Riječ je o tvrtkama koje su pokrenute 90-ih godina u vrijeme kuponske privatizacije društvene imovine. "Crkveni" fondovi kasnije su prerasli u prave financijske holdinge. Neoprezno investiranje i financijska kriza s posljedičnim smanjivanjem vrijednosti portfelja doveli su ih u situaciju pred stečaj.
Nakon što je o tome prije nekoliko mjeseci pisao talijanski tjednik "L'Espresso", potvrđeno je da su fondovi bankama dužni više stotina milijuna eura, što višekratno premašuje vrijednost njihove imovine.
Šest banaka kreditora, među njima Nova Ljubljanska banka (NLB) i Hypo banka, tim su fondovima prošloga tjedna blokirale račune. Zadnjih mjeseci odvijali su se pregovori s bankama o mogućnostima restrukturiranja duga koji izgleda nisu uspjeli.
Postupak prisilne naplate, po navodima slovenskih medija, za spomenute fondove nije izgledan jer bi na njega trebalo pristati 60 posto vjerovnika. Prisilna naplata dugova prema slovenskom zakonu o financijskom poslovanju je korak pred stečajem. Nakon što vjerovnici tvrtki u tom postupku prijave svoja potraživanja u određenom roku, predloži im se da pristanu na isplatu dijela potraživanja u razdoblju nekoliko godina. Obično vjerovnici u tome mogu računati prosječno na dobivanje petine potraživanja.
Slovenska vlada nedavno je, zbog teškoća malih građevinskih tvrtki koje ne mogu naplatiti svoja potraživanja od velikih građevinskih poduzeća, predložila novo rješenje koje parlament još nije potvrdio. Prema njemu, u spomenutom bi postupku vjerovnici ubuduće morali dobiti najmanje polovicu potraživanja, u roku ne dužem od pet godina. Imali bi i pravo i na uvid u poslovne knjige dužnika, a vlasnicima i prisilnim upraviteljima uvele bi se mnogo strože kazne za kršenje zakonskog postupka nego što je do sada bio slučaj.