Na takvu situaciju u privatnom sektoru upozorili su nas kolege iz Večernjeg lista koji su se, kao profesionalni novinari u stalnom radnom odnosu, našli u situaciji da ih poslodavac sustavno zamjenjuje honorarnim novinarima, tzv. RPO-vcima, odnosno svoj rad organizira u sustavu suprotstavljenih i statusno nejednakih zaposlenika, ističe se u priopćenju sindikata.
Takvi samostalni novinari sve su samo ne slobodni profesionalci koji svoje profesionalne usluge nude na slobodnom tržištu, jer ih veže ekskluzivni ugovor s jednim poslodavcem, a posao ne obavljaju samostalno već po nalogu poslodavca, u redovnom radnom vremenu i na njegovim sredstvima, a prisiljeni su takav rad opravdavati nepostojećim računima i troškovima.
Oni, dakle, rade kao i radnici koji žive od nesamostalnog rada tj. nalaze se u radnom odnosu, a njihova "sloboda" nije stvar njihovog izbora već jedina moguća opcija rada za takvog poslodavca, upozorava sindikat.
Stalno zaposlenim radnicima s ugovorima o radu suprotstavljeni su "samostalni" honorarni novinari koje poslodavac koristi kao prijetnju sigurnosti radnih mjesta i instrument ucjene u kolektivnim pregovorima o uvjetima i cijeni rada, dovodeći u pitanje postojeći sustav radnih odnosa u Hrvatskoj.
Na gubitku su svi, stalno zaposleni koje poslodavac zamjenjuje honorarcima, honorarci koji stvarno rade u radnom odnosu a ne uživaju prava i sigurnost takvog instituta, državni proračun i fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, ističe se u priopćenju.
"Večernjakovci" se nadaju da će na tu zlouporabu i organiziranu prijevaru reagirati nadležna državna tijela, prije svega Inspekcija rada Državnog inspektorata, ali se postavlja pitanje mogu li očekivati zakonito i profesionalno postupanje od države koja kao poslodavac i sama nezakonito koristi usluge posebne vrste honoraraca - onih koji rade po ugovoru o djelu, napominje Sindikat državnih službenika.
Naime, brojni građani zaposleni u državnoj upravi i pravosuđu poslove državne uprave i pomoćno-tehničke poslove nezakonito obavljaju po ugovoru o djelu, a pri tome se krši ograničenje iz Zakona o državnim službenicima od dva posto mase sredstava za plaće, zabrana povjeravanja poslova iz djelokruga tih tijela utvrđenih Ustavom i zakonom vanjskim pružateljima usluga, te se, kao i kod tzv. honoraraca, zapravo radi o nesamostalnom radu sa svim karakteristikama radnog odnosa.
Stoga Sindikat državnih službenika traži da o takvoj udruženoj i dobro isplaniranoj zlouporabi specifičnih oblika zapošljavanja raspravi GSV kao tijelo koje, barem što se sindikalne strane tiče, nije u sukobu interesa po pitanju angažiranja honoraraca.