Krediti državi lani su bili u dugoročnom dugogodišnjem trendu, država nije uzela ništa više nego što je godinama bio njen udio, krediti stanovništvu su rasli vrlo malo, dok je rast kredita poduzećima iznosio 8,8 posto ili 9,3 milijarde kuna prema 2009., što je na razini kredita u zadnjoj, predkriznoj godini (2008).
Istaknuo je to direktor HUB-a Zoran Bohaček na današnjem predstavljanju HUB analiza pod nazivom "Rrast kreditiranja poduzeća u krizi: što leži iza pozitivnih brojki?".
Kreditiranje poduzeća, kazao je, vraća se u svoje normale, a za rast je zaslužan segment velikih poduzeća, dok mala i srednja poduzeća još uvijek imaju blago smanjenje.
Krediti velikim poduzećima lani bilježe rast od 15 posto, dok krediti malom i srednjem poduzetništvu nisu uspjeli prijeći u pozitivnu zonu i njihov pad iznosi oko 2 posto.
Glavni razlog padu kod malih i srednjih poduzeća su rizičnost u tom segmentu i prosječni loši plasmani koji su na razini 16 ili 17 posto, pojašnjava Bohaček.
Analiza HUB-a pokazuje kako su ukupni loši plasmani od 2008., kada je kriza stigla u Hrvatsku, do kraja 2010. s 3,1 porasli na 8,3 posto.
Kod velikih poduzeća udjel loših kredita je s 2 posto u 2008. porastao na 9,2 posto u 2010., a kod malih i srednjih tvrtki s 6,7 posto, na 17,2 posto. Kod stanovništva je pak udio loših kredita 5,6 posto.
HUB-ova analiza pokazuje da kamate na kredite polako padaju, no još su uvijek više nego prije krize.
Kamate na stambene kredite niže su od kamata na dugoročne i na kratkoročne kredite poduzećima, odnosno, na kraju 2010. prosječna je kamata na stambene kredite iznosila 6,02 posto (krajem 2009. bile su 6,45 posto), dok su kamate za dugoročne kredite poduzećima iznosile 7,19 posto (2009. bile 7,31 posto). Cijena čistih kunskih kredita u prosjeku je lani iznosila 9,9 posto, za razliku od godine ranije kada je bila 11,12 posto.
Predviđanja kažu da će u 2011. loši plasmani još malo rasti, ali ne u takvoj mjeri kao do sada, u 2012. bi se počeli spuštati, što znači da i taj element kamatnih stopa ima šanse doprinijeti smanjenju i bržem padu kamatnih stopa, kazao je Bohaček.
Napominje kako su kamatne stope u Hrvatskoj više nego u EU, ali niže nego u zemljama EU koje nemaju eura kao valutu.
Upitan kako komentira zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita Bohaček je rekao da će tržište pokazati da li će ta mjera biti uspješna. Takva prošlogodišnja mjera očito nije bila uspješna, pozitivno je da se sada pokušava nešto napraviti, i modificirati, koliko će biti uspješno vidjet ćemo, kazao je.
Što se tiče predviđanja za ovu godinu, anketa među bankama pokazala je da se u 2011. može očekivati početak oporavka kreditiranja stanovništva u dijelu stambenih kredita, kao i segmentu malih i srednjih tvrtki (oba po stopama od oko 6 posto). Banke očekuju i nastavak bržeg rasta kredita velikim poduzećima po stopama od oko 12 posto.