BEOGRAD - Predsjednici Srbije i Turske, Boris Tadić i Abdulah Gull te tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH) Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Bakir Izetbegović u utorak su u Karađorđevu izrazili međusobnu potporu na putu europskih integracija te privrženost načelu nemiješanja u unutarnje stvari triju država. Na trilateralnom sastanku u tom vojvođanskom mjestu razgovaralo se o referendumu u Republici Srpskoj (RS) o tamošnjem pravosuđu, o gospodarstvu i procesu europskih integracija. Srbijanski predsjednik Boris Tadić istaknuo je, prenose beogradski mediji, kako Srbija nikada neće poduprijeti referendum koji bi vodio podjeli BiH te integritet te zemlje na bilo koji način učinio upitnim. Tadić je dodao kako se Srbija ne želi miješati u unutarnje stvari BiH te da zato ne može komentirati referendum o kojem je nedavno odlučio parlament RS. Tadić je, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji, ukazao na značenje pomirenja u regiji, procesuiranja ratnih zločina i individualizacije krivnje te kao najvažniji politički cilj naveo da cijela regija što prije bude integrirana u Europsku uniju, počevši od Hrvatske. Turski predsjednik Abdulah Gull poručio je kako Balkan nije periferija već srce Europe te se zauzeo za okupljanje cijele regije pod većim kišobranom EU i NATO saveza. Želja triju država je, kako je naglasio, pojačati suradnju u smjeru rješavanja najvećih problema, poštujući pritom načelo suvereniteta i integriteta i nemiješanja u međusobna unutarnja pitanja. Nebojša Radmanović, predsjedatelj predsjedništva BiH kazao je kako je uoči sastanka, na bilateralnom susretu članova predsjedništva BiH s Tadićem bilo riječi i o procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine. "Konstatirali smo da optužnice iz Srbije i Hrvatske prave političke probleme kada je riječ o građanima BiH, i da zato treba održati trilateralni sastanak na tu temu", naveo je Radmanović. Hrvatski član predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je kako susret u Karađorđevu na neki način predstavlja ''obračun sa zlim duhovima i vampirima prošlosti'' te da se mogu očekivati ''neki novi odnosi u regiji'', pogotovo kada je riječ o odnosima između Srbije i BiH. Bošnjački član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je kako je u toj zemlji postojao otpor dolasku u Karađorđevo, ali da se nada da će Karađorđevo postati simbolom jednog novog početka.
MOSTAR - HDZ 1990. osudila je u utorak što, kako tvrdi, na trojnome sastanku između čelnika Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske u Karađorđevu nije bilo legitimnih hrvatskih predstavnika tvrdeći da se na taj način nastavlja dijeliti BiH. U priopćenju iz HDZ-a 1990. ističe se da na današnjem sastanku između srbijanskog i turskog predsjednika Borisa Tadića i Abdullaha Gula s tročlanim BiH Predsjedništvom Nebojšom Radmanovićem, Bakirom Izetbegovićem i Željkom Komšićem nema legitimnog hrvatskog predstavnika što predstavlja 'svjesnu namjeru dijela bošnjačke političke elite da zauzmu mjesto u Predsjedništvu BiH koje pripada Hrvatima te na taj način hrvatski narod isključi, između ostaloga, iz kreiranja vanjske politike'. HDZ 1990. očito aludira da je Željko Komšić u Predsjedništvo BiH izabran glasovima Bošnjaka što mu osim te stranke spočitava i druga od dvije najveće hrvatske stranke u BiH, HDZ BiH. "Ovaj sastanak u Karađorđevu je još jedan slikovit dokaz za to. Neki su uporno u prošlom vremenu tvrdili da su Hrvati dijelili BiH, a danas je vidljivo tko ju je zapravo podijelio i tko ju nastavlja dijeliti", navodi se u priopćenju iz HDZ-a 1990. Dodaje se da u osjetljivom trenutku za BiH 'nije dobro da na sastanku ne sudjeluje nitko od legitimnih predstavnika hrvatskoga naroda'.
