Konferenciju je u Zagrebu organizirao Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Zaklada "Friedrich Ebert", a uvodno su izlagali stručnjaci sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Programa UN-a za razvoj u Hrvatskoj, Društva za oblikovanje održivog razvoja, Europske konfederacije sindikata i SSSH.
Predsjednik SSSH Mladen Novosel rekao je kako im je želja na neki način otvoriti tu temu, razmijeniti mišljenja i početi razgovarati o prilikama i opasnostima za radna mjesta i životni standard građana koje proistječu iz javnih politika vezanih uz klimatske promjene. "Smatramo da je to područje na kojemu je potreban zajednički dijalog vlade, sindikata, poslodavaca i udruga za zaštitu okoliša", istaknuo je Novosel.
Naglasio je kako se postavljaju pitanja kakvi su hrvatski kapaciteti na području tzv. "zelenih poslova", vezanih uz povećanje energetske učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora energije i očuvanje okoliša, koje industrije i radna mjesta mogu očekivati negativne posljedice zbog tih procesa, što možemo učiniti da predvidimo i ublažimo negativne socijalne posljedice i maksimalno iskoristimo pozitivne prilike za zapošljavanje i povećavanje kvalitete života i rada naših građana.
Robert Pašičko iz Programa UN-a za razvoj u Hrvatskoj istaknuo je kako su prioriteti u Hrvatskoj energetska učinkovitost u zgradarstvu, sunčevi toplinski sustavi, biomasa i vjetroenergija. Istaknuo je da se do 2020. kroz te četiri prioritetne mjere očekuje 14.500 novih izravnih radnih mjesta i 65.000 neizravnih (popratnih) te smanjivanje gotovo petine današnje emisije CO2 (21 posto).
Istaknuo je kako će u Hrvatskoj trebati oko 1000 montera solarnih toplinskih i fotonaponskih sustava te da je u Zadru osnovan Solarni edukacijski centar, prvi takav u Hrvatskoj, u kojem će za dva tjedna početi edukacija prve skupine od 20 osoba od ukupno 80, koliko se u prvoj fazi planira osposobiti montera. Najavio je osnutak takvih centara i u drugim gradovima Hrvatske, a izobrazba montera trebala bi se proširiti i na biomasu.
Voditelj ureda Zaklade "Friedrich Ebert" u Hrvatskoj Dietmar Dirmoser rekao je kako smo doživljavali svijet kao da je nepresušni izvor energetskih resursa, a prema planetu se odnosili kao deponiju smeća. U međuvremenu izvori su presušili, a deponiji smeća su puni, što znači da je industrijske sustave potrebno restrukturirati, ali tako da to bude socijalno prihvatljivo.