ZAGREB - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor sastala se u petak, na marginama vukovarske Dunavske konferencije, s povjerenikom Europske komisije za regionalnu politiku Johannesom Hahnom i predsjednicom Odbora regija Europske unije Mercedes Bresso, priopćeno je iz hrvatske vlade. Hrvatska premijerka svoje je sugovornike detaljno upoznala sa završnom fazom hrvatskih pregovora, a u tom je smislu istaknula i važnost regionalne suradnje i dosadašnje pretpristupne pomoći koju je Hrvatska koristila kroz razne fondove Europske unije. Povjerenik Hahn i predsjednica Odbora regija Bresso rekli su da je sve što hrvatska vlada radi u interesu građana i za njihovu korist te izrazili potporu završetku pregovora i ulasku Hrvatske u Europsku uniju, prema priopćenju. Mercedes Bresso pozvala je predsjednicu hrvatske vlade da se obrati Odboru regija, što je ona i prihvatila.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović uputio je poruku sućuti predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Baracku Obami u povodu stradanja velikog broja ljudi u prirodnim nepogodama koje su pogodile južne savezne države, priopćeno je u petak iz ureda predsjednika. "S dubokom sam žalošću primio vijest o tragičnoj smrti velikog broja ljudi u strahovitoj oluji koja je pogodila jug Sjedinjenih Američkih Država. Ovim putem Vam u ime građana Republike Hrvatske i u svoje osobno ime izražavam duboku sućut povodom ovog tragičnog događaja", kaže se u Josipovićevoj poruci i dodaje: "Molim Vas da naše osjećaje iskrenog suosjećanja i solidarnosti prenesete obiteljima poginulih i svim građanima prijateljskih Sjedinjenih Američkih Država". Poruku sućuti već je uputio i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. U snažnim tornadima i poplavama nakon višednevnih oluja na jugu Sjedinjenih Država poginulo je više od 300 ljudi. U devet država na jugoistoku uvedeno je izvanredno stanje, a najteže je u Albami gdje su poginule 204 osobe, a gotovo milijun ostao je bez struje. Vlasti se boje da bi ovo mogla biti najveća prirodna katastrofa nakon uragana Katrine, a broj žrtava raste iz sata u sat.
MOSTAR - Pred državnim sudom BiH u Sarajevu u petak je započeo sudski postupak bivšem pripadniku vojske Republike Srpske Veselinu Vlahoviću Batku, kojega se tereti za ratne zločine u Sarajevu, a državno odvjetništvo BiH ocijenilo je da je riječ o najopsežnijem predmetu pred tim sudom od njegova osnutka. Vlahovića, koji je u ožujku 2010. nakon višegodišnjeg skrivanja uhićen u Španjolskoj i izručen vlastima BiH, tereti se za progone, ubojstva, silovanja, zlostavljanja, odvođenja u ropstvo i prisilne nestanke. Državno odvjetništvo je u 56 točaka optužnice najavilo da će biti saslušano 105 svjedoka iz sarajevskih naselja koja su se nalazila pod nadzorom srpskih vojnih snaga u BiH, koji bi trebali svjedočiti o tome da je Vlahović ubio i sudjelovao u ubojstvima više od 30 civila, te silovao više od 10 žena. U optužnici se precizira i da je Vlahović određeni broj žena više puta silovao te je omogućavao i drugim vojnicima da ih seksualno zlostavljaju. Vlahović je na početku sudskog postupka zanijekao krivnju, ustvrdivši da je veliki broj dokaza montiran.
