O knjizi i BiH govorili su bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih znanosti Besim Spahić i bosanski franjevac Luka Markešić.
Mesić je istaknuo kako je blagdan koji se obilježava u BiH dan kad je BiH prigrlila samostalnost u vrijeme kad je u to uloženo mnogo truda i života da bi opstala.
Ustvrdio je kako se zbog ustava iz 1974. Jugoslavija mogla miroljubivije rastaviti od Čehoslovačke te dodao kako mu je tadašnji predsjednik predsjedništva SFRJ Borisav Jović rekao kako Srbiju ne zanimaju Srbi u Hrvatskoj, nego ih zanima 63 posto područja u BiH, koje Srbi smatraju srpskim.
"Srbe u Hrvatskoj nabijte na kolac ako hoćete', rekao mi je Jović'", izjavio je Mesić, dodavši kako su unatoč ratovima granice i dalje ostale nepromijenjene.
Mesić je upozorio kako srbijanski predsjednik Boris Tadić jedno govori, a drugo radi. "On kaže: mi smo za jedinstvenu i cjelovitu BiH, ali podupire Milorada Dodika koji kaže kako ga BiH ne zanima.
Istaknuo je kako Beograd mora jasno poručiti Srbima da im je država BiH i glavni grad Sarajevo, a ne nikakav entitet ni nekakva Republika Srpska.
Po Mesićevim riječima BiH je najtolerantnija zemlja u Europi, a knjiga sklopljena od razglednica jedna je vrsta filma o BiH.
Spahić smatra kako knjiga govori o kontinuitetu bosanske državnosti, u kojoj ima puno etnografske, heraldičke, sfragističke građe i demografskih obilježja. "Vrijeme BiH pod Austrougarskom Monarhijom njezino je najdržavotvornije doba", rekao je, dodavši kako su za stanje u današnjoj Bosni krivi i njezini politički mentaliteti, jer je vjera postala nacionalnom odrednicom.
Spahić smatra kako po tom mentalitetu bosanski katolik glumi kvazihrvata kad u blizini Mostara istakne hrvatsku zastavu. On nema nikakve sličnosti s ljudima koji žive u Zagorju, rekao je.
Podsjetivši kako je tijekom rata iz Bosne nestalo 400 tisuća Hrvata, Spahić je ocijenio kako je to i rezultat autoetnocida.
Po Markešićevim riječima BiH je i unutar Austro-Ugarske imala status "corpus separatum", koji je za razliku od Hrvatske trebao postati trećom sastavnicom te dvojne monarhije.
Ocijenio je kako je Bosna u cijeloj povijesti primjer tolerantna suživota te dodao kako se to očituje u dijalozima bana Kulina i papinskih legata, fra Anđela Zvizdovića i cara Sulejmana te u primanju prognanih Židova iz Španjolske.
Dan nezavisnosti BiH obilježava se 1. ožujka u dijelovima Bosne i Hercegovine s bošnjačkom većinom, a riječ je o spomenu na referenduma kojim su se uglavnom Hrvati i Muslimani Bošnjaci opredijelili za neovisnost BiH od bivše SFRJ.