Knjige, koje zajedno imaju gotovo tisuću stranica, čine cjelinu i obuhvaćaju razdoblje od 125 godina u kojemu se stvaralo naše znanstveno nazivlje, vodila dva svjetska rata te nekoliko puta mijenjali državno-pravni okviri u kojima su živjeli Hrvati.
Akademik Dadić govori o povijesti egzaktne znanosti (matematika, fizika, astronomija) u kontekstu vremena, društvenih i političkih zbivanja, koja su toj znanosti pomagala ili otežavala put, rekao je jedan od recenzenata, akademik Dubravko Jelčić.
Knjigu o egzaktnim znanostima u doba kulturnoga i znanstvenog preporoda autor počinje s događajima vezanim uz preporod i buđenje svijesti o značenju znanosti. U tom su se razdoblju osnivale institucije, pokretale publikacije te regulirala znanstvena terminologija, to jest hrvatsko znanstveno nazivlje. Tada počinje reforma školstva i osnivanje sveučilišta, koji daju zamah egzaktnim znanostima, rekao je akademik Jelčić.
Druga knjiga počinje s 1900. godinom, razdobljem velikih istraživanja i osnivanja važnih institucija. Tako Dadić piše, rekao je akademik Jelčić, o znanstvenom radu Andrije Mohorovičića, Vladimira Varićaka i Jurja Majcena, ulozi Matice hrvatske i dr.
Od 1918. počinje sukob ideologija koje utječu na razvoj egzaktne znanosti i društvenog života u Hrvatskoj, rekao je, pri čemu je kao primjer naveo pokušaj Pribičevićeva nasilnog imenovanja profesora na Sveučilište u Zagrebu, ocjenjujući to početkom političke manipulacije znanošću.
Egzaktne znanosti od 1941. do 1945. ne osjećaju toliki pritisak, koliko to osjećaju druge discipline, ustvrdio je akademik Jelčić, ističući primjer pozitivnog gledanja na Einsteinovu teoriju relativnosti, koja je u to doba u Njemačkoj bila gotovo zabranjena zbog znanstvenikova židovskog podrijetla. Godine 1942. u Zagrebu predavanje drži i njemački fizičar Max Planck, koji govori o atomskoj energiji i svojevrsnim vojnim tajnama Trećega Reicha. Od 1945. do 1960. prevladava sovjetska ideologija i prevode se knjige s ruskoga, ocijenio je akademik Jelčić, koji nova djela akademika Dadića vidi kao knjige "opće naobrazbe".
Akademik Dadić rekao je kako se ta djela naslanjaju na njegove objavljene knjige: "Egzaktne znanosti hrvatskoga srednjovjekovlja", "Hrvati i egzaktne znanosti u osvitu novovjekovlja", "Egzaktne znanosti u Hrvata u doba prosvjetiteljstva" i " Egzaktne znanosti u Hrvata u poslijeprosvjetiteljskom razdoblju".
Akademik Žarko Dadić (Split, 1930.) najistaknutiji je i najplodniji hrvatski istraživač egzaktnih znanosti - povijesti matematike, fizike i astronomije u Hrvatskoj. Znanstvenu karijeru ostvario je na Institutu, poslije Zavodu za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti HAZU-a. Voditelj je Zavoda za povijest i filozofiju HAZU-a. Za znanstveni rad na istraživanju povijesti matematike, fizike i astronomije dobio je mnoge nagrade i priznanja. Napisao je više od stotinu znanstvenih radova te isto toliko stručnih radova u domaćim i stranim publikacijama.