MOSTAR - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u petak je obacio mogućnost da vlasti ovoga entiteta odustanu od provedbe referenduma kojim osporavaju postojanje suda BiH i državnog odvjetništva, iako je međunarodna zajednica u toj zemlji vjerovala da bi moglo doći do zaokreta tijekom susreta tamošnjih političara s izvršnim direktorom za Europu i središnju Aziju u zajedničkoj službi vanjskih poslova EU Miroslavom Lajčakom. “Referendum će biti proveden i njime se brane interesi naroda Republike Srpske i ustava, a međunarodne su prijetnje znak nemoći i arogancije onoga tko prijeti. Uostalom, imamo odgovor na moguću reakciju međunarodne zajednice”, rekao je Dodik u Banjoj Luci ne precizirajući što bi vlasti RS poduzele. Visoki međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko uoči posjeta Banjoj Luci izrazio je nadu da bi Lajčak mogao odgovoriti vlasti RS od održavanja referenduma prijeteći istodobno poništavanjem referenduma i mogućim sankcijama. „Ukoliko budu neke sankcije prema meni, ja protiv toga ne mogu. Ovdje sam samo da provodim ustav i volju građana i neću dopustiti da se uradi nešto na štetu RS“, dodao je Dodik. Slovački diplomat na čelu vanjskopolitičkoga odjela EU-a za Europu i središnju Aziju Miroslav Lajčak pozvao je nakon susreta s Dodikom na dogovor i izbjegavanje mogućih sankcija. “Vidim da postoji želja za rješavanjem pitanja funkcionalnosti nekih državnih institucija i o tome se može voditi razgovor, ali ne pod utimatumima i pod pritiskom”, istaknuo je Lajčak. Odbio je komentirati moguće sankcije protiv Republike Srpske i njezina čelništva, kazavši da to nije u njegovoj nadležnosti.
MOSTAR - Županijsko zapadnohercegovačko državno odvjetništvo u Širokom Brijegu podiglo je u petak optužnicu protiv Olivera Knezovića koji je pobjegao u Republiku Hrvatsku a tereti ga se za ubojstvo navijača nogometnog kluba Sarajevo Vedrana Puljića te za pokušaj ubojstva još šest osoba u listopadu 2009. za vrijeme navijačkih izgreda. Nerede je tada uoči nogometnog susreta između domaće momčadi i Sarajeva izazvala gostujuća navijačka skupina. "Tužiteljstvo je podiglo optužnicu protiv Olivera Knezovića kojega se sumnjiči za ubojstvo navijača Sarajeva Vedrana Puljića te za pokušaj ubojstva šest osoba”, potvrdila je za medije u Mostaru glavna županijska državna odvjetnica Vesna Čavar. Prema njezinim riječima, državno odvjetništvo je nakon jednoipolgodišnje istrage obustavilo istragu protiv policajca Dragana Vujevića kojega se također sumnjičio za ubojstvo navijača sarajevskog nogometnog kluba. Osumnjičeni Knezović je u bijegu u Republici Hrvatskoj, a prema zakonodavstvu BiH, protiv njega se ne može voditi sudski postupak budući nije dostupan pravosudnim vlastima BiH. Optužnica je ranije podignuta i protiv dvojice policajaca koji su omogućili bijeg Knezovića koji je bio priveden u pritvor te protiv više navijača Sarajeva koji su izazivali izgrede u Širokom Brijegu.
BRUXELLES - NATO je u petak optužio snage libijskog čelnika Moamera Gadafija da postavlja mine u luci u Misrati kako bi spriječio slanje humanitarne pomoći u grad. Visoki dužnosnik NATO-a rekao je da su saveznički brodovi u Sredozemnom moru zaustavili male brodove u vodama ispred Misrate. "Upravo ovog jutra... dogodio se incident u kojem je postalo očito da neki brodovi, za koje pretpostavljamo da pripadaju Gadafijevim snagama, postavljaju mine u blizini luke", rekao je voditelj operacija u Libiji, brigadir Rob Weighill. "To je još jedan jasan dokaz da Gadafijev režim u potpunosti ignorira međunarodne zakone i također pokušaj da se spriječi slanje humanitarne pomoći u Misratu...", rekao je.
AMAN - Tisuće Sirijaca prosvjedovalo je u petak tražeći odlazak s vlasti predsjednika Bašira al-Asada te izražavalo potporu gradu Deri gdje su tenkovi i vojnici pokušali slomiti otpor autoritarnoj Asadovoj vlasti, rekli su aktivisti. U Deri su sirijski vojnici pucali u zrak kako bi spriječili ljude da dođu na molitvu ili prosvjede, rekao je agenciji Reuters stanovnik grada. "Snajperi su na krovovima zgrada i pucaju na sve što se miče. Oni sprječavaju ljude da izađu na ulice", rekao je Abu Muhamed televiziji Al Džazira. Svjedoci su rekli da su sirijske snage ranile veći broj ljudi kada su zapucale na tisuća seljana koji su iz okolice u petak došli u Deru kako bi podržali stanovnike grada. "Oni su pucali na ljude na zapadnom ulazu u Deru... gotovo tri kilometra od središta grada", rekao je jedan svjedok. Drugi je telefonom rekao da je vidio kako desetke ranjenih prosvjednici odvoze u svojim automobilima.
