Knjigu (173 str.) su predstavili urednik knjige Ervin Jahić, novinari Predrag Lucić i Slavica Mrkić Modrić te autor Branko Mijić.
Jahić je rekao kako Mijićevi tekstovi pokazuju autorovu građansku hrabrost, intelektualno poštenje te visok stupanj spisateljske kulture. Tako će čitatelj, osim o hrvatskim političarima (Jadranki Kosor, Ivi Sanaderu, Vladimiru Šeksu, Branimiru Glavašu i dr.), bivšem američkom predsjedniku Georgu Bushu, Palestincima, Bosni, Sloveniji, crkvi i globalnom kapitalizmu, moći štošta doznati i o Sofoklu i Antigoni, Henryju Milleru ili Hugentotima, Himmleru i Katarini Medici, Josipu Brozu, Sizifu, papi Benediktu XVI., Platonu ili Urlike Meinhof, kazao je Jahić.
Slavica Mrkić Modrić ocijenila je kako Mijić u svojim tekstovima "brutalno realno" i bolje od bilo kojeg patologa secira hrvatsku zbilju te da piše analitički, pošteno i "u glavu".
Za razliku od nekih drugih dnevnih kolumni, Mijićeva je nosila poseban teret da 'događaj dana' bude prepoznat i da mu se onda "udari Brankov autorski pečat", rekao je Predrag Lucić, ustvrdivši kako su mnogi čitatelji u njegovim stavovima prepoznavali ono što su i sami htjeli reći o tom događaju.
Upozorivši na teško stanje u današnjem novinarstvu, drugim redakcijama, ali i u "Novom listu", Mijić se upitao "hoćemo li opstati i dalje izlaziti, i hoće li i dalje hrvatsko novinarstvo biti ono što treba biti - svjedokom vremena".
Naglasio je da "novine ne smiju biti samo roba, baš kao što novinari ne smiju biti samo roblje", ali ni roboti koji će izvršavati nečije naredbe u korist nečijeg interesa, a ne jedinog vrhunaravnog autoriteta za novinare - a to su čitatelji.
Navodeći da "Novi list" ove godina obilježava 111 godina izlaženja, Mijić je kazao kako, umjesto da obilježavamo taj veliki jubilej koji nije samo jubilej tih novina, "mi se ovih dana bavimo kako preživjeti, sačuvati živu glavu i spasiti instituciju zvanu 'Novi list' i od mogućeg propadanja".
Kao glavni urednik riječkog dnevnika ocijenio je i da su vremena pred njima "čak i gore 'vunena' od onih koja su ih snašli početkom 90-tih kada su", kako je rekao, "bili proganjani zbog svojih slobodno mislećih stavova". Mijić je zaključio kako nema društva nema bez slobodnih novina, novinara i slobodne riječi bez obzira tko imao koliko novaca i koliko investirao u pojedine medije.
Knjigu "Megastore Hrvatska" objavila je zagrebačka izdavačka kuća V.B.Z.