Prošli je tjedan zaključeno izdanje obveznice u iznosu od 1,5 milijardi dolara, uz kuponsku kamatu od 6,375 posto, prinos od 6,617 posto, s rokom dospjeća 24. ožujka 2021. godine.
Sredstava od tih obveznica, kažu u Ministarstvu financija, utrošit će se dijelom za podmirenje dugova koji dospijevaju na naplatu u narednom razdoblju, a dijelom za financiranje državnog proračuna.
Istovremeno s dogovaranjem te obveznice provedena je i transakcija zaštite od valutnog rizika, konverzija dolarskog zaduženja u euro provedena je po tečaju 1,3875 dolara za jedan euro (u eurima je to iznos od 1,081 milijardu), a konverzija dolarskog kupona i prinosa u prinos na euro (koji iznosi 6,664 posto) pokazuje da je cijena tog osiguranja 0,05 posto.
Pokazalo se da postoji vrlo visok interes za hrvatske vrijednosne papire, upis je tražilo više od 300 investitora, doznaje se u Ministarstvu financija u kojem napominju i da je izdanje provedeno u okruženju koje na financijskom tržištu nije bilo lagano, u vrijeme kada je Amerika bila pod dojmom tragedije u Japanu.
Možda bi bez te tragedije nervoza na financijskom tržištu bila manja i tada cijena nešto povoljnija. No, unatoč nervozi i nesigurnosti uspjeli smo ispregovarati povoljniju cijenu od prethodnog izdanja na američkom tržištu, kažu u resoru financija.
Hrvatska se na američkom tržištu pojavila i neopterećena teretom otplate desetgodišnje euroobveznice izdane 2001. godine, s obzirom da je 14. ožujka u cijelosti otplatila 750 milijuna eura glavnice i nešto više od 50,6 milijuna eura kamate (ukupno 800,6 milijuna eura).
Te su obveze vraćene katkoročnim zaduženjem kod četiri banke - kreditom Zagrebačke banke u iznosu 350 milijuna eura na rok otplate godinu dana i kamatnu stopu od 4,872 posto, kreditom Raiffeisen Zentralbank u iznosu 175 milijuna eura, na rok od šest mjeseci i kamatu 4,172 posto, kreditom Hypo banke u iznosu 150 milijuna eura na rok od šest mjeseci i kamatu 4,172 posto, te kreditom Erste&Steiermaerkische Bank u iznosu 150 milijuna eura s rokom povrata 30. rujna i kamatom od 3,90 posto.
U prošlotjednom priopćenju Ministarstva financija o otplati dospjele euroobveznice bilo je navedeno da su sredstva osigurana i dijelom namjenskim uštedama ostvarenim tijekom 2010.
Po podacima koje su danas iznijeli, tijekom prošle godine ostvarene su uštede u iznosu 500 milijuna dolara, od čega je do sada utrošeno oko 150 milijuna dolara, pa je još preostalo oko 350 milijuna dolara.
Plan je Ministarstva financija u preostalom dijelu ove godine izdati jednu euroobveznicu na europskom tržištu i jednu obveznicu na domaćem, a za sada se procjenjuje da bi se na europsko tržište moglo izići prije ljeta.
Potrebe države za financiranjem ove godine su ukupno oko 27 milijardi kuna, a financirat će se dijelom uštedama iz prošle godine, dijelom povlačenjem već ugovorenih kredita s međunarodnim financijskim institucijama (oko 300 milijuna eura), te već obavljenim i najavljenim izdanjima obveznica.