ZAGREB - Hrvatska planira sudjelovati na obljetnici utemeljenja Pokreta nesvrstanih u Beogradu u rujnu ove godine i smatra da njezino skoro članstvo u EU-u ne isključuje razvoj odnosa s članicama tog pokreta, doznaje se u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI). Pedeseta obljetnica Pokreta održat će se u Beogradu 5. i 6. rujna, a na njoj se očekuju predstavnici svih zemalja bivše Jugoslavije koja je 1961. bila suosnivačica te međunarodne organizacije koja danas ima 181 članicu. Hrvatska, jedna od 18 zemalja sa statusom promatrača, planira poslati svog predstavnika na skup, ali još nije odlučeno na kojoj razini. "Činjenica da je Hrvatska zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u ne priječi razvoj odnosa sa zemljama članicama Pokreta nesvrstanih, u kojem Hrvatska ima status promatrača", rekao je Hini glasnogovornik MVPEI-a Mario Dragun. "Naprotiv, sudjelovanjem na različitim međunarodnim i regionalnim skupovima, pa tako i sastancima Pokreta nesvrstanih, može se dodatno pridonijeti boljem međusobnom razumijevanju između država, te jačanju političke, gospodarske i multilateralne suradnje po brojnim pitanjima od globalne važnosti", dodao je. U MVPEI-u smatraju da je takav pristup komplementaran s budućim hrvatskim članstvom u EU-u i sudjelovanjem u sukreiranju i provođenju Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije. Hrvatska u Pokretu nesvrstanih ima status promatrača, što znači da ne sudjeluje u radu radnih tijela, već prati tijek rada plenuma ministarskih konferencija i sastanaka na vrhu. Sudjelovanje na sastancima Hrvatskoj omogućuje održavanje brojnih bilateralnih razgovora i kontakata, uspostavljanje čvršćih diplomatskih odnosa, te doprinosi promicanju hrvatskih interesa u međunarodnim organizacijama, rekao je Dragun.
BENGAZI - Vojne snage lojalne Moameru Gadafiju granatirale su u ponedjeljak grad Misratu, iako je Afrička Unija izvijestila da on prihvaća plan o okončanju libijskoga sukoba. Televizija Al-Džazira prenijela je izjavu glasnogovornika pobunjeničkih snaga koji je kazao kako je u granatiranju Misrate ubijeno pet osoba, a 20 ih je ranjeno. Misrata je pobunjeničko uporište na zapadu Libije, pod opsadom već više od šest tjedana. Pobunjeničke snage u Misrati za Reuters su izvijestile da su Gadafijeve snage granatirale grad raketama Grad ruske izrade te da su uvjeti življenja stanovnika Misrate sve teži. Pobunjenici su također kazali kako ne namjeravaju prihvatiti plan koji će Gadafiju omogućiti ostanak na vlasti te pripremaju proboj prema istočnoj fronti. Promatrači smatraju da su izgledi za prekid vatre zasad vrlo maleni.
BRUXELLES - Europska komisija u ponedjeljak je izrazila želju da se pitanje povrata islandskog duga nastalog stečajem banke Icesave što prije riješi te istaknula da odbacivanje dogovora o uvjetima otplate toga duga na subotnjem referendumu ne utječe na pristupne pregovore s Islandom. "Komisija uzima na znanje negativan ishod referenduma o novom zakonu o Icesaveu, koji se odnosi na otplatu duga Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. S obzirom na važnost i mogući učinak koji ishod referenduma može imati, Komisija će pozorno pratiti razvoj događaja u okviru postojećih obveza Islanda koje proizlaze iz njegova članstva u Europskom ekonomskom prostoru (EEA). Ishod referenduma ne utječe na proces pregovora koji je u tijeku", kaže se u zajedničkoj izjavi povjerenika za proširenje Štefana Fuelea i povjerenika za unutarnje tržište i usluge Michela Barniera. Unatoč željama Komisije, pitanje povrata duga može ipak imati utjecaj na brzinu pristupnih pregovora jer je za svaku odluku u tom procesu potrebna suglasnost svih zemalja članica. Islanđani su u subotu na referendumu odbacili sa skoro 60 posto glasova novi dogovor o vraćanju duga od 3,9 milijardi eura. Riječ je o dugu prema britanskim i nizozemskim štedišama koji je nastao kada je banka Icesave 2008. godine otišla u stečaj. Britanska i nizozemska vlada su isplatile oštećene štediše i sada od Islanda traže povrat toga novca.
