ZAGREB - Stopa registrirane nezaposlenosti za veljaču ove godine u Hrvatskoj iznosila je 19,6 posto, što je ista stopa kao za siječanj ove godine, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj je razini pak stopa registrirane nezaposlenosti za veljaču ove godine za 1,3 postotna boda veća nego za isti mjesec 2010. godine kada je iznosila 18,3 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti, koju objavljuje Državni zavod za statistiku, izračunava se kao odnos broja nezaposlenih evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) prema ukupnom aktivnom stanovništvu. Prema ranije objavljenim podacima HZZ-a, krajem veljače na evidenciji Zavoda bilo je registrirano 336.411 nezaposlenih, što je za 0,6 posto ili za 2.033 osobe više nego u siječnju, a 5,9 posto ili 18.786 osoba više u odnosu na veljaču prošle godine.
RIJEKA - Predsjednik Sindikata turizma i usluga Eduard Andrić upozorio je danas da predsezona počinje s manjim brojem zaposlenih u turizmu, a razlozi za to su nekonkurentnost radi loših uvjeta poslovanja, prekratka sezona, neisplaćene i male plaće, nepostojeći standardi rada, loša struktura ponude, te neiskorišteni i neobnovljeni kapaciteti. Andrić je na konferenciji za novinare ustvrdio kako su problemi isti kao i prije pet godina - i dalje se radi na crno i više ugovora o radu sklapa na određeno vrijeme. Zbog nepostojanja standarda za radna mjesta, događa se da luksuzni hotel s 254 sobe i apartmana posluje sa 25 stalno zaposlenih. Jedan od problema je "sezonalnost", rekao je Andrić pojasnivši da se sezona ne uspijeva produljiti na više od tri mjeseca. Za nekonkurentnost odgovorni su, među ostalim, preskupa država, problemi s PDV-om, parafiskalana davanja i precijenjena kuna. Premalo je hotelskih kapaciteta, za što su odgovorni korupcija u privatizaciji i nebriga države, a u strukturi ponude dominiraju privatni smještaj i kampovi koji generiraju znatno manju potrošnju, rekao je. Istaknuo je da sindikat podupire poslodavce u vezi s preskupim ulaznim troškovima, ali se zbog njihove nemoći da taj problem riješe s državom sve lomi na radnicima. Govoreći o neprivatiziranim hotelima, Andrić ističe kako je njihova vrijednost u razini njihovih dugova pa ih država ne može ni prodati niti darovati. Ove godine očekuje zapošljavanje oko 30.000 sezonaca u turizmu (prošle godine oko 25.000), uz oko 50.000 stalno zaposlenih. Regionalna povjerenica sindikata Loredana Gluhak apelirala je na poslodavce da plate učenike koji odrađuju praksu u hotelima.
ZAGREB - Zemlje regije trebale bi surađivati u razvoju infrastrukturnih projekata kako bi bile zanimljivije investitorima, ocijenjeno je na današnjoj regionalnoj konferenciji o infrastrukturi, logistici i transportu koja je Zagrebu okupila stotinjak sudionika iz zemalja regije i zemalja EU. U video poruci sudionicima skupa, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović ocijenio je da je logistika jedna od najperspektivnijih industrijskih grana u kojoj je moguće otvaranje velikog broja radnih mjesta. Željezničke pruge, ceste, plinovodi, naftovodi i drugi objekti infrastrukture ne završavaju na nacionalnim granicama, rekao je član Uprave HŽ-Infrastrukture Ivan Matasić. Stoga je, kako je ocijenio, nužna suradnja političkih elita u definiranju regionalnih infrastrukturih projekata koji moraju biti usklađeni s prometnom politikom Europske unije. Drugi razlog uključivanja država su velika ulaganja koja u pravilu donose povrat tek nakon deset i više godina, pa je teško očekivati inicijalno uključivanje privatnog sektora. Hrvatska i zemlje u njezinu okruženju mogu u znatnoj većoj mjeri nego dosad iskoristiti svoj zemljopisni položaj. Posebno je pritom zanimljiv razvoj željezničke infrastrukture koja je proteklih godina u odnosu na cestovnu bila podinvestirana. Isto tako, potencijal jadranskih luka znatno je veći u odnosu na njihovu trenutnu poziciju u svjetskih prometnim tokovima, naglašeno je na konferenciji. Regionalnu konferenciju o infrastrukturi, logistici i transportu organizirala je tvrtka Infoarena, uz pokroviteljstvo Vlade i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
