Tako su na kraju prošle godine krediti svrstani u rizične skupine B (djelomično nadoknadivi plasmani) i C (nenadoknadivi plasmani) iznosili ukupno 30,7 milijardi kuna, dok su u istom razdoblju godine prije bili 20,3 milijarde kuna.
Od toga se krajem prošle godine 19,5 milijardi kuna loših kredita odnosi na trgovačka društva, a 9,9 milijardi kuna na stanovništvo.
Udio loših kredita poduzeća u ukupnim kreditima trgovačkih društava povećan je sa 12,9 posto na kraju 2009. na 17,8 posto na kraju prošle godine. Naime, od ukupno 109,2 milijarde kuna trgovačkim društvima krajem prošle godine 19,5 milijardi kuna su svrstani u skupinu loših kredita.
Istodobno je kod kredita stanovništvu udio loših kredita porastao na godišnjoj razini sa 5,8 na 7,8 posto, odnosno sa 7,1 milijardu na 9,9 milijardi kuna.
Prema vrstama kredita stanovništvu, najviši udio loših kredita od 11,1 posto je kod kategorije ostalih kredita (nenamjenski, potrošački, prekoračenja).
Udio pak loših kredita u stambenima, kreditima za kupnju automobila te kartičnim kreditima znatno je niži. Kod stambenih kredita iznosi 4,4 posto, kod kredita za kupnju automobila 4,1 posto, a kod kredita po kreditnim karticama oko 4 posto.
Ukupni krediti banaka inače na kraju prošle godine iznosili su 274,9 milijardi kuna, u čemu su krediti građanima zastupljeni sa oko 46 posto, a poduzećima sa blizu 40 posto.
U strukturi kredita stanovništvu, koji su na kraju 2010. godine ukupno iznosili 127,1 milijardu kuna, najveći je udio oko 46 posto ili 58 milijardi kuna stambenih, te ostalih kredita s udjelom od oko 43 posto ili 55 milijardi kuna.
Krediti građanima za kupnju automobila na kraju 2010. godine iznosili 6,2 milijarde kuna, što je udio manji od 5 posto, dok su krediti po kreditnim karticama od 4,4 milijarde kuna imali udio od oko 3,5 posto.