Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna oslabio 0,3 posto, na 12.341 bod. S&P 500 pao je 0,6 posto, na 1.319 bodova, a za toliko je skliznuo i Nasdaq indeks, zaronivši na 2.764 boda.
Sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata nije počela tako dobro kako su se ulagači nadali. Premda je nekoliko vodećih američkih kompanija u prvom tromjesečju ostvarilo veću dobit nego što se očekivalo, većina je razočarala slabim prihodima i opreznim poslovnim procjenama.
Među ostalim, razočarale su banke JPMorgan & Chase i Bank of America, tehnološki lider Google, najveći američki proizvođač aluminija Alcoa…
„Nastavi li se niz obeshrabrujućih poslovnih izvješća, postat ću pesimističan. No, trenutno bi tržište moglo krenuti u bilo kojem smjeru, a čini mi se da želi krenuti uzlazno“, kaže Randall Warren, direktor u tvrtki Warren Financial Service.
Osim zbog slabih poslovnih rezultata nekoliko banaka, bankarski sektor bio je pod pritiskom i zbog toga što su se vodeći američki hipotekarni kreditori dogovorili s regulatorima o promjeni procedure pri ovrhama nad kućama. No, to neće zaustaviti istragu koja se vodi protiv njih u svim državama SAD-a zbog kršenja dosadašnje procedure u ovrhama, a mogu se, kažu analitičari, očekivati i značajne kazne.
Pod pritiskom se prošloga tjedna našao i energetski sektor, nakon što je nekoliko uglednih analitičara poručilo da bi visoke cijene nafte mogle izazvati slabljenje potrošnje, što bi oslabilo i rast cjelokupnog svjetskog gospodarstva.
Zbog toga je terminska cijena 'crnog zlata' na burzi u New Yorku pala na otprilike 109,50 dolara po barelu, znatno ispod 113,4 dolara, najviše razine u posljednjih 30 mjeseci.
„Dulje vrijeme na tržištu su predvodili sektori povezani s rastom cijena nafte i sirovina. No, kada će cijene sirovina početi klizati, slijedit će ih i dionice iz tih sektora“, kaže Robert Van Batenburg, direktor u tvrtki Louis Capital.
S obzirom da i makroekonomski podaci u posljednje vrijeme nisu baš sjajni, u anketi Reutersa analitičari su smanjili procjene ovogodišnjeg rasta američkog bruto domaćeg proizvoda s 3,1 na 2,9 posto, što je također narušilo raspoloženje ulagača.
Malo nade pružili su im samo podaci koji pokazuju da inflacijski pritisci u SAD-u ne jačaju. To znači da bi američka središnja banka Fed još neko vrijeme mogla voditi vrlo popustljivu monetarnu politiku. A upravo su rekordno niske kamatne stope i velika likvidnost financijskog sustava već dulje vrijeme osnovni pokretači rasta tržišta kapitala.
Na oprez ulagača ukazuje i mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je dnevno mijenjalo manje od 7 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 8,47 milijardi.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,98 posto, na 5.996 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,55 posto, na 7.178 bodova, a pariški CAC 2,15 posto, na 3.974 boda.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna pao 1,8 posto, na 9.591 bod.