BEOGRAD - Neformalni trilateralni sastanak na kojem će se srbijanski predsjednik Boris Tadić sastati s predsjednicom hrvatske vlade Jadrankom Kosor i slovenskim premijerom Borutom Pahorom bit će održan u petak u srbijanskom gradu Smederevu, najavljeno je u ponedjeljak iz tiskovne službe srbijanskog predsjednika. Sastanak će, kako je precizirano, biti održan u vili "Zlatni breg". To će biti njihov drugi sastanak, nakon što je prvi neformalni sastanak dužnosnika triju država održan početkom ožujka 2010. godine u slovenskom gradu Ptuju. Između ostalog, tada je bilo riječi o međusobnim odnosima triju zemalja kao i jačanju gospodarske suradnje te je također je dogovoreno da se takvi sastanci održavaju i ubuduće.
ZAGREB - Bilateralni odnosi Hrvatske i Kosova su prijateljski, bez otvorenih pitanja, i postoji obostrana želja za daljnjim unapređenjem suradnje na svim područjima za koja postoji interes, izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković nakon sastanka s kosovskim šefom diplomacije Enverom Hoxhajem. "Želio bih izraziti zadovoljstvo sveukupnom razinom bilateralnih odnosa između Hrvatske i Kosova. Oni su prijateljski, bez otvorenih pitanja i postoji obostrana želja da ih se u idućem razdoblju unaprijedi u svim onim područjima za koje postoji obostrani interes", rekao je Jandrović u izjavi za novinare. Dvojica ministara potpisala su u ponedjeljak Protokol o suradnji između MVPEI-a i Ministarstva vanjskih poslova Republike Kosovo, što je, po riječima Jandrokovića, dodatni pokazatelj dobrih i prijateljskih odnosa. Hoxhaj, prvi ministar vanjskih poslova Kosova koji je došao u službeni posjet Hrvatskoj, rekao je novinarima da će Kosovo "učiniti sve kako bi produbilo dobre odnose s Hrvatskom". Jandroković i Hoxhaj dogovorili su se da će osnovati radnu skupinu na čelu s veleposlanicima dviju zemalja koja će utvrditi sva područja u kojima Hrvatska i Kosovo trebaju i mogu surađivati i sva područja u kojima Hrvatska Kosovu može pružiti pomoć i savjet. Ministri su razgovarali i o statusu hrvatske zajednice na Kosovu koja tamo živi već stoljećima, te se dogovorili da će pronaći načine i modele za osnaživanje hrvatske zajednice na Kosovu.
ZAGREB - Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić, optužen pred Haaškim sudom za pomaganje u pokolju u Srebrenici, opsadi i teroru civila u Sarajevu i raketiranju Zagreba, jedna je od najvažnijih osoba u SR Jugoslaviji koje su provodile državnu politiku potpore snagama bosanskih i hrvatskih Srba iako su znali kakve su im namjere prema nesrpskom stanovništvu u BiH i Hrvatskoj, kazao je u ponedjeljak u završnim riječima pred Haaškim sudom tužitelj Mark Harmon. Zločini nad nesrbima u Srebrenici, Sarajevu i Zagrebu bili su "predvidiva posljedica" te nasilne državne politike, čije su kolateralne žrtve bile stotine tisuća nedužnih civila, kazao je Harmon podsjetivši da je kreator te politike bio predsjednik Srbije Slobodan Milošević, a da ju je provodio Vrhovni savjet obrane SRJ. JNA, čiji je načelnik generalštaba bio Perišić, naoružavala je bosanske i hrvatske Srbe i sudjelovala je u etničkom čišćenju nesrba, poručio je. Generala Perišića optužnica tereti u 13 točaka za pomaganje i podržavanje zločina nad civilima u BiH i Hrvatskoj od čega se četiri točke odnose na raketiranje Zagreba. Optužen je i za propuste u kažnjavanju počinitelja. Tužiteljstvo ga tereti da je pomagao i podržavao snage koje su izvršile masakr tisuća muslimanskih muškaraca u Srebrenici u srpnju 1995., da je pomagao dvogodišnji topnički i snajperski teror stanovnika Sarajeva u kojem su ubijene i ranjene tisuće civila, kao i raketiranje Zagreba višecjevnim raketnim bacačem Orkan 2. i 3. svibnja 1995. u kojima je poginulo najmanje sedam, a ranjeno je najmanje 194 civila. Perišić je osobno osnovao tzv. kadrovske centre preko kojih je upućivao oficire Vojske Jugoslavije u sastav snaga bosanskih i hrvatskih Srba. Same zločine počinile su snage bosanskih i hrvatskih Srba. Harmon, koji je prvi dan završnih riječi posvetio Perišićevoj odgovornosti za zločine u BiH, poručio je kako je bivši načelnik generalštaba "pružao potporu u oružju i osoblju Vojsci Republike Srpske iako je znao njihove ciljeve i namjere prema nesrbima".