Sirijska službena novinska agencija izvijestila je da jedna "naoružana teroristička skupina" napala nadzornu točku u Deri i ubila četiri vojnika a otela dvojicu. Jedan od aktivista u Deri agenciji AFP je rekao da su četiri vojnika "ubijena dok su branili građane". "Ljudi žele pad režima", uzvikivali su prosvjednici u predgrađu Damaska Sakbi, rekao je svjedok, prkoseći nasilnoj represiji u kojoj je ubijeno 500 ljudi od početka nacionalnih prosvjeda u Deri prošlog mjeseca. Prosvjedi su u petak izbili u gradovima Homsu i Hami, Baniasu na obali Sredozemlja, Kamišliju u istočnoj Sirji i Harašti, pregrađu Damaska. U obalnom gradu Latakiji su se čuli pucnjevi a u Damasku su izbila još dva manja prosvjeda, rekli su svjedoci, čelnik sirijske oporbe i skupine za zaštitu ljudskih prava.
AMMAN - Najmanje 24 civila, uključivo dvoje djece, poginulo je u petak u napadima sirijskih snaga na prodemokratske prosvjednike, objavila je sirijska organizacija za zaštitu ljudskih prava Savasiah. Ljudi su poginuli u Deri, Homsu i Latakiji te Kadamu u blizini Damasku, navodi organizacija. Po bolničkim izvorima, najmanje 15 ljudi je poginulo, a 38 je ozlijeđeno u sukobu kod Dere gdje su sirijske snage pucale na tisuće prosvjednika koji su pokušali ući u opkoljeni grad, središte pobune protiv predsjednika Bašara al-Asada.
BEČ - Inspektori Ujedinjenih naroda možda u skorome izvještaju napišu da je pustinjska lokacija u Siriji, bombardirana 2007., vjerojatno bila skriveni nuklearni reaktor, a to bi moglo značiti da će se Vijeće sigurnosti pozabaviti tim pitanjem, kažu u petak diplomati. UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u prijašnjim je izvještajima pisala kako ima indikacija da je na lokaciji Dair Alzuru bilo nuklearnih aktivnosti, ali formulacija možda bude oštrija u idućem izvještaju. IAEA ne želi komentirati izvještaj o kojem će u lipnju raspravljati upravno tijelo sastavljeno od predstavnika 35 zemalja. Uprava ima pravo prijaviti zemlju Vijeću sigurnosti ako ocijeni da je ta zemlja prekršila pravila IAEA-e utemeljena na sporazumu o neširenju nuklearnog naoružanja, a koji ne dopuštaju skretanje nuklearne tehnologije u proizvodnju oružja. Sirija nije dopustila inspektorima da ponove posjet toj lokaciji za koju američki obavještajci kažu da je sjevernokorejski model reaktora za proizvodnju plutonija, za nuklearno oružje. Izraelski zrakoplovi bombardirali su tu sirijsku lokaciju u rujnu 2007., a Sirija je inspektorima dopustila da je posjete samo jednom, u lipnju 2008., a poslije je onemogućila pristup.
