ZAGREB - Predstavnici hrvatske Vlade i 30-ak hrvatskih tvrtki na današnjem su sastanku u Ministarstvu gospodarstva razgovarali o mogućnostima investicija i zapošljavanja u privatnom sektoru, a premijerka Jadranka Kosor sastanak je ocijenila korisnim i s puno dobrih prijedloga. Izneseno je puno dobrih prijedloga, a u središtu pozornosti bile su dvije stvari - investicije privatnog sektora u oko 400 projekata, te 30 velikih investicija javnog sektora koje je predstavila Vlada, kao i zapošljavanje u kontekstu investicija i programa gospodarskog oporavka, ali i nedavne odluke Hrvatske narodne banke, kazala je u izjavi novinarima nakon sastanak premijerka Kosor. "Konstatirali smo da nitko u ovom poslu nikome nije konkurencija, Hrvatska narodna banka je Hrvatska narodna banka, radi u Hrvatskoj u najboljem interesu Hrvatske, Vlada također radi u tom smislu, kao i poslodavci, sindikati", kazala je. Na sastanku je, naglasila je, bilo riječi o konkretnim projektima i konkretnom zapošljavanju u ovoj godini. "Mi kao Vlada možemo zaključiti da će se broj nezaposlenih smanjivati u 2011. i da će Vlada davati okvir za investicije", istaknula je. Sastanak je ocijenila korisnim, te najavila da će vrlo brzo biti organiziran sličan prošireni sastanak. Član Uprave Agrokora Gordan Radin predstavio je ciljeve inicijative "Radom iz krize" kojom se želi omogućiti širem krug mladih ljudi da na kraće vrijeme, do početka sezone uđu u svijet rada. Nije riječ o sezonskim poslovima. Ideja je bila da ljudi dobiju ugovor o radu. Naša namjera je bila nastavna na mjere HNB-a i Agrokor će na ovaj način dati svoj doprinos tržištu rada, kazao je Radin. Po njegovim riječima, Agrokor kroz tu akciju planira zapošljavanje od 700 do 1.000 ljudi, a dio će ih možda i ostati u sustavu koncerna. Toj inicijativi priključio se određeni krug kompanija, to je mjera koja bi išla na teret poslodavaca, objasnio je Radin koji nije mogao reći koliko ostale tvrtke koje sudjeluju u akciji planiraju zaposliti ljudi.
ZAGREB - Tvrtka Microsoft Hrvatska na današnjoj je konferenciji za novinare najavila svoju 11. po redu WinDays konferenciju, koja će od 4. do 8. travnja u Rovinju okupiti sličan broj domaćih i stranih sudionika kao i prošle godine, njih oko 1.500. Microsoftovi WinDaysi godinama su jedan od najvećih godišnjih skupova informatičkog i drugih povezanih sektora u Hrvatskoj, a ove godine ta konferencija, slično kao i prošle, objedinjava dvije, tehnološku (WinDays11 Technology) i poslovnu (WinDays11 Business). U sklopu WinDaysa bit će predstavljen niz novih proizvoda i tehnologija, dok će se tematski baviti potrebom širenja poslovanja u regiji, povećanja konkurentnosti, izazovima intelektualnog vlasništva, te financiranjem rasta i razvoja poslovanja. Važan naglasak stavljen je i na problem gospodarskog oporavka, te zemlju (ne)znanja. Ovogodišnja WinDays konferencija, istaknuto je, održat će se pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković izrazio je zadovoljstvo i što konferencija WinDays, osim vodeće tehnološke konferencije, sve više postaje i konferencija u kojoj se pitanja poput gospodarskog razvoja, nacionalne konkurentnosti, kvalitete obrazovanja i slična isprepliću s onima iz područja integracija, osobne i institucionalne učinkovitosti, sigurnosti i privatnosti, cijene vlasništva, itd.
ZAGREB - Hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci prošle godine za neto plaće svojih zaposlenika izdvojili ukupno 35 milijardi kuna, što je za 3,8 posto manje nego u devet mjeseci 2009. godine, a smanjena je i prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom kod poduzetnika obveznika poreza na dobit i to za 0,7 posto i u prvih je devet mjeseci 2010. iznosila 4.542 kuna, podaci su Financijske agencije (Fina). S obzirom da su istodobno potrošačke cijene porasle za 0,9 posto, može se zaključiti da su neto plaće zbog toga u prvih devet mjeseci prošle godine realno smanjene za 1,6 posto. Iz Fine ističu kako se u strukturi ukupnih rashoda poduzetnika obveznika poreza na dobit u posljednjih pet godina povećao udio troškova osoblja - 2005. na troškove osoblja odnosilo se 12,3 posto ukupnih rashoda, taj je udio u 2009. povećan na 13,7 posto, dok je u prvih devet mjeseci 2010. dosegnuo 14,2 posto udjela u ukupnim rashodima. "Posljedica je to poslovne politike poduzetnika koja ima stabilan relativan udjel izdataka za troškove osoblja koji nisu u korelaciji s ukupnim financijskim rezultatima s jedne strane, te smanjenih materijalnih troškova i usluga zbog smanjenja proizvodnje s druge strane", navode iz Fine.
