. do 1. rujna 2011. Na natječaj se, kako je priopćeno, može prijaviti roman, zbirka pripovijedaka, priča, novela ili putopisa, koji u pet primjeraka trebaju biti dostavljeni Prosudbenom povjerenstvu pri Društvu hrvatskih književnika. Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski" ustanovljena je 1979. radi poticanja književnog stvaralaštva u Hrvatskoj. Dodjeljuje se svake godine za najbolje objavljeno prozno književno djelo autora iz Hrvatske, a sastoji se od novčanog iznosa, diplome i plakete s likom Ksavera Šandora Gjalskog – rad akademskog kipara Ive Kerdića. Nagrada će biti dodijeljena u Zaboku 29. listopada 2011.
ZAGREB - S pročelja zgrade u Jurišićevoj ulici, jednoj od najprometnijih u središtu Zagreba, na pločnik pokraj bistroa kod kućnog broja osam jutros u 9,15 sati pao je kip koji je na njemu stajao, ali srećom nitko nije ozlijeđen. Gradski Ured za upravljanje u hitnim situacijama odmah je pozvao vatrogasce i upravitelja zgradom Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo. Vatrogasci će skinuti dio kipa koji je ostao visjeti s pročelja, a vlasnici zgrade zajedno s upraviteljem dužni su osigurati sanaciju, priopćio je ured za hitne situacije.