Financijska šteta izbija u prvi plan nakon evakuacije radnika koja je uspješno okončana.
Predsjednik Uprave Viadukta Joško Mikulić kaže da je Viadukt bio angažiran na rekonstrukciji obične u poluautocestu u dužini 300 kilometara između gradova Naldut i Gadames, a ti radovi vrijedni su 130 milijuna eura i u njima je bilo angažirano 79 radnika Viadukta. Većinom su to državljani Hrvatske, ali ima i stranaca, primjerice Makedonaca.
U Libiji je, kaže Mikulić, ostala mehanizacija vrijedna 30 milijuna eura, a nju čuvaju Libijci koji rade za Viadukt i prema zadnjim informacijama ona nije oštećena.
"Nadamo se da će se situacija smiriti. Libija je veliko gradilište, na kojem su prisutni puno veći interesi od naših", kaže čelni čovjek Viadukta. "U igri su milijarde eura ulaganja, a investitorima je u interesu nastavak radova", dodaje.
Najveće područje ulaganja u Libiji je naravno nafta, kaže Mikulić, no tu su i goleme investicije u infrastrukturu u kojima su značajno zastupljeni Rusi i Kinezi, a jedan od većih projekata je i "Velika rijeka" odnosno crpljenje vode s velikih dubina ispod Sahare i doprema u gradove i na poljoprivredne površine.
Pored toga, u zadnje vrijeme rastu ulaganja u industriju i turizam pa je jedan od planova bio pretvaranje Tripolija u "Dubai sjeverne Afrike", kaže Mikulić.
U tvrtci Crosco kažu da su u Libiji bili angažirani na tri projekta u sklopu kojih su radili za strane partnere, uz angažman više od 100 djelatnika. Oni će tijekom prekida radova u Libiji prvo koristiti slobodne dane, a zatim biti preraspoređeni unutar kompanije.
Kažu da nisu u mogućnosti iznositi podatke o vrijednosti radova, no da je riječ o visokovrijednim ugovorima.
"Kako smo posljednjih dana bili orijentirani isključivo na što bržu i sigurniju evakuaciju naših radnika, trenutno procjenjujemo razmjere gubitaka. Uslijedi li nastavak radova unutar prve polovice 2011. godine, ne očekujemo značajnije gubitke", kažu u Croscu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, robna razmjena Hrvatske i Libije u 2010. godini bila je vrijedna 61,2 milijuna dolara od čega je hrvatski izvoz iznosio 47,5 milijuna dolara, a uvoz 13,7 milijuna dolara pa je na hrvatskoj strani višak od 33,8 milijuna dolara.