ZAGREB/EREVAN - Polaganjem vijenaca na Spomeniku žrtvama armenskog genocida te posjetom Muzeja armenskog genocida u Erevanu, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić s izaslanstvom koje čine zastupnici Ana Lovrin, Josip Leko i Danica Hursa, počeo je u ponedjeljak svoj prvi posjet Armeniji, priopćeno je iz Sabora. Prvi službeni sastanak Bebić je održao s predsjednikom Narodne skupštine Hovikom Abrahamjanom s kojim je razgovarao o intenziviranju bilateralne, multilateralne i parlamentarne suradnje te produbljivanju gospodarske suradnje Hrvatske i Armenije. Iako su diplomatski odnosi između Hrvatske i Armenije uspostavljeni 1994., bilateralne, a napose gospodarske odnose moguće je podići na višu razinu, zajednička je ocjena Bebića i Abrahamjana koji je dodao kako je "cjelovito korištenje gospodarskih potencijala" dviju zemalja od obostranog interesa, a tomu bi trebalo pridonijeti i očekivano imenovanje počasnih konzula u Zagrebu i Erevanu. Budući da je Armenija na početku pregovora o Sporazumu o pridruživanju s EU-om, Abrahamjan je iskazao otvoreni interes za iskustvo Hrvatskog sabora na području zakonodavnih aktivnosti poduzetih u svrhu prilagodbe europskoj pravnoj stečevini. Znatan bi doprinos mogla dati intenzivnija suradnja parlamentarnih skupina prijateljstva Hrvatske i Armenije koju u Saboru vodi zastupnica Ana Lovrin. Na sastanku s armenskim ministrom vanjskih poslova Edvardom Nalbandianom Bebić je izrazio podršku armenskim namjerama da se približi Europskoj uniji i jednog dana postane njezinom članicom te pozdravio želju Armenije da se priključi NATO-u. Hrvatska i Armenija dosad su potpisale dva međudržavna ugovora iz područja gospodarstva: Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te Sporazum o suradnji Hrvatske i Armenske gospodarske komore. Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić u utorak će se sastati s predsjednikom Armenije Seržom Sargsjanom, nakon čega će saborsko izaslanstvo otputovati u Gruziju, kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Iz operacije ISAF-a u Afganistanu u ponedjeljak se vratio 16. hrvatski kontingent, priopćeno je iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Pripadnike 16. HRVCON-a u zračnoj luci Pleso u Zagrebu dočekali su zamjenik načelnika GS OSRH za planove i resurse general pukovnik Slavko Barić i zamjenik načelnika GS OSRH za operacije kontraadmiral Zdenko Simičić, zapovjednik Zapovjedno operativnog središta GS OSRH brigadni general Vlado Šindler te zapovjednik HRZ-a i PZO-a general bojnik Vlado Bagarić. Obraćajući se postrojenim pripadnicima kontigenta, general pukovnik Slavko Barić pozdravio ih je u ime vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i predsjednika Republike, Ive Josipovića, ministra obrane Davora Božinovića te načelnika GS OSRH-a, general pukovnika Drage Lovrića. "Zadaća koju ste obnašali nije bila laka, no visoka razina profesionalnosti kojom ste tu zadaću obavili daljnji je doprinos ugledu OS-a i Republike Hrvatske kao članice NATO-a", rekao je general Barić. Zapovjednik 16. HRVCON-a kapetan bojnog broda Marileo Staničić u svom je obraćanju istaknuo kako mu je bila posebna čast biti zapovjednik kontingenta, te da su sve planirane zadaće uspješno izvršene, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Ministar obrane Davor Božinović primio je ponedjeljak u nastupni posjet slovenskog veleposlanika Vojka Volka s kojim je razgovarao o dosadašnjoj uspješnoj bilateralnoj obrambenoj suradnji. Kako je priopćeno iz MORH-a, posebno je istaknuto zadovoljstvo zbog zajedničkog angažmana u Vojno-policijskog školi u Kabulu u Afganistanu, gdje će u obuci afganistanskih snaga sigurnosti sudjelovati i hrvatski i slovenski mentori, ali i mentori iz drugih zemalja regije. "Ovaj zajednički angažman osigurava ključne sposobnosti za obuku i potporu afganistanskim snagama sigurnosti, ali ima i regionalnu važnost u kontekstu unapređivanja regionalne obrambene suradnje", rekao je ministar Božinović. U kontekstu procesa pristupanja euroatlantskim integracijama, također istaknuta je važnost ulaska Republike Hrvatske u EU za sigurnost i stabilnost regije, kao i uloga RH u razmjeni iskustava sa zemljama koje su pokazale jasnu namjeru ulaska u euroatlantske integracije. Veleposlanik Volk u tom je smislu istaknuo podršku Slovenije za što skoriji završetak pregovora i ulazak Hrvatske u EU, kao i spremnost za pomoć u razmjeni iskustava na tom putu.
