VATIKAN/ZAGREB - Papa Ivan Pavao II. kojega je njegov nasljednik papa Benedikt XVI. u nedjelju beatificirao, mogao bi biti proglašen svetim "za nekoliko godina", rekao je u drugi čovjek Vatikana kardinal Tarcisio Bertone u intervjuu za talijanski Rai Uno. Na pitanje novinara o kanonizaciji pokojnog "poljskoga Pape", kardinal Bertone je odgovorio da će za to biti potrebno dokazati jedno čudo, primjerice izliječenje, koje će sa znanstvenog stajališta ocijeniti neobjašnjivim liječničko povjerenstvo, a o njemu će se izjasniti i teološko povjerenstvo te kardinali i biskupi - članovi Kongregacije za proglašenje blaženih i svetih. Dakle, "mislim da bi sigurno mogao biti kanoniziran za nekoliko godina", kazao je vatikanski državni tajnik koji je gostovao u emisiji Porta a Porta, prenosi AFP. Sam proces beatifikacije Ivana Pavla II. bio je brži u odnosu na druge beatifikacije. Prije šest godina na pogrebu pape koji je u 27-godišnjem pontifikatu modernizirao sliku Katoličke crkve, vjernici su riječima "Santo subito" uputili poziv da ga se odmah proglasi svecem. Službeni postupak za proglašenje Ivana Pavla II. blaženim otvoren je u Vatikanu u lipnju 2005., a vođen je usporedo u Krakowu i Rimu. Sadašnji papa Benedikt XVI. nije čekao pet godina koliko je potrebno za otvaranje postupka koji vodi prema beatifikaciji, a svećenik Slawomir Oder za Hrvatski je katolički radio u subotu objasnio da je iznimka učinjena zbog velikog ugleda, "velikoga glasa svetosti koji je papa Wojtyla uživao još za života, u času smrti te nakon smrti".
NEW YORK - Dvanaest članova osoblja misije Ujedinjenih naroda u Tripoliju napustilo je u nedjelju Libiju zbog nemira u glavnome gradu, objavljeno je u nedjelju iz UN-ova sjedišta u New Yorku. Osoblje UN-ove misije u Tripoliju napustilo je zemlju nakon napada prosvjednika na zgrade britanskog i talijanskog veleposlanstva u tom gradu. Napadi su izvedeni nakon NATO-ovih zračnih napada u subotu u kojima su, prema službenim libijskim izvorima ubijeni sin libijskoga vođe Moamera Gadafija i njegovo troje unučadi. "U Tripoliju su nastali nemiri i osoblje misije odlučilo je napustiti grad", izvijestila je glasnogovornica UN-ova Ureda za koordinaciju humanitarnih pitanja Stephanie Bunker. Prema medijskim izvješćima uredi misije UN-a u Tripoliju opljačkani su i devastirani u noći na nedjelju, no u UN-ovu priopćenju nema potvrde te informacije. U priopćenju se navodi da će međunarodno osoblje UN-a područje zapadne Libije do daljnjega pokrivati iz susjednoga Tunisa. UN ima svoj ured i u Bengaziju, u istočnom dijelu Libije, no ova se odluka ne odnosi na njih, kazala je Bunker.
PARIZ - Uz pomoć robotske podmornice na velikoj dubini pronađena je jedna od dviju crnih kutija iz zrakoplova Air Francea koji se srušio pred brazilskom obalom 2009., izvijestili su u nedjelju službeni izvori, potičući nadu da će se uspjeti otkriti što je uzrokovalo zrakoplovnu nesreću. Istražitelji su kazali kako je još prerano govoriti o tomu jesu li u pronađenoj crnoj kutiji - koja bilježi podatke s instrumenata u cockpitu, ali ne i glasove pilota - sačuvane sve potrebne informacije o uzrocima nesreće. "Bez obzira na to što kutija ne izgleda oštećeno na fotografiji, ne možemo sa sigurnošću znati je li oštećena dok je ne otvorimo", rekla je glasnogovornica francuskog Ureda BEA za istragu zrakoplovnih nesreća. "Za to nam je potrebna vrlo precizna oprema, a analiza može početi tek u našim pariškim laboratorijima", rekla je glasnogovornica, dodavši kako su robotske podmornice ponovno poslane na dno Atlantika kako bi se uz njihovu pomoć pokušala pronaći i druga crna kutija na kojoj su zabilježeni glasovi i razgovori u pilotskoj kabini. Potragom je obuhvaćeno područje od oko 10.000 četvornih kilometara. Airbus 330-203 Air Francea srušio se u Atlantik ispred sjeveroistočne obale Brazila na liniji Rio de Janeiro-Pariz u lipnju 2009. Poginulo je svih 228 putnika i članova posade.
ZAGREB - Studentska ekipa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pobijedila je u nedjelju na međunarodnom natjecanju iz prava Europske unije, koje su u Vilniusu suorganizirali Sveučilište Cambridge i Europski sud pravde, priopćeno je s Pravnog fakulteta. Kako se navodi, ovo je prvi puta da je jedna hrvatska ekipa pobijedila na ovom uglednom natjecanju na kojem su sudjelovale studentske ekipe sa 16 sveučilišta iz država srednje i istočne Europe. Ekipa u sastavu Nika Bačić, Dora Horvat, Ana Lah i Kristina Mandić, te trener Filip Kuhta s Katedre za europsko javno pravo, pobijedili su u finalu u sučeljavanju sa sveučilištima iz Vilniusa, Sofije i Varšave. U pojedinačnoj konkurenciji, prvu nagradu iz pravnog govorništva dobila je Dora Horvat, a nagradu iz govorništva Kristina Mandić, priopćeno je. Suci na natjecanju "Central and East European Moot Competition" stvarni su suci i nezavisni odvjetnici Europskog suda pravde u Luxemburgu, ugledni profesori europskih sveučilišta i odvjetnici. Članovi sudskog vijeća iskazali su oduševljenje znanjem, argumentacijom i govorništvom hrvatskih studenata, priopćeno je s Pravnog fakulteta.