"Izložba o ilustraciji u Hrvatskoj u razdoblju od šezdesetak godina 19. stoljeća obuhvaća period od 1838., kada je Ljudevit Gaj dobio dozvolu za osnutak tiskare u Zagrebu, pa do 1900.", kazala je u razgovoru za Hinu viša kustosica Koraljka Jurčec Kos, autorica izložbe koja se u Klovićevim dvorima otvara 8. ožujka.
Ta je godina važna za ilustraciju, kaže kustosica, jer se tada počelo pratiti što se događalo i mijenjalo na planu ilustracija. Napominje da je naglasak izložbe na neistraženom razdoblju, koje ne nadopunjuje opus poznatih slikara moderne, već otkriva novu priču i nove ljude.
Bit će izloženo oko 300 naslova, uz litografije, akvarele i brojna uvećanja ilustracija i naslovnica. Po temama će biti zastupljena povijest, zemljopis, dječja književnost, novine i časopisi, a izložba obuhvaća najbogatije ilustriranu građu koja dokumentira dosege ilustracije kroz tiskarstvo Varaždina, Osijeka, Karlovca i Zagreba.
Kustosica podsjeća da je nakladništvo toga vremena podijeljeno na nekoliko velikih izdavača - Hrvatsko pedagoški književni zbor (HKPZ) koji radi slikovnice i knjige za decu te Maticu hrvatsku koja tada izdaje najveća djela hrvatske književnosti. Tu je i Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti koja izdaje znanstvene knjige te Društvo sv. Jeronima koje izdaje popularnu literaturu (kalendare, godišnjake, molitvenike).
Iz Povijesnog muzeja sam posudila 14 vrlo lijepih crteža slikara Ferdinanda Quiquereza koji su se koristili kao ilustracija u Klaićevu "Prirodnom zemljopisu Hrvatske" iz 1878. te u "Vijencu" dok ga je uređivao August Šenoa, kazala je Jurčec Kos. Iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice imamo radove Josipa Franje Mueckea, Vinzenza Katzlera i Julija Huehna koji se pojavio u svojstvu univerzalnog majstora - litografa, fotografa i ilustratora, kaže kustosica napominjući da je u tom razdoblju ipak više korištenih radova ilustratora stranaca nego domaćih autora.
Autori koji su tada bili popularni i čiji se rad može pratiti su Adalbert Nikola Laupert koji je ilustrirao višesveščane basne, gimnazijski profesor Milan Rogulja ilustrator pripovijetki Krste Šmida te grafičari Hinko Abt i Dragutin Peinlich. Uvelike su se koristile ilustracije Emily Harding, kaže kustosica istaknuvši kao zanimljivost da se prateći ilustraciju za djecu i mlade po zapisnicima HPKZ-a utvrdilo da je Jagoda Truhelka sama ilustrirala svoja djela, iako se nigdje nije potpisala.
Tu je i građa iz knjižnica i muzeja, posebice iz Hrvatskog školskog muzeja koji je posudio dvjestotinjak naslova te u gotovo jednakom broju iz različitih zbirki knjižnica grada Zagreba. Bit će izložena i litografska preša, koja je zamijenila drvenu prešu i označila krucijalne promjene u tiskarstvu i izdavaštvu toga vremena.