U dva dana konferencije stručnjaci iz Europe i regije razmijenit će dobra i loša iskustva iz prakse svojih centara za stručno usavršavanje, s posebnim naglaskom na učenje o europskom pravu i instrumentima međunarodne suradnje.
Pravosudna akademija jedno je od najvažnijih mjesta u hrvatskom pravosudnom sustavu, u okviru kojega se održava cjeloživotna edukacija sudaca i državnih odvjetnika te Državna škola za pravosudne dužnosnike, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Prihvaćajući zakonodavstvo Europske unije promijenili smo brojne zakone, što iziskuje edukaciju i rad sudaca i državnih odvjetnika, a to omogućuje Pravosudna akademija. Znanja koja smo ranije stekli, danas, uoči ulaska u EU, više nisu dovoljna, a nova znanja dobivaju se kroz radionice i predavanja Pravosudne akademije, dodao je je Bošnjaković.
Ana Garačić, zamjenica predsjednika Vrhovnog suda RH, rekla je da Hrvatska, poput ostalih zemalja u regiji, ima dugu tradiciju u edukaciji pravosudnih dužnosnika, no kako do osnutka Pravosudne akademije prije nekoliko godina ta edukacija nije bila sustavna.
Istaknuvši važnost stručnog usavršavanja na području europskoga prava, Garačić je kazala kako je jedan od prvih dobrih koraka u tom smjeru bio uvođenje ispitne teme o osnovama prava Europske unije u pravosudni ispit, što je omogućilo da se i mladi pravnici na početku karijere susretnu s tim područjem, a ta se tema obrađuje i u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike.
Bez stručnosti i kvalitetnog cjeloživotnog usavršavanja sudaca i državnih odvjetnika nema njihove samostalnosti i neovisnosti, naglasila je Zlata Hrvoj Šipek, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika. Samo se stručan i educiran sudac i državni odvjetnik mogu suprotstaviti utjecajima sa strane, bez obzira radi li se o izravnim pritiscima ili utjecajima medija i javnosti, koji često nedovoljno poznaju pravila struke po kojima mi moramo postupati, naglasila je.
U sklopu konferencije potpisan je multilateralni ugovor o suradnji između centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije, BiH, Crne Gore, Makedonije i Kosova.
Po riječima ravnateljice Pravosudne akademije Ivane Goranić, regionalna suradnja pravosudnih dužnosnika temelji se na zemljopisnoj, jezičnoj, povijesnoj i interesnoj sličnosti, a u slučaju potpisanog sporazuma i na sličnoj pravnoj tradiciji.
Na konferenciji sudjeluju i predstavnici centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika iz Španjolske, Francuske, Bugarske te predstavnici Delegacije EU u Hrvatskoj, njemačke Zaklade za međunarodnu pravnu suradnju i Akademije za europsko pravo.