Po podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatske su tvrtke u siječnju izvezle robe u vrijednosti 4,74 milijarde kuna, što je rast za 5,4 posto u odnosu na siječanj prošle godine, dok je istodobno uvoz smanjen za 0,7 posto, na 6,93 milijarde kuna.
Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 2,19 milijardi kuna i u odnosu na isto razdoblje prošle godine manji je za 11,8 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom u siječnju je iznosila 68,4 posto, što je gotovo četiri postotna boda više nego u siječnju prošle godine.
Iskazano u eurima hrvatski je izvoz u siječnju iznosio 640,7 milijuna eura, što je povećanje za 3,8 posto u odnosu na prvi mjesec prošle godine, dok je uvoz smanjen za 2,2 posto, na 936,3 milijuna eura.
Vanjskotrgovinski deficit tako je iznosio 295,6 milijuna eura i u odnosu na siječanj prošle godine manji je za nešto više od 13 posto.
Podaci po djelatnostima pokazuju da je na rast izvoza u prvom mjesecu ove godine pridonio rast izvoza poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, za 155,3 posto, na 49,6 milijuna eura, potom izrazito visok rast izvoza u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom koji je s iznosom od gotovo 15 milijuna eura čak sedam puta veći nego u siječnju prošle godine. Rast izvoza za 61,3 posto, na 23,1 milijun eura, zabilježen je i skupljanju, obradi i zbrinjavanju otpada.
Nasuprot tomu, najvažnija, prerađivačka industrija u siječnju bilježi pad izvoza za 3,1 posto, na 540,2 milijuna eura, uz istodoban rast uvoza za 13,6 posto, na 758,7 milijuna eura.
Pad izvoza ukupne prerađivačke industrije pod utjecajem je pada izvoza u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, pod kojom statistika vodi brodogradnju. Izvoz brodogradnje u vrijednosti od 75,2 milijuna eura je upola manji nego u siječnju prošle godine.
Pad izvoza u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine bilježe i proizvodnja naftnih derivata, za 25,4 posto, na 41,2 milijuna eura, kao i proizvodnja prehrambenih proizvoda čiji je izvoz u iznosu od 37,9 milijuna eura smanjen za 7,7 posto.
U okviru prerađivačke industrije znatniji rast izvoza bilježe proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, za 81,9 posto, na 49,2 milijuna eura, proizvodnja metala za 61,8 posto, na 26,2 milijuna eura, proizvodnja strojeva i uređaja za 50,2 posto, na 37,3 milijuna eura, proizvodnja električne opreme, za 36,9 posto, na 49,5 milijuna eura, itd.
Najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i nadalje su zemlje EU u koje je u siječnju izvezeno robe u vrijednosti 406,4 milijuna eura, što je 0,1 posto više nego u siječnju prošle godine, dok je istodobno uvoz iz tih zemalja porastao za 7,7 posto, na 540,5 milijuna eura.
U zemlje CEFTA-e u siječnju je izvezeno robe u vrijednosti 112,3 milijuna eura, što je porast za 36,2 posto u odnosu na lanjski siječanj, a više nego udvostručen je izvoz u ostale europske zemlje (Rusija, Bjelorusija, Turska, Ukrajina i sl.) i iznosio je 33,1 milijun eura.
Dvostruko više nego u siječnj prošle godine hrvatske su tvrtke izvezle i u ostale azijske zemlje, među kojima prednjači Japan u koji je izvezeno robe za 26,2 milijuna eura, što je gotovo šest puta više nego u siječnju lani.