„Opera 'Maršal' bavi se fasciniranošću ljudi likom i djelom Josipa Broza Tita, jer i 30 godina ne prestaju proturječnosti u vezi s njim; jedni se opredjelju 'za' a drugi 'protiv' Tita“, rekao je redatelj Mario Kovač.
Dodao je kako je iz opere izbačena dnevna politika te se njome tematizira "koliko nam je ostavio mentaliteta Tito i njegova vladavina".
„Opera 'Maršal' gorko se smije nasljeđu koje je Josip Broz Tito ostavio iza sebe: smije se ideološki zaluđenim pojedincima koji žive u 'boljoj' prošlosti; smije se novopečenim bogatašima koji su snove jednog naroda o demokraciji i pravdi pretočili u svoje novčanike; smije se nama koji smo klackajući između komunizma i kapitalizma, izabrali najgore od oba sustava i pretvorili Lijepu Našu u tablu za popularnu društvenu igru Monopoly, na kojoj pobjeđuje samo onaj koji se 'snađe' i koji nemaju obzire i skrupule“, rekao je Kovač.
Silvio Foretić je objasnio kako se u operi „Maršal“, Josip Broz Tito ne spominje po imenu, odnosno samo na jednom mjestu spominje se ime Josip zbog, kako je rekao, igre riječi.
„U operi je manje Tita nego je u njoj sve ono što ga je okruživalo i što se željelo okoristiti“, kazao je Foretić.
Lik "Maršala" će u ulozi koja se zove „ON“, igrati Stefan Kokoškov, koji je na konferenciju za novinare došao odjeven u maršalsku odoru. Imitirajući Josipa Broza, Kokoškov je rekao: “Želeo sam vas pozvati u vilu na Dedinju ali Jovanka posprema sobe pa nisam bio u mogućnosti“.
Dirigent predstave je Ivo Lipanović a scenograf Miljenko Sekulić.
Osim Kokoškova uloge igraju još Adela Golemac Rilović (Marta, kći maršala), Branko Robinšak (Ivan, policajac-istražitelj), Armando Puklavec (Luka, predsjednik općine, direktor hotela, vlasnik kafića, kupac muzeja), Dinko Lupi (Marinko, stari partizan), Sveto Matošić Komnenović ( Miško, rezervni policajac, Ivanov pomoćnik), Mate Akrap (Skulina, iz Službe nacionalne sigurnosti) i dr.