ZAGREB - Ministar obrane Davor Božinović u ponedjeljak je stalnoj predstavnici Programa UN-a za razvoj (UNDP) Louise Vinton izrazio spremnost MORH-a za daljnju suradnju. Kako je priopćeno iz MORH-a, tijekom susreta razgovaralo se o dosadašnjoj suradnji kroz programe UNDP-a koji se odnose na povećanje energetske učinkovitosti i smanjenju troškova energije, projektima prenamjene viška vojnih objekata za civilnu upotrebu te pilot projektu uništenja zaliha kazetnog streljiva. Ministar Božinović je istaknuo spremnost MORH-a za daljnju suradnju te je potvrđena namjera za budući razvoj i jačanje suradnje između MORH-a i UNDP-a u navedenim projektima.
ZAGREB - Hrvatska podupire akciju međunarodne zajednice koja se provodi u Libiji temeljem rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1973 (2011), a cilj joj je uspostava područja zabrane korištenja zračnog prostora radi zaštite civila od daljnjih napada Gadafijeva režima te izbjegavanja masovnog egzodusa libijskog stanovništva, priopćeno je u ponedjeljak iz MVPEI-ja. Za vojnu akciju postoji jasna humanitarna potreba, čvrst međunarodni pravni okvir i regionalna potpora, a Hrvatska izražava solidarnost s libijskim narodom i u potpunosti podupire njegovu težnju za slobodom i demokracijom, te u tom smislu očekuje da će ishod međunarodne akcije biti istinska demokratska tranzicija njihove zemlje, ističe MVPEI u priopćenju. Hrvatska i na vlastitom ratnom iskustvu temelji uvjerenje da je međunarodna intervencija legitimna kad je pokrenuta s ciljem sprečavanja teških i masovnih povreda temeljnih ljudskih prava, te kada uključuje širok konsenzus međunarodne zajednice, kao što je to slučaj s trenutnom akcijom u Libiji, kaže se u priopćenju. Hrvatska pozdravlja činjenicu da je rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1973 (2011) donesena pravovremeno i uz široku međunarodnu i regionalnu potporu, što pokazuje bitno jačanje instrumenata međunarodnog djelovanja u odnosu na vrijeme krize u bivšoj Jugoslaviji. Hrvatska također podupire i poštuje provedbu sankcija protiv Gadafijeva režima uvedenih rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1970 (2011).
BRUXELLES - Veleposlanici Sjevernoatlantskog saveza sastali su se u ponedjeljak kako bi riješili nesuglasice o mogućem sudjelovanju Saveza u operaciji protiv libijskoga čelnika Moamera Gadafija. Nakon višetjedna vijećanja veleposlanici su u nedjelju odobrili plan operacije kojom će NATO pomoći uvođenje UN-ova embarga na oružje, ali još se nisu dogovorili o primjeni toga plana niti o finalizaciji planova koji govore o ulozi NATO-a u zoni zabrane leta. Francuska, koja je prva izvela zračne udare, bori se protiv NATO-ova sudjelovanja, a Turska se protivi bilo kakvoj intervenciji u Libiji. U ponedjeljak je turski premijer Recep Tayyip Erdogan izjavio kako turska inzistira na tome da se u vezi s NATO-ovom ulogom ispuni nekoliko uvjeta. Po njegovim riječima, Turska traži da se međunarodna vojna operacija protiv Gadafijevih snaga završi što brže kako bi Libijci mogli sami odlučiti lo svojoj budućnosti. Osim toga, rekao je, vojna intervencija ne bi smjela završiti u okupaciji. Diplomati kažu kako je Francuska protiv NATO-ova sudjelovanja zato što je u arapskome svijetu NATO-ov ugled narušen ratom u Afganistanu i zato što se NATO doživljava kao silu kojom dominiraju Sjedinjene Države. Bude li NATO na čelu operacije, tvrde Francuzi, intervencija neće moći dobiti potporu Arapske lige.