ANKARA - Turska planira preuzeti zadaću upravljanja zračnom lukom u Bengaziju na istoku Libije, koja je u rukama pobunjenika, kako bi olakšala dopremu humanitarne pomoći toj zemlji, rekao je u ponedjeljak turski premijer Recep Tayyip Erdogan. "Zaključen je ugovor (s mjesnim vlastima) na temelju kojega će Turska preuzeti upravljanje zračnom lukom u Bengaziju radi dopreme humanitarne pomoći", istaknuo je Erdogan pred novinarima u zračnoj luci u Ankari, uoči odlaska u radni posjet Iraku. Erdogan nije rekao kada će Turska preuzeti tu zadaću. Odgovarajući na novinarsko pitanje, glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da Turska preuzima upravljanje zračnom lukom na zahtjev pobunjenika i da će na teren poslati "civilno i stručno" osoblje koje će osigurati normalan rad luke.
MOSKVA - Rusija je u ponedjeljak kazala da su napadi na snage lojalne libijskome vođi Moameru Gadafiju prerasle u intervenciju u građanskome ratu za što Zapad nema potporu Ujedinjenih naroda koji su odobrili samo nametanje zone zabrane leta nad Libijom. Rezolucijom od 17. ožujka Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo je samo zaštitu libijskih civila, no stižu "izvješća - a nitko ih ne odbacuje - da koalicija napada kolone Gadafijevih vojnika, izvješća o akcijama kojima se pomažu naoružani pobunjenici", rekao je Lavrov. "To su očita proturječja", rekao je ruski ministar vanjskih poslova koji je i ranije kritički ocjenjivao postupanje Zapadne koalicije. "Intervencija koalicije u sukobu koji je u biti unutarnji građanski rat nije dopuštena rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a", rekao je Lavrov. Kao jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a Rusija ima pravo veta, no odlučila je ne rabiti ga pri glasovanju o Libiji kako bi omogućila donošenje teksta koji "dopušta sve potrebene mjere" za nametanje zone zabrane leta. Ruski čelnici oštro su kritizirali rezoluciju zone zabrane leta kao nepreciznu, a premijer Vladimir Putin usporedio ju je sa "srednjovjekovnim pozivima u križarske ratove".