TRIPOLI - Velika Britanija i Sjedinjene Države u utorak planiraju pojačati vojni pritisak na Moamera Gadafija čije postrojbe nastavljaju krvavu opsadu Misrate, jedinoga grada na zapadu zemlje koji je pod nadzorom pobunjenika. Britanski ministar obrane Liam Fox i načelnik stožera general David Richards će se sastati s američkim ministrom obrane Robertom Gatesom i načelnikom združenog stožera snaga SAD-a Mikeom Mullenom u Washingtonu. "Sastanak će se baviti pitanjem kako možemo izvršiti vojni pritisak na režim... a to će obuhvatiti i ljude koji povlače okidač i ljude koji ih opskrbljuju", rekao je izvor iz ministarstva obrane. Glasnogovornik britanske vojske general bojnik John Lorimer rekao je da su tijekom vikenda britanski zrakoplovi djelovali oko Misrate, Jafrana, Adždabije i Brege uništavajući tenkove, rakete i oklopna vozila. Oko Brege je libijska vojska pojačala svoje položaje i ukopala svoje topništvo dugog dometa kako bi ga sakrila od napada NATO-ovih zrakoplova, rekao je u utorak časnik pobunjeničke vojske. Izjave časnika sugeriraju da Gadafijeve postrojbe sada nadziru grad. "U Bregi i sljedeća dva grada je 3000 vladinih vojnika i oni jačaju svoju prisutnost", rekao je agenciji Reuters u zapadnom dijelu Adždabije. "Sada nadziremo područje odavde do Al-Arbina (pola puta do Brege) no oni na tom području još uvijek imaju snajpere koji su skrivaju u pustinji iza dina i vrlo su aktivni", dodao je.
LONDON - Velika Britanija nada se da će se idućeg tjedna postići međunarodni sporazum o uspostavi fonda za pomoć istoku Libije koji je pod nadzorom pobunjenika, rekao je ministar vanjskih poslova William Hague u utorak pred parlamentom. Fond bi bio namijenjen za pomoć prijelaznom pobunjeničkom Nacionalnom vijeću, kako bi mogao isplatiti plaće zaposlenicima u javnom sektoru i podmirivati druge troškove. "Nadamo se da ćemo idućeg tjedna postići međunarodni dogovor oko uspostave privremenog financijskog mehanizma koji će osigurati transparentnu strukturu za međunarodnu financijsku pomoć namijenjenu financijskim potrebama Nacionalnog vijeća kao što su plaće javnog sektora", rekao je Hague.
KOPENHAGEN - Ruski premijer Vladimir Putin u utorak je oštro kritizirao zapadnu koaliciju koja nad Libijom provodi zonu zabrane leta, rekavši kako nema mandat za ubojstvo Moamera Gadafija. Ustvrdio je da je koalicija prekoračila ovlasti koje proizlaze iz rezolucije Vijeća sigurnosti UN i zauzela stranu protiv Gadafija, čiji postupci, po Putinu, ne opravdavaju strano upletanje. "Rekli su da ne žele ubiti Gadafija, a sad neki dužnosnici kažu - da, pokušavamo ubiti Gadafija", rekao je Putin tijekom posjeta Danskoj. "Tko je to dopustio, je li bilo kakvog suđenja? Tko si je dopustio pravo ubiti tog čovjeka?", zapitao se javno ruski premijer, dodavši da Gadafi je autokrat, ali i da takvih režima ima mnogo u svijetu.
BRUXELLES - NATO razmišlja o slanju svog izaslanika u pobunjenički grad Bengazi, u Libiji, radi uspostave političkih veza s oporbom režimu pukovnika Moamera Gadafija, rekla je u utorak glasnogovornica saveza. "NATO razmišlja o tome da ima civilnu osobu za vezu u Bengaziju" kako bi "poboljšao i osnažio političke veze s Nacionalnim prijelaznim vijećem" (CNT), rekla je Carmen Romero, glasnogovornica NATO-a u Bruxellesu. Podsjetila je da je NATO-ov glavni tajnik Anders Fogh Rasmussen osobno razgovarao s čelnikom CNT-a za vanjska pitanja Alijem al-Isaujem, na sastanku Kontaktne skupine o Libiji 13. travnja u Dohi. "Točne modalitete" te dužnosti NATO-ova izaslanika u Bengaziju još treba utvrditi, dodala je glasnogovornica.