ZAGREB - Erste&Steiermaerkische Bank (ESB) je u 2010. ostvarila 610 milijuna kuna neto dobiti, što je 0,5 posto više nego u godini ranije kada je iznosila 607 milijuna kuna, istaknuo je predsjednik Uprave banke Petar Radaković na današnjem predstavljanju poslovnih rezultata. Prihodi iz redovitog poslovanja porasli su za 9,4 posto, na 2,09 milijardi kuna, a povećni su i rashodi iz redovnog poslovanja, za 0,6 posto, na 800 milijuna kuna. Ukupna aktiva banka na dan 31. prosinca 2010. iznosila je 50,51 milijardu kuna, što je za 3,2 posto više u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 48,94 milijardi kuna. Krediti i potraživanja od klijenata u 2010. su porasli za 7,9 posto i iznosili su ukupno 35,02 milijarde kuna. Radaković je najavio da će se ESB u ovoj godini još intenzivnije posvetiti segmentu malog i srednjeg poduzetništva, odnosno, pratit će sve kvalitetne projekte koji mogu doprinijeti rastu zaposlenosti u realnom sektoru. Cilj im je također rast iznad prosjeka tržišta te daljnje povećanje kvalitete usluga. Radaković je kazao i kako su podnijeli zahtjeve za stjecanje većinskih udjela u Erste Card Clubu i Erste factoringu te integracija Erste vrijednosnih papira u ESB. "Zahtjevi su podneseni i na regulatornim tijelima je da nam odobre ili ne ova vlasnička preslagivanja", kazao je.
ZAGREB - Solinski AD Plastik podnio je nadležnom trgovačkom sudu u Francuskoj ponudu za kupnju imovine tvrtke Sealynx Automotive Transieres SAS nad kojom je krajem prošle godine otvoren stečajni postupak, izvijestio je AD Plastik putem Zagrebačke burze. Imovina Sealynxa na koju se odnosi ponuda AD Plastika obuhvaća zemljište i objekte u Transieresu, opremu, strojeve i alate, nematerijalnu imovinu (patenti, trgovačko ime, know how i dr.), financijsku imovinu (100 posto dionica rumunjske tvrtke) te zalihe. Kupnjom imovine Sealynxa, među kojom i dionica rumunjske tvrtke, AD Plastik bi kupila tvrtku Sealynx Automotive iz Rumunjske, te se obvezuje osnovati novu tvrtku u Transieresu (Novi Sealynx), uz preuzimanje dijela radnika tvrtke Sealynx iz Francuske. Djelatnost obiju tvrtki (iz Francuske i Rumunjske) je proizvodnja brtvenih sustava za automobilsku industriju. AD Plastik je ponudu podnijela Trgovačkom sudu u Nanterreu, preko stečajnog upravitelja. Prihvatili li francuski sud ponudu AD Plastika, grupa AD Plastik dobila bi dvije nove članice: Novi Sealynx iz Francuske i postojeću tvrtku Sealynx iz Rumunjske. Kako je dio proizvodnog programa AD Plastika proizvodnja statičkih brtvi, preuzimanjem komplementarnog programa Sealynxa AD Plastik bi postao globalni dobavljač brtvnenih sustava te bi znatno proširio proizvodni asortiman i volumen proizvoda, kaže se u obavijesti.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi trgovanje se i danas odvija u pozitivnom raspoloženju, pri čemu se po dobitcima izdvajaju dionice AD Plastika i Sunčanog Hvara. Nastavivši pozitivni niz peti dan zaredom, Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,62 posto, na 2.284 boda. Crobex10 ojačao je 0,59 posto, na 1.271 bod, te je u plusu treći dan zaredom. Redovni promet dionicama dosegnuo je otprilike 7,5 milijuna kuna, što je oko 2 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Dionicom HT-a ostvareno je do sada gotovo 4 milijuna kuna prometa, a cijena joj je skočila 1,94 posto, te je nadomak 294 kune. Slijedi dionica Ine sa 1,15 milijuna kuna prometa. Cijena joj je u blagom plusu, za 0,08 posto, na 4.001 kuni. U većem fokusu investitora dionica je AD Plastika, kojom je protrgovano 371.000 kuna, a cijena joj je skočila 3,23 posto, na 132 kune. Tijekom prijepodneva cijena joj je dosegnula i 134 kune. U pozitivnoj blokadi i danas je dionica Sunčanog Hvara, nakon što joj je cijena skočila gotovo 19 posto, na 69 kuna, no uz promet ispod 100.000 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,14 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,375565 kuna. Kuna je ojačala i prema američkom dolaru za 0,67 posto te prema švicarskom franku za 0,40 posto, a oslabila prema britanskoj funti za 0,002 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 5,179470 kuna, franka 5,737953 kune, a funte 8,486440 kuna.