ZAGREB
Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se u ponedjeljak u Bruxellesu s predsjednikom skupine Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Josephom Daulom koji je i ovom prigodom ponudio pomoć u završnici hrvatskog pregovaračkog procesa, ističući kako ne vidi prepreke za njegov što skoriji dovršetak. Na sastanku je, po priopćenju, bilo riječi i o presudama Haaškog suda, stajalištima hrvatskog državnog vodstva i aktivnostima koje će se poduzimati na pravnom pobijanju teza o udruženom zločinačkom pothvatu. Jandroković se sastao i sa zastupnikom u Europskom parlamentu Ivom Vajglom, kojem je zahvalio na podršci što skorijem članstvu Hrvatske u EU, koju je višekratno iskazao i osobno i u ime svoje političke skupine unutar Europskog parlamenta. dodaje se. Govoreći o presudama Haaškog suda, Ivo Vajgl rekao je kako dobro zna što hrvatskim građanima znači Domovinski rat, istaknuvši mudre državničke reakcije hrvatskog državnog vodstva, kaže se na kraju priopćenja.
BRUXELLES
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković ocijenio je u ponedjeljak u Bruxellesu da trenutno niska razina potpora za članstvo u EU-u ne odražava stvarno raspoloženje hrvatskih građana te izrazio uvjerenje da će većina na referendumu glasovati za europsku budućnost. Ministar je novinarima izjavio da će uskoro započeti informacijska kampanja u kojoj će kroz pitanja i odgovore predstaviti javnosti što je EU.
ZAGREB
U Hrvatskom saboru je u ponedjeljak održan sastanak članova Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om s veleposlanicima država članica Europske unije, na kojem su veleposlanici informirani o procesu pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, te koracima koji su poduzeti kako bi pregovori bili što prije dovršeni, priopćeno je iz Sabora. Cilj sastanka bio je informiranje veleposlanika zemalja članica o procesu pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, te koracima koji su poduzeti kako bi pregovori što prije bili dovršeni. Posebni naglasak bio je na aktivnostima članova Nacionalnog odbora u prezentiranju rezultata reformi u Hrvatskoj predstavnicima zemalja članica Europske unije, priopćeno je.
ZAGREB
Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pristupnih pregovora s Europskom unijom (EU) Vesna Pusić sastala se s članovima izaslanstva Odbora za europske poslove i nadzor europskih fondova i Odbora za vanjsku politiku i obranu Narodnog sobranja Republike Bugarske, priopćeno je iz Sabora. Predsjednica Odbora za europske poslove i nadzor europskih fondova Monika Panajotova rekla je, po priopćenju, da je Hrvatska ostvarila iznimno mnogo u razdoblju pregovora. Dodala je da Hrvatska ima snažnu potporu svih političkih opcija u Bugarskoj te kako se nada da će Hrvatska i Bugarska uskoro surađivati u okviru Europske unije, stoji na kraju priopćenja.
ZAGREB
Državni tajnik za politička pitanja u MVPEI-u Mario Nobilo primio je u ponedjeljak izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku i obranu i Odbora za europske poslove i nadzor europskih fondova Narodnog sobranja Republike Bugarske, priopćeno je iz MVPEI-a. Voditelji parlamentarnog izaslanstva Bugarske - predsjednik Odbora za vanjske poslove i obranu Dobroslav Dimitrov i predsjednica Odbora za europske poslove i nadzor europskih fondova Monika Panajotova, istaknuli su odličnu suradnju Hrvatske i Bugarske te obećali daljnju bugarsku potporu Hrvatskoj na njezinu putu u Europsku uniju, posebice u kontekstu ratifikacije Ugovora o pristupanju, kaže se na kraju priopćenja.
ZAGREB
Ministar za razvojnu suradnju zadužen za europske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Belgije Olivier Chastel primio je u ponedjeljak u Bruxellesu državnog tajnika za europske integracije RH Andreja Plenkovića, koji mu je predstavio aktualnu dinamiku pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom i planove za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja lipnja ove godine, priopćeno je iz MVPEI-a Ministar Chastel potvrdio je punu podršku Kraljevine Belgije Republici Hrvatskoj na njezinom putu u Europsku uniju. Izraženo je obostrano zadovoljstvo stanjem političkih i gospodarskih odnosa Hrvatske i Belgije, stoji na kraju priopćenja.