ISTANBUL - Više desetaka sirijskih disidenata u egzilu okupilo se u utorak u Istanbulu tražeći od sirijske vlade da odmah prekine represiju u toj zemlji i provede temeljite reforme, počevši s uvođenjem višestranačja. Četrdesetak sudionika iz Velike Britanije, Francuske i Egipta okupilo se na forumu u Istanbulu koji se treba završiti u srijedu donošenjem zajedničke izjave, rekao je Gazi Misirli, član organizacijskog odbora foruma. "Sudionici ovog skupa suglasni su u sljedećim zahtjevima: treba odmah prekinuti sukob, uvesti višestranačje i omogućiti slobodu govora", rekao je Misirli. "Gosti foruma dolaze iz svih vjerskih, konfesijskih i političkih skupina, imamo i alavite, sektu samog režima", komentirao je Valid Safur, predsjednik Sirijskog odbora za ljudska prava sa sjedištem u Londonu. Alaviti su grana šijitizma kojoj pripada 10 posto Sirijaca, među kojima i obitelj predsjednika Bašara al-Asada. Sirijske snage sigurnosti nastavile su i u utorak s pucnjavom u južnome sirijskom gradu Deri, pošto su u ponedjeljak diljem zemlje uhitile oko 500 prodemokratskih aktivista, a vlada je na Deru poslala tenkove i pucala na civile, nastojeći ugušiti prosvjede. Neovisna agencija Savasija prenosi kako je u Deri ubijeno najmanje 20 osoba, otkad su u ponedjeljak u taj grad sirijske snage ušle tenkovima, no informacije o poginulima nije moguće provjeriti, budući da su veze prekinute. Prosvjedi protiv predsjednika Bašara al-Asada u Deri traju od 18. ožujka.
ČERNOBIL - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u utorak je u govoru na mjestu černobilske nuklearne katastrofe pozvao na izradu novih svjetskih pravila sigurnosti u nuklearkama. Medvedev je, stojeći uz ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča na svečanosti u povodu 25. obljetnice najteže svjetske nuklearne nesreće, rekao da je ta nesreća naučila države da svojim narodima moraju govoriti potpunu istinu. Tom je izjavom priznao i da je tadašnji Sovjetski Savez, u sastavu kojega je bila i Ukrajina, griješio nekoliko dana odgađajući objavu o punim razmjerima nesreće u nuklearnoj elektrani u Černobilu. "Država je obvezna reći istinu svojem narodu. Mora se priznati da se (sovjetska) država nije uvijek korektno ponašala", rekao je. "Kako se takve tragedije ne bi ponovile, moramo biti iskreni, moramo točno izvijestiti što se događa", dodao je Medvedev. I Japan i Černobil zahtijevaju da se izrade nova pravila sigurnosti u civilnoj uporabi nuklearne energije. "Danas sam poslao prijedloge svjetskim čelnicima kako bi se zajamčio nužan razvoj nuklearne energije i istodobno spriječile moguće nesreće i posljedice za svijet", rekao je. Prošli je tjedan svjetska zajednica obećala 550 milijuna eura za izgradnju novoga betonskog sarkofaga za reaktor u Černobilu. Ukrajinski predsjednik Janukovič je u utorak rekao da je "Černobil bio izazov planetarnih razmjera i odgovor na taj izazov može dati samo svjetska zajednica". Obljetnica černobilske tragedije potaknula je prosvjede protiv nuklearne tehnologije u nekoliko europskih zemalja. U Njemačkoj je u ponedjeljak na oko 80 skupova sudjelovalo oko 120.000 ljudi, a prosvjedi su održani i u Bukureštu i Beču.
ZAGREB - Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) podsjetilo je u utorak, povodom 25. obljetnice nuklearne katastrofe u ukrajinskom gradu Černobilu, da je hrvatsko izaslanstvo 19. travnja sudjelovalo na Kijevskom summitu povodom tog događaja, te da je Hrvatska tom prigodom donirala 1,1 milijun kuna za izgradnju betonskog sarkofaga oko černobilskog reaktora. "Na današnji dan obilježava se 25. godišnjica velike tragedije u nuklearnoj elektrani u ukrajinskom gradu Černobilu. Izaslanstvo Hrvatske, predvođeno predsjednikom Ivom Josipovićem, sudjelovalo je 19. travnja ... na Kijevskom summitu na visokoj razini, koji je održan u povodu tog tragičnog događaja", priopćeno je iz MVPEI-a. "Na Donatorskoj konferenciji, koja je održana isti dan u Kijevu, a na kojoj su prikupljana sredstva za izgradnju trajnog i sigurnog sarkofaga za nuklearnu elektranu Černobil, ravnatelj Uprave za Europu i Sjevernu Ameriku Aleksander Heina, kao predstavnik Hrvatske, upoznao je sudionike s odlukom hrvatske vlade o donaciji u iznosu od 1,1 milijuna kuna", dodaje se u priopćenju. Republika Hrvatska, kao zemlja korisnica nuklearne energije i aktivna članica međunarodne zajednice, svjesna je potrebe međunarodne solidarnosti s prijateljskom Ukrajinom, zaključuje se u priopćenju MVPEI-a.