KAIRO - Tunis je u petak pozvao libijskog veleposlanika kako bi mu izrazio prosvjed zbog prekograničnih upada libijskih snaga koje progone pobunjenike, rekao je viši tuniski dužnosnik. Zamjenik tuniskog ministra vanjskih poslova Raduan Nusier je za televiziju Al Džazira izjavio da Tunis zadržava pravo da poduzme sve nužne mjere da zaštiti svoje građane nakon žrtava na granici među kojima je i jedna mlada Tunišanka. "Pozvali smo libijskog izaslanika i uputili mu snažan prosvjed jer nećemo tolerirati bilo kakvo ponavljanje takvih kršenja... Tunisko tlo je crvena crta i nikome nije dopušteno da je prijeđe", rekao je Nusier. Od tuniskog veleposlanika u Tripoliju zatarženo je da prenese istu poruku libijskim vlastima. On je rekao da je granica prekršena treći puta u posljednjih deset dana. "Još uvijek čekamo da se ispune libijska obećanja na terenu i vidimo libijsku predanost na najvišim razinama da se zaustave ta kršenja". "Ne želimo da Tunis bude primoran poduzeti mjere da zaštiti svoje teritorije, nepovredivost njegova tla i sigurnost njegovih građana", dodao je. Nusier je rekao da Tunis razoružava svakog tko uđe na njegov teritorij iz Libije i nudi mu mogućnost da se vrati. "Mi nismo strana u sukobu", rekao je. Tunisko ministarstvo obrane u međuvremenu je priopćilo da su vojnici lojalni Moameru Gadafiju koji su prešli granicu i sukobili se s tuniskim snagama sigurnosti u petak vraćeni u Libiju. Libijski vojnici ušli su u tuniski grad Dehibu tijekom borbi s pobunjenicima za nadzor nad obližnjim graničnim prijelazom.
SANA - Jemenci su u petak u velikom broju izašli na ulice tražeći da predsjednik Ali Abdulah Saleh odmah napusti vlast umjesto da je postupno prepušta kako je predviđeno u sporazumu u kojem je posredovalo Vijeće za suradnju u Zaljevu. Oko 100.000 ljudi zauzelo je glavnu ulicu Sane Sitin kako bi obilježili "Petak lojalnosti mučenicima". "Nastavit ćemo našu revoluciju silom i nećemo ustuknuti čak ni ako moramo ponuditi milijun mučenika", vikao je klerik gomili koja je puštala balone na kojima je pisalo "Odlazi!". Tijekom tri mjeseca nemira u Jemenu ubijena su najmanje 142 prosvjednika. Jednako veliko mnoštvo Salehovih pristaša okupilo se u prijestolnici kako bi obilježili "Petak ustavnog legitimeta". Ti su prosvjednici mahali zastavama, nosili slike predsjednika i transparente na kojima je pisalo: "Budi čvrst i ne popuštaj, mi smo s tobom". Sudbina sporazuma o Salehovoj predaji vlasti mogla bi ovisiti o tome kako će jemenski predsjednik postupiti spram posljednjih prosvjeda. Protivnici sporazuma, koji bi trebao biti potpisan u nedjelju u Rijadu, kažu da se predsjedniku ne može vjerovati da će ga poštovati. Plan Vijeća za suradnju u Zaljevu predviđa da jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh, koji je suočen s višemjesečnim masovnim prosvjedima, preda vlast potpredsjedniku države mjesec dana nakon što se potpiše sporazum s oporbenim snagama i osigura mu se imunitet od sudskog progona.
KAIRO - Najmanje 22 osobe poginule su u petak u potonuću broda na Nilu, objavili su egipatski mediji. Egipatska agencija Mena prenijela je da se nesreća dogodila u pokrajini Bani Suveif. Prema policiji, nesreća se dogodila kada je autobus sa 32 putnika, koji je bio na brodu, pao u Nil.
MARAKEŠ - Maroko je u petak objavio da je bombaški napad u Marakešu, u kojem je poginulo 16 osoba, većinom stranaca, bio teroristički čin. Marokanski dužnosnici nisu objavili tko stoji iza napada, ali zapadni analitičari povezuju ga s islamističkim militantima koji žele nanijeti štetu turizmu, jednoj od najvažnijih gospodarskih grana za tu mediteransku zemlju. Prema podacima ministarstva unutarnjih poslova, među 16 poginulih dvoje je francuskih državljana, dvoje Kanađana, Nizozemac i tri Marokanca, a 23 osobe ranjene su u napadu u kavani u središtu grada, na poznatom trgu Džamaa el Fna popularnom među stranim turistima.