KAIRO - Katar je u ponedjeljak priznao Libijsko nacionalno vijeće kao jedinu legitimnu vlast libijskog naroda, izvijestila je novinska agencija ONA iz te države, prve u arapskom svijetu i druge nakon Francuske koja je priznala pobunjeničku vlast protiv režima Moamera Gadafija. "Priznanje proizlazi iz uvjerenja da je vijeće postalo praktički predstavnik Libije i njezina bratskog naroda", objavilo je ministarstvo vanjskih poslova. Katarski MVP navodi da su u vijeću predstavnici iz različitih libijskih pokrajina i da je libijski narod prihvatio to tijelo. U vijeću je 31 predstavnik iz glavnih libijskih gradova. Libijsko nacionalno vijeće odabralo je Katar za prodaju svoje sirove nafte u zonama koje nadzire, a izvoz bi trebao početi za tjedan dana, objavio je glasnogovornik pobunjenika. Ali Tarhoni je rekao da sada proizvode od 100.000 do 130.000 barela nafte na dan no mogu proizvodnju povećati do 300.000 barela na dan. Katarsko poduzeće Qatar Petroleum (QP), preuzelo je zadaću izvoza libijske nafte, rekao je Tarhoni. Katar je prva arapska zemlja koja se uključila u tu međunarodnu vojnu operaciju, a od arapskih sudionika odazvali su se i Ujedinjeni Arapski Emirati.
RIJAD - Katarska potpora Libijskom nacionalnom vijeću pokazuje da je ta skupina jedini legitimni predstavnik libijskog naroda, izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik Vijeća za suradnju u Arapskom zaljevu (GCC) Abdulrahman al-Atija. Katar je postao prvom arapskom zemljom koja je priznala libijske pobunjenike, izvijestila je katarska novinska agencija u ponedjeljak, dan nakon što je visoki libijski pobunjenički dužnosnik izjavio da je Katar pristao kupovati naftu iz istočne Libije koja više nije pod kontrolom Moamera Gadafija. "Glavni tajnik GCC-a je potvrdio da je katarsko priznavanje prijelaznog vijeća kao jedinog legitimnog predstavnika libijskog naroda u skladu s odlukama GCC-a i stajalištem Katara koji podržavaju izbore libijskog naroda i njihovu zaštitu od brutalnosti režima", navodi se u priopćenju GCC-a koje je dobio Reuters u Rijadu. "Libijski sustav izgubio je svoj legitimitet", rekao je Atija.
KAIRO - Prvi parlamentarni izbori nakon pada predsjednika Hosnija Mubaraka održat će se u rujnu, a datum predsjedničkih izbora nije određen, rekao je u ponedjeljak visoki vojni dužnosnik. "Predsjednički izbori će se održati u rujnu", rekao je general Mamduh Šahine, član Vrhovnog vijeća oružanih snaga. Dodao je da će datum predsjedničkih izbora biti objavljen kasnije. Vrhovno vijeće upravlja zemljom nakon ostavke predsjednika Hosnija Mubaraka 11. veljače pod pritiskom prosvjeda. Tada je vojska odredila da će u roku od šest mjeseci organizirati parlamentarne i predsjedničke izbore radi povratka civilne vlasti. Brojni dužnosnici ocijenili su taj rok prekratkim za pravu demokratsku tranziciju. Egipat je već 19. ožujka organizirao referendum o ustavnoj reviziji, za što se izjasnilo 77 posto glasača.
BEOGRAD - Državni tajnik srbijanskog ministarstva pravosuđa Slobodan Homen izjavio je u ponedjeljak kako se u naredna dva tjedna očekuje potpisivanje sporazuma s pravosuđem Bosne i Hercegovine (BiH) o međusobnom ustupanju dokaza, čime će, kako je objasnio, biti omogućeno ustupanje određenih predmeta pravosuđu te zemlje. "Očekuje se da u naredna dva tjedna s Bosnom bude potpisan sporazum o međusobnom ustupanju dokaza, sličan onome s Hrvatskom, i taj sporazum bi omogućio da se određeni najveći predmeti, kao što je, primjerice, 'Dobrovoljačka', ustupe Bosni i Hercegovini", rekao je Homen gostujući na radiju B92. Upitan šta će se dogoditi s tjeralicama koje je Srbija raspisala, prije svega s onima koje su preuzete od vojnog pravosuđa i od kojih je nekoliko izazvalo diplomatske skandale, Homen je kazao kako se radi o tjeralicama za 105 osoba koje moraju biti revidirane. Tjeralice koje su naslijeđene od vojnih sudova vezane su za Hrvatsku i BiH te za određeni broj s Kosova i među njima navodno ima visoko rangiranih političara, precizirao je Homen te dodao kako svih 105 tjeralica mora biti revidirano.