ZAGREB - Pad građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj nastavljen je i u prosincu prošle godine i u odnosu na prosinac 2009. građevinski su radovi manji su za 11,3 posto, a ukupno su građevinski radovi u prošloj godini bili za 15,9 posto manji nego u 2009. godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o fizičkom obujmu građevinskih radova. Prosinac je tako bio dvadeset i prvi mjesec zaredom u kojem fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima bilježi pad na godišnjoj razini. Fizički obujam građevinskih radova ustvari bilježi pad od početka 2009. godine, a u posljednje dvije godine jedini mjesec u kojem nije bio zabilježen pad bio je ožujak 2009. godine. Statistički podaci za prošlu godinu pokazuju da je pad građevinskih radova bio najizraženiji u veljači kada je fizički obujam radova bio manji za 21,4 posto u odnosu na veljaču 2009. godine, a najniža je stopa pada zabilježena u prosincu i iznosila je 11,3 posto. Kumulativni pad fizičkog obujma građevinskih radova u 2009. u odnosu na 2008. godinu iznosio je 6,5 posto, a u prošloj je godini znatno porastao, na 15,9 posto, u odnosu na 2009. godinu.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je potražnja porasla u odnosu na kraj prošloga tjedna za gotovo 45 posto, a uz prekonoćne, ugovorene su i ročne pozajmice. Danas je prijavljeno 144,3 milijuna kuna potražnje, što je 45 posto više nego u petak. Istodobno, ponuda je smanjena za otprilike 3 posto, na 194,3 milijuna kuna. Većinu prometa činile su prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 41,6 milijuna kuna, pri čemu je kamatna stopa ostala na 0,48 posto, kao i u petak. Plasirano je i 1,5 milijuna kuna ročnog depozita, po cijeni od 0,6 posto. Odobreno je i 1 milijun kuna pozajmica s rokom vraćanja za tjedan dana, po cijeni od 0,6 posto, odnosno 0,7 postotnih bodova manje nego u petak. Ugovoreno je i 200.000 kuna pozajmice na rok od tri mjeseca, po kam,ati od 1,2 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 44,3 milijuna kuna, dok je prosječna kamatna stopa smanjena s u petak zabilježenih 0,56 na 0,49 posto.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 22,5 milijuna kuna, a trgovanje je obilježila dionica Ine s gotovo 6,7 milijuna kuna prometa i rastom cijene za 5,26 posto, na 4.000 kuna, što je nova rekordna cijena Inine dionice. Rast cijene dionice Ine ponajviše je utjecao i na kretanje dioničkih indeksa koji su zabilježili rast vrijednosti, Crobexu je vrijednost porasla za 0,37 posto, na 2.260,75 bodova, a Crobex10 trgovanje je završio s rastom za 0,61 posto, na 1.252,36 bodova. Uz Inu, tek su još dvije dionice imale više od milijun kuna prometa, HT-ovih je dionica protrgovano za 2,9 milijuna kuna, a dionica Dalekovoda za 1,04 milijuna kuna. Obje pak bilježe pad cijene, dionica HT-a pad za 0,14 posto, na zadnju cijenu od 284,50 kuna, a Dalekovoda pad za 1,80 posto, na 253,94 kune. Blizu milijunskom prometu su dionice Belja sa 998,3 tisuće kuna i redovna dionica Adris grupe s 937,7 tisuća kuna. Dionici Belja cijena je pala za 2,39 posto, na 97,10 kuna, dok se cijena redovnoj dionici Adrisa nije mijenjala i ostala je na 310 kuna. Trgovanije dionice građevinskog sektora danas su zabilježile znatniji pad cijene, dionici Instituta IGH, uz promet od 737 tisuća kuna, cijena je pala za 5,68 posto, na 1.825,10 kuna, dok je dionici Ingre cijena pala za 4,01 posto, na 13,15 kuna. Promet dionicama Ingre iznosio je 577 tisuća kuna. I ostale trgovanije dionice danas uglavnom bilježe pad cijene, primjerice dionica Tiska pad za 6,37 posto, Atlantske plovidbe za 1,76 posto, dok su među rijetkim dobitnicama dionice Ericsson Nikole Tesle s rastom cijene za 0,06 posto, Dom Holdinga s rastom za 1,24 posto, ili dionice Jadranske banke koje su trgovanje završile s rastom cijene za 2,50 posto.