BERLIN - Njemačka policija uhitila je u petak tri navodna pripadnika Al Kaide, objavio je savezni tužitelj, a list Bild prenosi da je zaplijenjena velika količina eksploziva. Pojedinosti zasad nisu poznate, ali je konferencija za novinare najavljena za subotu ujutro u uredu tužitelja u Karlsruheu. Citirajući sigurnosne izvore, Bild prenosi da su tri osobe, Marokanci, uhićeni u Duesseldorfu i Bochumu u saveznoj državi Sjeverno Porajnje Vestfalija. Časopis navodi da su postali sumnjivi saveznoj policiji koja im je nadzirala telefonske razgovore i kompjutore. Prema pisanju Bilda, otkrivena je i velika količina eksploziva, među ostalim aceton, opasna tvar koju militanti često koriste jer je ne otkrivaju detektori dizajnirani tako da otkrivaju tvari na bazi dušika.
ZAGREB - Službenici austrijske carine prošle su noći prilikom kontrole hrvatskog putničkog autobusa na autocesti A9 na području okruga Leibnitz među prtljagom pronašli putnu torbu sa strojnicom, objavila je austrijska agencija APA, a potvrdilo Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Strojnica tipa ZAGI-M91 nalazila se zajedno s maskirnom uniformom u torbi za koju austrijski službenici nisu mogli utvrditi kome pripada, objavila je austrijska carina. Putnički autobus vozio je na redovnoj liniji Zagreb-Stuttgart. Oružje je zaplijenjeno, a vozač i putnici su u petak ujutro ispitani, prenosi APA. Hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da nitko nije priveden ni zadržan.
SEATTLE/ZAGREB - Katolički red koji vodi škole diljem Sjedinjenih Država postao je drugi crkveni red u toj zemlji koji je podnio zahtjev za stečajem, zbog odštetnih potraživanja za seksualno zlostavljanje, izvijestio je u petak dnevni list The Seattle Times na svojoj web stranici. List navodi da je da je Insitut Kršćanske braće, sa sjedištem u New Rochelleu, u saveznoj državi New York, u četvrtak objavio priopćenje u kojem navodi da je od okružnog suda u New Yorku zatražio pokretanje zaštićenog stečaja prema Poglavlju 11. Većina predmeta vezana je uz slučajeve navodnog zlostavljanja u sada zatvorenoj školi Briscoe Memorial u okolici Seattlea, u saveznoj državi Washington. Red Kršćanske braće nije objavio koliko tužbi za zlostavljanje postoji protiv njega, ali odvjetnici žrtava procjenjuju da se radi o više od 50 odštetnih zahtjeva. Isusovački red u regiji američkog sjeverozapada proglasio je stečaj 2009. nakon nekih 200 zahtjeva za odštetu.
WASHINGTON/ZAGREB - Dužnosnici američke svemirske agencije NASA u petak su odgodili planirano lansiranje raketoplana Endeavour za najmanje 48 sati, nakon što je posada identificirala problem s grijačima povezanim s pomoćnim agregatom 'shuttlea'. NASA je na posljednje lansiranje raketoplana Endeavour pozvala 118 VIP gostiju, uključujući predsjednika Baracka Obamu s obitelji, a agencija je objavila da očekuje i više od 700.000 gledatelja na raznim lokacijama oko Svemirskog centra Kennedy u Cape Canaveralu na Floridi. Odlukom o odgodi lansiranja raketoplana, odgođen je i jedan očekivani emotivni trenutak za američku javnost - prvo pojavljivanje na javnom događaju kongresnice Gabrielle Giffords, koja je prostrijeljena kroz glavu 8. siječnja u Tucsonu u Arizoni, kada je naoružani napadač ubio šest osoba na njezinom susretu s biračima. Suprug kongresnice Giffords, NASA-in astronaut Mark Kelly, zapovjednik je šesteročlane posade Endeavoura. Tijekom 14-dnevne misije, Endeavour i njegova posada trebaju na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) dopremiti 7-tonski Alfa magnetski spektrometar (AMS), te rezervne dijelove za postaju. Dvije milijarde dolara vrijedan spektrometar trebao bi istraživati svemirske fenomene kao što su tamna materija, antimaterija i slični. Endeavour je prvi put lansiran u svemir 7. svibnja 1992. a do danas je imao 25 svemirskih misija, na kojima je bilo 148 astronauta. U svemiru je proveo 280 dana, pri čemu je 4.429 puta obletio Zemlju, prevalivši 166.003.247 kilometara.