LJUBLJANA - I u Sloveniji je u utorak započela kampanja prikupljanja potpisa mladih za osnivanje regionalne komisije (REKOM) čiji bi cilj bio utvrđivanje činjenica o događajima u ratovima od 1991. do 2001. godine, kršenjima ljudskih prava i ratnim zločinima na području bivše SFRJ, kako bi došlo do svojevrsnog odmrzavanja odnosa, javljaju slovenski mediji. Peticija će se u Sloveniji potpisivati u pet gradova, a cilj je do njenog zaključenja 6. lipnja prikupiti najmanje 6.000 potpisa, izjavio je za Slovensku tiskovnu agenciju STA slovenski koordinator za REKOM Matija Goljar. Goljar je rekao da je inicijativa za peticiju došla od nevladinih udruga iz cijele regije, a cilj je po njegovim riječima zabilježiti sve ratne zločine i kršenja ljudskih prava koji su se u razdoblju ratova na području bivše SFRJ u tom razdoblju događali. "U Sloveniji nakon osamostaljenja nije bilo ratnih zločina, ali je oduzet slovenski domicil građanima iz drugih republika koji su živjeli u našoj državi", rekao je Goljar, dodajući da je zabilježeno skoro 24.000 takvih slučajeva, te da još nije utvrđeno tko je za to odgovoran. Dodao je da će se kampanja za REKOM u Sloveniji zato koncentrirati upravo na pitanje takvih građana, tzv. izbrisanih, kroz osvještavanje javnosti zašto je do toga došlo i zašto to predstavlja kršenje ljudskih prava.
LJUBLJANA - Zbog velikog pomora pčela koji je u proteklih tjedan dana zabilježen u Prekmurju, a postoji bojazan da bi se mogao proširiti i ostalim dijelovima Slovenije, Slovenski pčelarski savez zatražio je u utorak od nadležnih organa da odmah zabrane prodaju sjemena kukuruza i drugih poljoprivrednih kultura koje se pred sjetvu tretira fitofarmaceutskim sredstvima. Od prošlog utorka kada su uz granicu s Mađarskom zabilježeni prvi pomori pčela u sjeveroistočnom dijelu Slovenije, prema tvrdnjama tamošnjih pčelara bez pčela je ostalo oko dvije tisuće košnica, što je otprilike desetina njihova ukupnog broja, a "epidemija" se nastavlja. Pomor pčela dogodio se u blizini polja s uljanom repicom koja je u cvatu. No prema prvim rezultatima ispitivanja koje je početkom ovog tjedna objavilo slovensko ministarstvo poljoprivrede, postoji utemeljena sumnja da je pomor posljedica klotianidina, sredstva kojim se tretira sjeme kukuruza prije sijanja, kako bi se zaštitilo od štetočina dok ne iznikne. Kako prenose slovenski mediji, na otrovanim pčelama nađeni su tragovi tog sredstva koje se vjerojatno sa susjednih polja posijanih kukuruzom proširilo na šire područje, uslijed sijanja u suho tlo, a možda su prijenosu tvari pogodovale i neispravne sijačice i vjetar.
LA PAZ - Državni tužitelj koji vodi istragu o navodnoj uroti protiv bolivijskog predsjednika Eva Moralesa 2009. koja se završila smrću trojice europskih "plaćenika", dao je ostavku na dužnost rekavši da je primio "anonimne prijetnje", javila je u utorak privatna televizija. "U zadnje dvije godine primio sam niz anonimnih poruka u kojima se prijeti meni i mojoj obitelji. Zbog toga mi je bila i dodijeljena osobna pratnja", rekao je Marcelo Sosa u pismu ostavke upućenom ministarstvu pravosuđa koje je objavila televizijska mreža PAT. Sosa je istraživao o navodnoj uroti protiv Moralesa, jednog od vođa latinoameričke radikalne ljevice, koja je "razotkrivena" u travnju 2009. Tada je policija u hotelu u Santa Cruzu ubila bolivijsko-hrvatsko-mađarskog državljanina, veterana balkanskih ratova, Irca i Mađara, ali je oporba odmah upozorila da je riječ o manipulaciji. Nakon toga je u vezi s istragom optuženo 39 osoba, većinom povezanih s konzervativnom oporbom. Skeptici misle da je riječ o namještaljci i da je država, ako je urote uopće bilo, ubacila svoje ljude među urotnike i da je manipulirala njome kako bi opravdala kasniji progon oporbe.