BRUXELLES - Europska unija je u ponedjeljak u Bruxellesu istaknula da je pripravna dati vojnu potporu humanitarnoj operaciji u Libiji ako to zatraže Ujedinjeni narodi. "Europska unija je pripravna u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike pružiti potporu za humanitarnu pomoć na zahtjev Ujedinjenih naroda", kaže se u zaključcima koje su u ponedjeljak prihvatili ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije. "Ta akcije bit će u potpunosti usklađene sa smjernicama UN-a o uporabi vojnih i civilnih sredstava", dodaje se u zaključcima. EU je također spreman pridonijeti provedbi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1973. U zaključcima se ističe potpora rezoluciji Vijeća sigurnosti, ali među zemljama članicama nema suglasnosti oko toga što je cilj rezolucije - je li to zaštita civila, zadržavanje statusa quo ili uklanjanje Gadafija. Dio zemalja članica EU-a traži da NATO preuzme vodstvo u vojnoj intervenciji u Libiji, ali tome se protivi Francuska koja ističe da bi se tako arapske zemlje mogle okrenuti protiv Zapada. Njemačka, sa svoje strane, dijeli mišljenje s Francuskom da NATO ne treba biti u prvom planu, ali se razilazi s Parizom oko potrebe za vojnom operacijom u Libiji.
WASHINGTON - Pentagon je u ponedjeljak priopćio da su udari zapadnih snaga oslabili Gadafijevu vojnu moć ali je naznačio da će Zapad zadržati distancu od pobunjenika kako ne bi bio uvučen u kaotični građanski rat. General Carter Ham, zapovjednik vojske SAD-a koji vodi multinacionalnu koaliciju protiv libijskog čelnika, rekao je da je nakon tri dana zrakoplovnih i raketnih udara pripremljen teren za uspostavu široke zone zabrane letenja nad sjevernom Libijom. Ham je, međutim, rekao da SAD i druge snage ne pružaju blisku zrakoplovnu potporu oporbenim skupinama koje se nadaju da će zračni udari prisiliti Gadafija da okonča 41-godišnju vladavinu. "Naša misija nije podržavati bilo koje oporbene skupine tako da nema službene ili formalne komunikacije onima u takozvanoj oporbi koji se bore protov kopnenih snaga režima", rekao je Ham novinarima u Pentagonu. Čini se sve manje vjerojatnim da će SAD moći brzo predati nadzor nad operacijom drugoj državi dok koalicijske snage ne onesposobe Gadafijeve obrane i kopnene snage i osiguraju da piloti mogu bez opasnosti nadzirati zonu zabrane letenja. Britanski premijer David Cameron je rekao da je namjera zapovjedništvo prebaciti NATO-u ali Francuska i arapske zemlje to ne žele. Dužnosnici SAD-a su sugerirali da bi NATO mogao pomoći u vođenju operacije bez formalnoga preuzimanja zapovjedništva.
