ZAGREB - Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor predstavila je danas desetak investicijskih projekta, vrijednih gotovo 13 milijardi kuna, a koji će u nekoj od faza realizacije biti u drugom tromjesečju ove godine. Najveći je iznos investicije projekta Hrvatske elektroprivrede (HEP) u novi blok Termoelektrane Plomin, od oko 5,5 milijardi kuna, potom Janafov projekt Jugoistočnog europskog produktovoda, vrijedan ukupno oko 3,2 milijarde kuna, te turistički projekt Brijuni Rivijera čija se vrijednost procjenjuje na 2 do 2,5 milijardi kuna. Za novi blok TE Plomin, instalirane snage 500 megavata (MW), u drugom se tromjesečju očekuje odabir strateškog partnera, kod Janafovog projekta očekuje s osnivanje tvrtke kćeri kao nositelja projekta. Projekt Brijuni Rivijera predviđa hotelski i apartmanski smještaj u kategoriji 4 do 5 zvjezdica, dvije luke nautičkog turizma i sportsko-rekreacijskih sadržaji, a riječ je o tri projekta - Pineta, Hidrobaza, Sveta Katarina i Monumenti. Za svaki će se raspisati zaseban međunarodni natječaj u drugom tromjesečju ove godine, a ići će se na koncesiju. Premijerka je predstavila i projekte Hrvatskih željeznica ukupno vrijedne 700 milijuna kuna, dva projekta Hrvatskih voda - obrambeni nasip na Neretvi i projekt Slavonski Brod, ukupne vrijednosti 310 milijuna kuna, te 687 milijuna kuna vrijedne projekte Plinacroa na izgradnji plinovoda u Dalmaciji. Kosor je istaknula i kako realizacija desetak projekata predstavljenih za prvo tromjesečje ove godine ide prema planu.
ZAGREB - Hrvatska je u srijedu u SAD-u prodala 10-godišnje državne obveznice u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara, izvijestio je Reuters pozivajući se na izvor s tržišta. Kuponska kamatna stopa te obveznice je 6,375 posto, a prinos 6,617 posto. Razlika u prinosu u odnosu na referentne američke državne obveznice iznosi 3,4 postotna boda. Obveznice dospijevaju na naplatu 24. ožujka 2021. Prodaju obveznica organizirali su Barclays, Deutsche Banke i JP Morgan, navodi Reuters.
ZAGREB - Predstavnici pedeset hrvatskih i petnaest crnogorskih tvrtki sudionici su današnjeg poslovnog skupa "Mogućnosti unapređenja suradnje s Crnom Gorom", koji su organizirale Hrvatska gospodarska komora i Privredna komora Crne Gore. Crna Gora je politički, monetarno i makroekonomski stabilna zemlja s mogućnostima ulaganja u turizam, poljoprivredu, promet, industriju i druge gospodarske grane, rekao je rukovoditelj Sektora za ekonomske odnose s inozemstvom Privredne komore Crne Gore Željko Baltić. Po podacima koje je iznio, BDP Crne Gore prošle je godine iznosio 3,3 milijarde eura i u odnosu na 2009. povećan je za 0,5 posto, a rast se očekuje i u ovoj godini. Inflacija je prošle godine bila 0,7 posto, a stopa nezaposlenosti 12,3 posto. Privatizirano je 90 posto gospodarstva, a ukupni iznos izravnih stranih ulaganja u 2010. godini bio je oko 650 milijuna eura. Ključna gospodarska grana u Crnoj Gori je turizam. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do 2010. godine, hrvatske tvrtke u Crnu Goru su uložile 37,1 milijun eura. Vrijednost hrvatskog izvoza u Crnu Goru u 2010. godini bila je 81,4 milijuna eura , a uvoza 2,7 milijuna eura.
ZAGREB - Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) do 16. svibnja ove godine provodi natječaje za prodaju 79,8 posto dionica Dalmacijavina po posebnim uvjetima za jednu kunu, te za 75,6 posto dionica Kaštelanskih staklenika d.d. za početnih 601,4 milijuna kuna. Javni pozivi za te dvije tvrtke objavljeni su u dnevnom tisku i na web stranicama HFP-a, gdje stoji i javni poziv za ponude za kupnju hotela Korčula i zgrade Golubović iz sastava HTP Korčula koje trebaju stići do 14. travnja. U javnom pozivu za kupnju dionica Dalmacijavina navodi se da je krajem prošle godine ukupna aktiva te tvrtke bila jednaka ukupnim obvezama i iznosila 920,9 milijuna kuna. U toj splitskoj tvrtki koja se bavi proizvodnjom i preradom vina te alkoholnih pića i sokova krajem 2010. bilo je 440 zaposlenih. Među uvjetima koje moraju zadovoljiti potencijalni ponuditelji za dionice Dalmacijavina su zadržavanje osnovne djelatnosti i broja zaposlenih u roku godinu dana, program restrukturiranja za pet godina s programom ulaganja, popust za podmirenje svih dospjelih obveza prema državnim vjerovnicima i podmirenje u cijelosti ostalih obveza prema ostalim vjerovnicima. Očekuje se i davanje zamjenskog jamstva za izdana državna jamstva Ministarstva financija. Slično se traži i od ponuditelja za dionice Kaštelanskih staklenika iz Kaštel Štafilića, koji se bave proizvodnjom povrća, voća, cvijeća i drugog i ima 152 radnika.