VATIKAN - Ampula s krvlju budućeg blaženika Ivana Pavla II. bit će kao relikvija izložena za štovanje vjernika tijekom svečanosti beatifikacije u nedjelju u Vatikanu, priopćio je u utorak tiskovni ured Svete Stolice. Krv je uzeta "u zadnjim danima Papina života" i stavljena na raspolaganje transfuzijskom zavodu bolnice "Bambino Gesu", blizu Vatikana, radi eventualne transfuzije koja se nije dogodila. Krv je u tekućem stanju zbog antikoagulanta koji je bio prisutan u cjevčici u času uzimanja krvi. Ampula će se staviti u "skupocjeni moćnik" koji je posebno za tu prigodu izradio Ured za liturgijska slavlja Svete Stolice. Očekuje se da će svečanu misu beatifikacije koju će u nedjelju u Rimu predvoditi papa Benedikt XVI. pratiti između 300.000 i 400.000 ljudi, izravno ili putem golemih zaslona. Postoji više takvih ampula s krvlju pokojnog pape i informacija o tome poznata je već dulje vrijeme. Pošto se izloži javnom štovanju vjernika, relikvijar s ampulom čuvat će se u "svetištu" u Uredu za liturgijska slavlja, zajedno s drugim vrijednim relikvijama. Papa Ivan Pavao II. koji je bolovao od Parkinsonove bolesti umro je 2. travnja 2005. nakon duge borbe s bolešću.
LONDON - Kraljevskom vjenčanju između princa Williama i Kate Middleton u petak ne prijeti ikakva osobita opasnost, ustvrdila je u utorak britanska policija koja je kao neugodnu istaknula tek islamističku manifestaciju predviđenu u Londonu istog dana. Za osiguranje vjenčanja brinut će se više od pet tisuća policajaca uz još nepoznat broj britanskih vojnika. "Nema specifičnih informacija koje bi dale naslutiti da postoji prijetnja tom događaju", rekla je policijska dužnosnica Christine Jones. No "svakodnevno radimo s obzirom na snažnu prijetnju međunarodnog terorizma i naravno da ćemo biti pripravni za takve moguće događaje", dodala je. Scotland Yard istodobno je upozorio da radikalna islamistička organizacija Muslims Against Crusades (Muslimani protiv križarskih ratova) priprema manifestaciju 29. travnja i da je odbila uvjete koje je postavila policija.
SARAJEVO - Pet rudara ozlijeđeno je u nesreći koja se u utorak u ranim jutarnjim satima dogodila u rudniku mrkog ugljena u Banovićima u sjevernoj Bosni. Prema informacijama rudarske inspekcije Federacije Bosne i Hercegovine, eksplozija se dogodila zbog aktiviranja starog minskog punjenja koje je greškom zaboravljeno u rudarskom oknu. Jedan od ozlijeđenih rudara zadobio je teške ozljede i on je u kritičnom stanju, potvrđeno je iz bolnice u Tuzli u koju su smješteni svi ozlijeđeni. Ostali rudari zadobili su ozljede različitog stupnja no njihovi životi za sada nisu ugroženi. Funkcioniranje rudnika normalizirano je tijekom dana nakon provedenog očevida.
KABUL - Bijeg 500-injak zatvorenika iz zatvora u Kandaharu, gradu na jugu zemlje, bio je moguć samo uz "pomoć iznutra", stoji u izjavi afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija koju je u utorak objavio njegov ured. "Bijeg svih zatvorenika (iz jednog zatvorskog bloka) kroz tunel koji je išao samo do jedne ćelije pokazuje da je bilo suradnje i pomoći nekoga unutar zatvora", stoji u Karzaijevoj izjavi, uz napomenu da pri redovitom funkcioniranju zatvora drugi zatvorenici ne bi mogli koristiti tunel. Karzaijeva izjava, po njegovu uredu, temelji se na izvješću afganistanskog ministra Habibulaha Galiba, koje je on podnio predsjedniku. Oko 500 političkih zatvorenika - talibanskih dužnosnika ili članova, koji nisu uhvaćeni tijekom sukoba ili borbi - pobjeglo je u noći s nedjelje na ponedjeljak zahvaljujući više od 300 metara dugom hodniku iskopanom od jedne stambene kuće do zatvora.