TOKIO - Vlasnik japanske nuklearke stradale u potresu i tsunamiju objavio je u ponedjeljak da su tragovi radijacije otkriveni u obližnjim vodama Tihoga oceana. Tvrtka Tokyo Electric Power Co (TEPCO) naglašava ipak da ta razina nije opasna. "To biste morali piti cijelu godinu da biste akumulirali jedan milisievert", rekao je jedan dužnosnik TEPCO-a. Reuters piše kako možda i nije iznenađenje što je radijacija otkrivena u oceanu jer spasilačke ekipe zalijevaju reaktore morskom vodom. Radioaktivnoga joda u uzorcima morske vode bilo je 126,7 puta više od dozvoljene količine, a cezija 24,8 puta više, objavila je novinska agencija Kyodo. TEPCO tvrdi da to još nije neposredna opasnost. Japan je stanovnicima iz okolice nuklearke savjetovao da ne piju vodu iz slavine jer su u vodi otkrivene velike količine radioaktivnoga joda. Ukinuta je i dostava mlijeka, špinata i drugog povrća uzgojenog u blizini. "U nekim je proizvodima otkrivena razina radijacije koja premašuje privremene standarde", rekao je glasnogovornik japanske vlade Yukio Edano. "Želim da ljudi shvate da te razine nisu dovoljne da utječu na ljude", objasnio je. "Budete li takvu hranu pojeli samo nekoliko puta, neće djelovati na zdravlje". Stručnjaci tvrde kako su razine znatno niže neko oko Černobila nakon nesreće u nuklearki 1986.
BEČ - Situacija povezana s nuklearnom nesrećom u Japanu još uvijek je vrlo ozbiljna, no bez sumnje zemlja će uspješno nadvladati krizu, rekao je u ponedjeljak na izvanrednom sastanku Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) u Beču Yukiya Amano. Kazao je kako vidi pozitivan razvoj događaja, kad je riječ o oštećenoj nuklearnoj centrali, od Tokija udaljenoj oko 240 km. "Kriza još uvijek nije u potpunosti završila i stanje u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi i dalje je iznimno ozbiljno. Visoke razine radijacije i dalje se mjere na području oko elektrane", kazao je Amano na sastanku upravnog odbora održanom iza zatvorenih vrata. No dodao je kako ne sumnja da će "kriza biti uspješno nadvladana". Amano je prošli tjedan posjetio Japan pozvavši japansku vladu da češće i brže izvješćuje IAEA o razvoju događaja u zemlji. "Iz ovoga ćemo nešto morati naučiti, a o tomu ćemo raspravljati u sjedištu IAEA. Bit će nužno temeljito istražiti nesreću koja se dogodila", rekao je Amano.
SARAJEVO - Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) odlučilo je u ponedjeljak zatražiti svu raspoloživu dokumentaciju o načinu odlučivanja Zastupničkog i Doma naroda parlamenta Federacije BiH koji je prošli tjedan izabrao predsjednika i dva dopredsjednika entiteta kako bi se utvrdilo je li taj postupak proveden sukladno izbornom zakonu. SIP je istodobno konstatirao kako nema ovlasti tumačiti zakonitost izbora nove federalne vlade. SIP je na izvanrednoj sjednici sazvanoj, među ostalim, na zahtjev bivše predsjednice Federacije HiH Borjane Krišto i predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića, odlučio pokrenuti postupak utvrđivanja zakonitosti izbora novih čelnika Federacije koje je imenovala koalicija Socijaldemokratske partije (SDP), Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske stranke prava (HSP) i Narodne stranke "Radom za boljitak" (NSRzB). Predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić izjavila je kako je to tijelo primilo ukupno dvanaest prigovora koji se odnose na zakonitost izbora predsjednika i dopredsjednika Federacije, samih sjednica parlamenta kao i na izbor vlade.