ZAGREB - Iako u svijetu u posljednje vrijeme znatno raste zanimanje investitora za plemenite kovine, u Hrvatskoj se dosad malo govorilo o tome, stoga je danas u organizaciji portala Srebrozlato.com i poslovnog tjednika Lider u Westinu održana 1. Konferencija o investiranju u zlato. Želimo skrenuti pozornost na zlato i srebro kao investicijske mogućnosti, posebice jer hrvatskom tržištu plemenitih kovina predstoji usklađivanje sa zakonodavstvom EU, rekao je direktor Lider pressa Željko Vukelić. U Hrvatskoj visoki porezi još iz doba Jugoslavije onemogućavaju razvoj tržišta, zbog čega hrvatski investitori kupuju i pohranjuju zlato i srebro isključivo u inozemstvu. Također, europska smjernica od zemalja članica EU zahtijeva liberalizaciju tržišta investicijskog zlata. Na konferenciji je govorio James Turk, vlasnik tvrtke Goldmoney.com i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za ulaganje u plemenite kovine, koji prognozira da će vrijednost zlata ubuduće rasti, a najvećih svjetskih valuta, posebice dolara i eura, padati.
ZAGREB - Zaračunata premija 26 društava za osiguranje u Hrvatskoj na kraju veljače ove godine iznosila je 1,66 milijardi kuna, što je oko 34 milijuna kuna ili za 2,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje. U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija je na kraju veljače iznosila 1,31 milijardu kuna, što je porast za 2,8 posto u odnosu na lanjsku veljaču, dok se istodobno u skupini životnih osiguranja bilježi pad premije za 0,4 posto, na 349,7 milijuna kuna. Tako je i udio neživotnih osiguranja u ukupnoj zaračunatoj premiji sa 78,46 posto u veljači prošle godine porastao na 78,97 posto u ovogodišnjoj veljači, dok je udio životnih osiguranja pao sa 21,54 na 21,03 posto. Najveći udio u neživotnim osiguranjima ima obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti sa zaračunatom premijom krajem veljače u iznosu od 405,6 milijuna kuna, što je 2,2 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kod životnih osiguranja najveći udio u zaračunatoj premiji u veljači imalo je klasično životno osiguranje s premijom u iznosu 305,7 milijuna kuna, što je porast premije za 0,3 posto u odnosu na veljaču lani.
ZAGREB - Blaga pozitivna stagnacija indeksa i nizak promet obilježavaju današnje trgovanje na Zagrebačkoj burzi, pri čemu su u najvećem fokusu investitora dionice Ine i Kaštelanskih staklenika. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,24 posto, na 2.251 bodu, a Crobex10 0,22 posto, na 1.251 bodu. Redovni promet dionicama iznosio je oko 6 milijuna kuna, što je oko 4 milijuna manje nego jučer u to doba. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom Ine, u visini od 1,9 milijuna kuna. Cijena joj je oslabila 0,65 posto, na 4.000 kune. Slijedi dionica Kaštelanskih staklenika, s milijun kuna prometa, i skokom cijene za više od 10 posto, na 4.240 kuna. Hrvatski fond za privatizaciju do 16. svibnja ove godine provodi natječaj za prodaju 75,6 posto dionica Kaštelanskih staklenika, za početnih 601,4 milijuna kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Atlantske plovidbe, kojom je ostvareno 658.000 kuna, a cijena joj je ojačala 2,11 posto, na 725 kuna. Dionicom HT-a, pak, do sada je ostvareno 434.000 prometa, a cijena joj je blago ojačala, na 284,1 kunu.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na prethodnu tečajnu listu ojačala prema euru za 0,11 posto, dok je prema švicarskom franku oslabila za 1,34 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,374248 kuna. Kuna je ojačala i prema američkom dolaru za 0,64 posto i prema britanskoj funti za 0,30 posto, a oslabila je prema švicarskom franku za 1,34 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 5,265064 kune, funte 8,487855 kuna, a franka 5,855831 kunu.