Prvi od tih zahtjeva jest da se objave svi dokumenti koji se odnose na pregovore, a naročito na zatvorena pregovaračka poglavlja, akcijski planovi za zatvaranje Poglavlja 23 i za procesuiranje ratnih zločina, te kompletna pravna stečevina EU na hrvatskom jeziku, priopćila je Kuća ljudskih prava koja je, uz potporu Savjeta za razvoj civilnoga društva, i organizirala okrugli stol.
Kako se navodi, organizacije civilnoga društva okupljene u Inicijativi za praćenje i uključivanje u proces zatvaranja Poglavlja 23, predstavile su osnovne zaključke svoga Zajedničkog mišljenja o spremnosti Republike Hrvatske za zatvaranje toga poglavlja. Ističe se da su zaključci izdvojeni kako bi se hrvatskim građanima i građankama omogućio neometan pristup pravdi i pravosuđu te osigurala adekvatna zaštita njihovih ljudskih prava, a u tom pogledu posebno važnim smatraju izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći .
Podsjeća se da je prošlo već mjesec dana otkako je hrvatska Vlada donijela Plan aktivnosti za efikasno ispunjavanje mjera navedenih u Privremenom izvještaju EK o Poglavlju 23, te da hrvatski dužnosnici u javnosti izvještavaju o postotcima njegove ostvarenosti, ali ga hrvatska javnost, za razliku od europske diplomacije, još nije imala priliku vidjeti.
Udruge smatraju da je otvaranje procesa pregovora nužno radi pripreme građana i građanki za referendum na kojemu bi trebali iskazati svoju spremnost za priključivanje Hrvatske EU-u, a koja se mora temeljiti na dobroj informiranosti i povjerenju u rad nacionalnih i europskih institucija.
Među ostalim, zahtijevaju i ukidanje Zakona o golf igralištima, učinkovitije sprječavanje sukoba interesa prelaskom s većinskog na dvotrećinsko odlučivanje barem na razini Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, ako već ne i prilikom imenovanja članova Povjerenstva, osiguravanje poštivanja prava nacionalnih manjina, učinkovitije procesuiranje ratnih zločina te ukidanje zabrane okupljanja na Markovu trgu.