MOSTAR - Središnja tijela HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. u ponedjeljak su na odvojenim izvanrednim sjednicama u Mostaru zaključila da neće priznati odluke nedavno izabranih vlasti Federacije BiH optužujući SDP BiH Zlatka Lagumdžiju da je izveo državni udar te su najavili sazivanje Hrvatskog narodnog sabora i uspostavu međužupanijskog vijeća koji će se suprotstaviti odlukama nelegalnih vlasti. U priopćenju iz HDZ-a BiH nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora stranke pozvali su legitimne institucije vlasti od općine do razine BiH da ne priznaju protuustavno i nelegalno uspostavljenu vlast i da ne provode njihove nezakonite odluke. "Predsjedništvo HDZ BiH je podržalo inicijativu za sazivanje Hrvatskog narodnog sabora BiH, kao i inicijativu za uspostavu međužupanijskog i međuopćinskog Vijeća s hrvatskom većinom", navodi se u u zaključcima koje je podržao i Središnji odbor HDZ-a BiH. Iz HDZ-a 1990. su posljednje odluke SDP-a BiH ocijenili državnim udarom ističući da ih neće priznavati. "Ta vlast neće biti priznata od hrvatskog naroda u BiH, a ne bi trebala biti priznata ni od koga kome je stalo do poštivanja Ustava, zakona, ravnopravnosti naroda i budućnosti Bosne i Hercegovine. Pozivamo sve dužnosnike HDZ1990 i apeliramo na sve ostale da ne sudjeluju u nezakonitim i neustavnim radnjama", priopćeno je iz HDZ-a 1990. HDZ BiH je pozvao i bošnjačke stranke, intelektualce i ustanove da se ograde od neustavnih poteza SDP-a BiH i predsjednika Zlatka Lagumdžije.
BRUXELLES - Europska unija izrazila je u ponedjeljak doboku zabrinutost što u Bosni i Hercegovini još nije formirana vlast na svim razinama i pozvala političke čelnike u toj zemlji da "odgovorno i u duhu kompromisa", to učine što je prije moguće. "Vijeće izražava duboku zabrinutost što vlade na svim razinama u Bosni i Hercegovini još nisu formirane. Poziva političke čelnike u Bosni i Hercegovini da se angažiraju odgovorno i u duhu kompromisa na što skorijem formiranju vlada na svim razinama kako bi se rješavale otvorene, hitne i potrebne reforme radi i postigli kvalitativni koraci naprijed na putu prema Europskoj uniji", kaže se u zaključcima koje su prihvatili ministri vanjskih poslova Europske unije na svom redovitom sastanku u Bruxellesu. U zaključcima se uopće ne spominje uspostava vlasti prošli tjedan u Federaciji BiH bez predstavnika većinski izražene političke volje hrvatskog naroda. Europska unija ponavlja da Bosna i Hercegovina ima "nedvosmislenu" europsku perspektivu. Također se ističe "nedvosmislena privrženost teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao suverene i ujedinjene zemlje". EU ističe važnost poboljašanja i jačanja učinkovitog funkcioniranja države i institucija, uključivo i kroz potrebne ustavne promjene. Posebice, zemlja će trebati biti u mogućnosti da provodi, primjenjuje pravila i zakone EU-a", kaže se u zaključcima. EU dovršava pripreme za slanje ojačanog jedinstvenog predstavnika EU-a, "koji će predvoditi u poticanju Bosne i Hercegovine u pitanjima koja se odnose na EU". "Vijeće ostaje odlučno u potpori Daytonskom mirovnom sporazumu i podupire prijedloge visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku o mogućoj uporabi restriktivnih mjera", kaže se u zaključcima.