ZAGREB
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovat će sutra na donatorskoj konferenciji i sastanku na vrhu u ukrajinskome glavnom gradu Kijevu, koje je u povodu 25. godišnjice nuklearne katastrofe u Černobilu organizirala ukrajinska vlada u suorganizaciji zemalja članica G-8. Međunarodna konferencija "25 godina černobilske katastrofe. Sigurnost budućnosti" organizirana je zbog produbljavanja ekološke svijesti te definitivnog završetka projekta sanacije postrojenja nuklearne elektrane, izgradnje zaštitnog oklopa, za što su dijelom osigurana financijska sredstva donatora, a za dovršetak još nedostaje 740 milijuna eura. Sudjelovanje na konferenciji u Kijevu, osim hrvatskoga predsjednika, dosad su potvrdili glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon, predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, predsjednici Kazahstana, Poljske, Švicarske, Mađarske, predsjednici i potpredsjednici vlada Francuske, Litve, Slovačke, Belgije, Azerbajdžana i Kine te mnogi ministri i dužnosnici drugih zemalja.
MOSTAR
Čelnici deset hrvatskih političkih stranaka koje u utorak u Mostaru organiziraju zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH u ponedjeljak su poručili da će zajednički raditi na popravljanju položaja Hrvata u BiH, što će biti okosnica političkih dokumenata koje će usvojiti, i pri tome su odbacili mogućnost bilo kakvih radikalnih poteza. Na zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora pozvani su Hrvati izabrani u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti od općinske, županijske, entitetske do državne razine koji će odlučiti o dokumentu o reafimiranju Hrvatskoga narodnog sabora, te političkoj rezoluciji u čijem se nacrtu osuđuje uspostava vlasti bez većinske hrvatske političke volje s posljednjih izbora, prije svega dva HDZ-a u BiH za koje je glasovalo 90 posto hrvatskih birača. Prema najavama organizatora, na zasjedanje HNS-a pozvano je više od 700 izaslanika, a bit će organiziran njegov prijenos na internetu. HSP BiH i Narodna stranka Radom za boljitak, koje su zajedno sa SDP-om BiH ustrojile vlast u Federaciji BiH, najavili su da neće sudjelovati u radu HNS-a u Mostaru smatrajući to stranačkim skupom dvaju HDZ-a.
MOSTAR
Hrvatska stranka prava BiH osudila je u ponedjeljak presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču ocjenjujući je neprihvatljivom i isključivo političkom te je ustvrdila da su se generali suprotstavljali velikosrpskoj agresiji. Predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić je ustvrdio da se presudom izjednačavaju žrtve i agresori s krajnjim ciljem potpune zamjene uloga. Po Jurišićevim riječima, velikosrpsku politiku u BiH nastavlja Milorad Dodik. On je optužio predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da podržava Dodikove poteze u pravcu destabilizacije zemlje. Ocijenio je i održavanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS), koji je za sutra sazvan u Mostaru, dijelom 'velikosrpskog projekta'.
BUDIMPEŠTA
Novi ustav ili "Orbanov ustav", kako ga naziva velik dio mađarskog tiska, što su ga u ponedjeljak u parlamentu izglasovali zastupnici vladajuće stranke Fidesza uz bojkot oporbe, kritizirale su nevladine udruge i udruge za ljudska prava, prenose agencije. Fidesz, stranka desnog centra premijera Viktora Orbana, koja je 2010. osvojila dvotrećinsku parlamentarnu većinu, revidirala je ustav unijevši u njega reference na Boga i tradicionalne obiteljske vrijednosti, no civilne udruge i udruge za ljudska prava tvrde da je skrojen prema svjetonazoru kršćanske desnice. Zabrinute su stoga za prava manjina, kako nacionalnih, među kojima je i hrvatska, tako i drugih manjinskih skupina, te za druge demokratske vrijednosti. Vladajuća stranka pak tvrdi da ustavom dopunjuje demokratizacijski proces pokrenut 1989. padom komunističkog režima. Tisuće Mađara prosvjedovale su u petak protiv novog ustava koji će, kako tvrde civilne udruge i udruge za ljudska prava, slabiti demokraciju kada stupi na snagu 1. siječnja 2012., pošto ga 25. travnja potpiše predsjednik države Pal Schmitt, blizak premijeru Orbanu. Novi ustav kritizirale su i europske ustanove. Venecijanska komisija, savjetodavno ustavno tijelo Europske unije, drži da proces donošenja teksta nije bio transparentan. Analitičari ističu da je ključni problem s novim ustavom to što će omogućiti Fideszu nadzor ključnih javnih ustanova, kakvo je Fiskalno vijeće, koje nadzire proračun i nakon 2014., kada završava mandat sadašnjoj vladi.