ZAGREB - Haaško tužiteljstvo poručilo je u ponedjeljak sudskom vijeću da je dokazalo svaku točku optužnice koja tereti bivšeg šefa srbijanske službe državne sigurnosti (SDB) Jovice Stanišića i bivšeg zapovjednika jedinice za specijalne operacije SDB-a Franka Simatovića za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH. Na višednevnom ročištu koje se održava na temelju pravila ICTY-ja da optuženi, nakon što tužitelji izvedu svoje dokaze, podnesu zahtjev za odbacivanjem optužnice i objasne sudskom vijeću zbog čega misle da tužitelji nisu dokazali njihovu odgovornost, Stanišićeva obrana je na početku ročišta objavila da ipak neće argumentirati zahtjev iako misli da mu odgovornost nije dokazana, dok je Simatovićeva obrana u svom izlaganju tvrdila da Simatović nije imao nikakve veze s jedinicama SDB-a kao i paravojnim formacijama koje su počinile zločine pa tako ni sa samim zločinima. "Suprotno tvrdnjama Simatovićeve obrane, tužiteljstvo je dokazima potkrijepilo svaku točku optužnice", poručila je na početku ročišta tužiteljica Maxine Marcus. Sudsko vijeće najavilo je da će odluku o zahtjevu obrane objaviti 5. svibnja. Tužitelji su u svom izlaganju u ponedjeljak poručili da dokazi koje su izveli, među kojima su i ulovljeni razgovori te pisane poruke, potvrđuje da su Stanišić i Simatović sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu kojemu je cilj bio uklanjanje većine nesrba s velikih dijelova Hrvatske te BiH od 1991. do 1995. U tom pothvatu bili su uz dvojicu optuženih, bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević te vođe bosanskih i hrvatskih Srba Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Milan Martić, Goran Hadžić i Milan Babić, vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj i zapovjednik paravojnih postrojbi Željko Ražnatović Arkan.
LJUBLJANA - Slovenski premijer Borut Pahor rekao je u ponedjeljak da će njegova vlada nastaviti sa strukturnim reformama potrebnim za izlazak iz krize unatoč tome što je u nedjelju na referendumu uvjerljivo odbačen zakon o malom zapošljavanju, kao jedan od zakona iz tzv. "reformskog" paketa. "Vlada će i dalje inzistirati na nužnim reformama iako protivnici promjena koriste opće nezadovoljstvo u društvu kako bi to spriječili", rekao je Pahor na konferenciji za novinare, nakon sjednice vlade. Komentirajući rezultat jučerašnjeg referenduma na kojemu se 80 posto birača izjasnilo protiv primjene već usvojenog zakona o malom zapošljavanju koji je trebao regulirati povremeno zapošljavanje studenata, nezaposlenih i umirovljenika, Pahor je naglasio da smatra kako su opsežne reforme za jačanje tržišne konkurentnosti i izlazak iz krize neophodne. Sindikate, interesne grupe i opozicijske stranke optužio je da koriste opće nezadovoljstvo građana zbog krize kako bi reforme zaustavili na referendumima. "Nalazimo se u paradoksalnoj situaciji. Ljudi su nezadovoljni sadašnjim stanjem, ali se protive rješenjima da se to promijeni", rekao je Pahor novinarima, dodavši kako u drugim zemljama o reformama odlučuju vlade i parlamenti, a ne referendumi. Unatoč uvjerljivom porazu vlade na nedjeljnom referendumu, Pahor je najavio da će u kampanji pred novi referendum o mirovinskoj reformi braniti rješenja kojima se protivi velik dio javnosti, oporbenih stranaka i sindikata, ali je istaknuo da uz njegov rezultat neće vezati pitanje opstanka sadašnje vlade ili sebe kao premijera ocijenivši da bi to bilo neodgovorno.