BEOGRAD - Visoki srbijanski pravosudni dužnosnici u ponedjeljak su najavili reviziju svih tjeralica koje je Srbija raspisala za osumnjičenima za ratne zločine, a tim preispitivanjem predmeta će se utvrditi ima li potrebe da tjeralice i dalje ostanu na snazi. Na tribini naslovljenoj "Interpolove tjeralice, dokazi i zaštićeni svjedoci suradnici", održanoj u organizaciji srbijanske agencije Tanjug, zamjenik srbijanskog javnog tužitelja Đorđe Ostojić objasnio je kako će preispitivanje tjeralica raspisanih na temelju istraga koje je provelo nekadašnje vojno pravosuđe biti provedeno jer su se događaji na kojima se one temelje dogodili u vrijeme rata i u drugim političkim okolnostima. Tijekom preispitivanja će se, kako je objasnio, uzeti u obzir je li vojno pravosuđe, i na koji način, imalo mogućnosti utvrditi dokaze te jesu li ti dokazi važeći pred sadašnjim pravosuđem. Sud i tužiteljstvo, kako je rekao, mogu raditi samo po onim dokazima koji imaju težinu, te u tom smislu treba preispitati sve predmete i na temelju toga vidjeti je li potrebno da tjeralice i dalje ostanu na snazi. Državni tajnik srbijanskog ministarstva pravosuđa Slobodan Homen podsjetio je kako se tijekom rata u bivšoj SFRJ događalo da se priznanja od osumnjičenih uzimaju u logorima, dodavši kako srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine ima zadaću provjeriti sve dokaze protiv osumnjičenih koje su prikupili nekadašnji vojni sudovi. Homen je naveo kako tužiteljstvo postupa na temelju dokaza koje su prikupili vojni sudovi te da se određena uhićenja ne događaju zbog "osvete Srbije" već zato što se svi dokazi moraju provjeriti, a pravi zločinci odgovarati. Provjera dokaza i tjeralica na temelju kojih se uhićuju osumnjičeni za ratne zločine nužni su, dodao je, kako zbog kredibiliteta Srbije, tako i zbog činjenice da svi koji su počinili ratni zločin trebaju odgovarati. Ravnateljica srbijanske nevladine udruge Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić, koja je također sudjelovala na tribini, izjavila je kako bi srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine trebalo odustati od prakse procesuiranja stranih državljana koje, kako je istaknula, u Srbiji nužno ima političke dimenzije, te da bi se trebalo usredotočiti na optužene za ratne zločine koji su srbijanski građani.
MOSKVA - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev ocijenio je neprihvatljivom izraz "križarski rat" koju je Vladimir Putin uporabio govoreći o vojnoj intervenciji zapadnih zemalja u Libiji, što je njegova prva kritika na račun premijera. To je prvi put da se Medvedev i Putin otvoreno razilaze, godinu dana prije ruskih predsjedničkih izbora. "Neprihvatljivo je rabiti riječi koje izazivaju sraz civilizacija, izraze poput "križarski rat" i slične. To je nedopustivo", rekao je Medvedev kako su prenijele ruske agencije. "Treba biti jako oprezan kada se daju izjave o Libiji", dodao je. Mislim da (UN-ova) rezolucija odražava i naše tumačenje onoga što se događa u Libiji, ali ne u cijelosti. Zato nismo iskoristili pravo veta", rekao je. "Potpuno svjesno smo odlučili" ne iskoristiti pravo veta, dodao je. "Takve sam upute dao ruskom ministarstvu vanjskih poslova i ono ih je poštovalo", kazao je ruski predsjednik. Ruski premijer Vladimir Putin u ponedjeljak je usporedio rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o Libiji s pozivima na srednjovjekovni križarski rat, javljaju ruski mediji. Rusija je bila suzdržana u glasovanju o rezoluciji kojom su uvedene zona zabrane leta nad Libijom i mjere za zaštitu civila od snaga odanih libijskom čelniku Moameru Gadafiju.
BEOGRAD - Rusija igra na kartu pogrešnog uvjerenja Srbije da je ključni igrač u odnosima moći sa Zapadom, kako bi odvratila fokus te zemlje s približavanja EU-u i NATO-u, zaključili su američki diplomati kako u ponedjeljak prenosi Reuters. Ruski premijer Vladimir Putin naglasit će veze između dva pravoslavna naroda tijekom posjeta Srbiji u srijedu, uoči 12. obljetnice NATO-ova bombardiranja Srbije zbog rata na Kosovu. "Nostalgija za vremenima kada su joj se udvarali i Rusija i Zapad hrani osjećaj samovažnosti Srbije i rađa krivo uvjerenje da može ići neovisnim putom, istodobno se obvezujući na pristupanje EU-u kao strateškom cilju", napisao je dužnosnik američkog veleposlanstva u svibnju 2009. Drugi službenik veleposlanstva bio je još otvoreniji rekavši: "Srbija i dalje vjeruje da ima ulogu mosta između Rusije i EU-a, čemu se europski krugovi već duže vrijeme smiju". Riječ je jednoj od povjerljivih američkih diplomatskih nota objavljenih na WikiLeaksu, a koja pokazuje agresivnu borbu Washingtona i Moskve za utjecaj u Europi, dvadeset godina nakon završetka Hladnog rata.