HELSINKI
Pravi Finci, protueuropska stranka koja je glasovanjem ovoga vikenda dobila snažnu ulogu u finskom parlamentu, očekuju da Europska unija promijeni planove pomoći Portugalu, ali Europska komisija smatra kako izbori u Finskoj neće utjecati na plan o pomoći Portugalu. Pravi Finci su na nedjeljnjim izborima postali treća stranka s 19 posto glasova a broj njihovih zastupnika u 200-članom parlamentu povećao se na 39 u odnosu na pet koliko su osvojili na izborima 2007. godine. Finski parlament, za razliku od drugih u zoni eura, ima pravo glasovati o zahtjevu EU-a za sredstvima financijske pomoći.
BENGHAZI
Gotovo 1.000 stranih radnika i ranjenih Libijaca evakuirano je u ponedjeljak iznajmljenim brodom iz Misrate u zapadnoj Libiji, dok vladine snage nastavljaju topničke napade na taj grad koji je postao simbolom borbe protiv Moamera Gadafija. Glasnogovornik pobunjenika rekao je da se napadi na Misratu nastavljaju peti dan za redom, nakon što je u nedjelju poginulo 25, a ranjeno oko 100 osoba, većinom civila. Po riječima glasnogovornika Džemala Salema, pet je osoba poginulo u ponedjeljak u napadima Gadafijevog topništva na taj obalni grad. Treći po veličini libijski grad Misrata glavno je pobunjeničko uporište na zapadu zemlje i pod opsadom Gadafijevih snaga nalazi se zadnjih sedam tjedana.
LONDON/TRIPOLI
Velika Britanija poslat će brod za evakuaciju 5000 stranih radnika iz Misrate, uporišta libijskih pobunjenika pod opsadom snaga odanih Gadafiju, objavio je u ponedjeljak glasnogovornik britanske misije pri UN-u Daniel Shepard. "Mnogi od njih su Egipćani, ima i državljana Bangladeša, a sve ćemo ih prevesti morskim putem", rekao je Shepard dodajući da će Velika Britanija osigurati i druge vrste pomoći za gradove na zapadu Libije preko Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Po podacima medicinskih izvora i aktivista za zaštitu ljudskih prava, u Misrati, koja je pod opsadom Gadafijevih snaga, poginulo je nekoliko stotina ljudi, a neke nepotvrđene procjene tih organizacija govore čak o tisuću nestalih osoba.
SANA
U jemenskoj luci Hudaidi na Crvenom moru u ponedjeljak su izbili sukobi u kojima je ozlijeđeno najmanje 88 osoba kada je policija uporabila vatreno oružje i suzavac protiv prosvjednika koji su uzvratili bacajući kamenje, rekli su svjedoci i liječnici. Stanovnici su agenciji Reuters rekli da je policija naoružana palicama, pištoljima i kamenjem napala tisuće prosvjednika koji su krenuli ulicama oko trga gdje su tjednima logorovali tražeći ostavku predsjednika Alija Abdulaha Saleha.
MANAMA/DUBAI
Premijer Bahreina, čiju ostavku već tjednima traže prodemokratski prosvjednici, ocijenio je da su višetjedni prosvjedi zapravo pokušaj državnog udara te je zaprijetio da će odgovarati svi koji u njima sudjeluju. Bahrainski ministar vanjskih poslova istovremeno je izjavio da će snage Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, pozvane da pomognu u gušenju prosvjeda šijitske većine protiv sunitske manjine, ostati u Bahreinu sve dok se ne procijeni da je prestala prijetnja Irana.
KANO
Snage sigurnosti poslane su u ponedjeljak na ulice sjevernih gradova Nigerije ne bi li obuzdale prosvjede mladih, nezadovoljnih što izborni rezultati pokazuju da će Goodluck Jonathan ponovno biti predsjednik te zemlje. Glasovi su prebrojani u 35 od 36 nigerijskih saveznih država i Jonathan koji je s juga zemlje, iz naftom bogate delte Nigera, u prvome je krugu pobijedio Mohamadua Buharija, nekadašnjeg vojnog čelnika s muslimanskoga sjevera Nigerije. Promatrači su te izbore ocijenili najpoštenijima u više desetljeća, ali Buharijevi pristaše optužuju vladajuću stranku da ih je lažirala.