Zbornik sadrži radove 31 autora, pripadnika raznih naraštaja, ali i Batušićeve posljednje studente s Akademije dramske umjetnosti, kazao je na predstavljanju jedan od urednika zbornika Boris Senker.
Govoreći o Batušićevoj strasti prema kazalištu, Senker je kazao da je on bio neraskidivo vezan za kazalište koje je od početka imalo posebno mjesto u njegovu znanstvenom radu. Napomenuo je da iza Batušića ostaje golem opus, ali i posljednja knjiga koja još nije tiskana.
Radovi u zborniku, tiskanu u izdanju Hrvatskog centra ITI, podijeljeni su na tri cjeline - u prvoj je niz prikaza pojedinih Batušićevih knjiga gdje se govori o područjima kojima se bavio i temama kojima se desetljećima vraćao. U drugoj su cjelini rasprave kojima su poticaj dali Batušićevi radovi i pitanja koja je postavljao o dramaturgiji, teatrologiji, tekstu i izvedbi, a u trećoj su zapisi u kojima se iznose osobna stajališta o Batušiću. Među autorima zbornika su Dunja Fališevac, Nikola Vončina, Snježana Banović, Lada Čale-Feldman, Luko Paljetak, Aleksandar Flaker, Branko Hećimović, Tena Štivičić i drugi. Zbornik donosi i opsežnu bibliografiju Batušićevih djela.
Urednica zbornika Sibila Petlevski osvrnula se na Batušićev rad sa studentima i njegov teatrološki opus, istaknuvši kako prof. Batušić nikada studente i kolege nije gledao s visoka, već je pokušavao ugraditi svoje znanje u nastavljače svoje struke.
U svome je opusu pokazao dosljedno znanstveno načelo, sa sposobnošću da se problemski orijentira, nađe čvorište bitno za dramu te ju potom ocijeni u cjelini, kaže Petlevski. Govoreći o Batušićevu opusu, nabrojila je neke nezaobilazne knjige, izdvojivši "Dramu i pozornicu", "Hrvatska kazališna kritika" i druge.
Marin Blažević, urednik zbornika, rekao je da se često zaboravlja kako zahvaljujući Batušiću imamo neke od ključnih Gavellinih tekstova o glumi, dodavši da će neki tekstovi iz Gavelline ostavštine tamo vjerojatno i ostati jer se sada time nema tko baviti.