"Nakon prirodne katastrofe ljudi se obično suzdržavaju od potrošnje a čini se i da će će industrijska proizvodnja smanjiti", kazao je Kaoru Yosano nakon sastanka vladinog kabineta. "U nekim sektorima posljedice bi mogle biti jako velike".
Nakon potresa jačine devet stupnjeva i tsunamija visine preko 10 metara koji su 11. ožujka poharali sjeveroistočnu obalu Japana, uzrokujući smrt odnosno nestanak gotovo 28.000 ljudi, to se treće po veličini gospodarstvo svijeta suočava s najtežom krizom od Drugog svjetskog rata.
Ministar financija Yoshihiko Noda u utorak je izjavio da će na sastanku skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju u Washingtonu 15. travnja iznijeti detaljan prikaz dosad uloženih napora japanske vlade u obnovu zemlje i izbjegavanje nuklearne krize.
Teža je zadaća procijeniti utjecaj katastrofe na raspoloženje potrošača, industrijsku proizvodnju i lanac opskrbe, pri čemu se s obzirom na nastavak krize u nuklearki Fukushima čini da je šteta za gospodarstvo veća nego se mislilo.
"Bili smo u recesiji i prije potresa. Ovog će puta biti potrebno više vremena za oporavak industrijske proizvodnje budući da su sustavi pravovremene isporuke u međuvremenu postali još složeniji", ocjenjuje glavni ekonomist za Japan banke Societe Generale Takuji Okubo.
On drži da bi japansko gospodarstvo u ovoj godini trebalo ostvariti 1-postotni rast aktivnosti, u odnosu na prognoziranih dva posto rasta prije potresa. Kao razlog navodi potpuno zamrzavanje osobne potrošnje. Potom bi u idućoj godini gospodarstvo moglo ubrzati na rast od 3,9 posto, procjenjuje Okubo.