MILANO - Talijanski premijer Silvio Berlusconi pojavio se u ponedjeljak na milanskom sudu, prvi put u zadnjih osam godina, na prvom saslušanju nakon kojega bi se trebalo odlučiti hoće li mu se suditi. Na tom prvom od četiriju ili pet saslušanja treba se odlučiti hoće li mu se suditi za utaju poreza i zloporabu povjerenja u svezi s navodnim napuhavanjem cijena televizijskih prava koje je tvrtka Mediatrade-RTI, unutar njegova medijskog koncerna, kupovala od Paramounta i drugih velikih američkih tvrtka. Berlusconi je mahnuo prema brojnim kamerama koje su ga čekale pred ulazom u zgradu suda. Tridesetak aktivista njegove stranke Narod slobode (PDL) nosilo je transparente i uzvikivalo: "Politika se vodi na izborima, a ne na sudovima", "Nema pravde bez slobode" i "Silvio moraš se boriti". Salušanje zakazano za 10.00 sati po srednjoeruopskome vremenu održat će se iza zatvorenih vrata. No Berlusconi će možda dati izjavu nakon salušanja. Premijer je u telefonskom razgovoru za jednu od svojih privatnih mreža uoči dolaska na sud osudio "smiješne i neutemeljene optužbe". Napao je i svoje protivnike u ljevici rekavši da se u "Italiji komunizam nije promijenio i da ondje još ima ljudi koji se kaznenim zakonom koriste kao sredstvom ideološke borbe".
NEW DELHI - Indijski i pakistanski dužnosnici počeli su u ponedjeljak svoje prve mirovne pregovore nakon terorističkog napada na Mumbai 2008., ali su ti razgovori pali u sjenu nakon odluke njihovih čelnika da se sastanu tijekom utakmice dviju reprezentacija na Svjetskom kupu u kriketu. Svrha susreta dužnosnika u New Delhiju je popraviti odnose između dviju zemalja koji su prekinuti nakon napada u Mumbaiju u kojima su pakistanski militanti ubili 166 osoba tijekom tri dana. Razgovori bi trebali završiti u utorak, ali je pozornost već preusmjerena na polufinale Indije i Pakistana u kriketu u srijedu pošto je indijski premijer Manmohan Singh pozvao pakistanskog premijera Yusafa Razu Gilianija na utakmicu. Ne očekuje se postizanje značajnog napretka na razgovorima u ponedjeljak. Dužnosnici bi trebali pripremiti podlogu za ministarski sastanak u srpnju kada će se na pregovaračkom stolu naći pitanja Kašmira, trgovine i terorizma. Dvije zemlje, koje su vodile tri rata otkako su postale neovisne o Velikoj Britaniji 1947. dogovorile su se u veljači nastaviti mirovne pregovore.
SANA - Eksplozija u tvornici oružja na jugu Jemena ubila je u ponedjeljak najmanje 70 osoba, a ranila desetke i dogodila se u pokušaju stanovništva da se domogne oružja dan nakon sukoba vojske i članova Al Kaide u gradu Džar, javlja AFP pozivajući se na izjavu lokalnog dužnosnika. "Najmanje je 70 mrtvih i 90 ranjenih, među njima su djeca", rekao je Mohsen Salem Said, član Lokalnog vijeća u pokrajini Abjane. Žrtve su civili koji su ušli u tvornicu u pokušaju da ukradu oružje i streljivo dan pošto je 30-ak maskiranih pripadnika terorističke mreže Al Kaide napalo vojnu postrojbu i pritom odnijelo sanduke sa streljivom. Okolnosti eksplozije još nisu istraženi.