Državni zavod za statistiku objavio je danas da je bruto domaći proizvod u četvrtom kvartalu prošle godine pao za 0,7 posto, dok je u cijeloj prošloj godini gospodarstvo oslabilo za 1,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Pad BDP-a nešto je manji od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u četvrtom tromjesečju BDP oslabio 0,9 posto.
„Pad je nešto blaži od očekivanja, a kad se objave konačni rezultati, vjerujem da će se pokazati da su investicije najviše pale. Vjerujem da je pala i državna potrošnja, dok će osobna potrošnja biti u blagom porastu do 0,5 posto, a pozitivan doprinos dat će i neto izvoz roba i usluga“, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.
Nakon šest kvartala neprestanog poniranja, u trećem lanjskom tromjesečju gospodarstvo je, blagim rastom od 0,2 posto, tehnički izašlo iz recesije. No, u četvrtom je BDP ponovno pao.
Osim od jačanja izvoza, pozitivan doprinos gospodarstvu došao je u četvrtom kvartalu i od rasta osobne potrošnje.
„Iako je osobna potrošnja u tom razdoblju blago rasla, vjerojatno nije rezultat stvarnog oporavka, s obzirom na negativne trendove na tržištu rada, visoku stopu nezaposlenosti i potrošački pesimizam. Podaci o rastu potrošnje uglavnom su posljedica baznog učinka, s obzirom na oštar pad trgovine na malo u protekle dvije godine“, kaže Zrinka Živković-Matijević.
Kako dodaje, moguće je da bilježimo zadnji tromjesečni pad BDP-a, no ponajprije zbog velikog baznog učinka.
„Vjerujem da je ovo bio zadnji kvartal u kojem je gospodarstvo palo. No, nisam previše optimistična u vezi značajnijeg oporavka. Rast BDP-a bilježit ćemo zbog toga što smo dotaknuli dno, pa po prirodi stvari moramo ići blago prema gore“, ističe Živković-Matijević.
Ne očekuje oporavak investicija ni u prvom ovogodišnjem tromjesečju, i to ne samo zbog građevinarstva koje i dalje pada, već i zbog slabosti ulaganja poduzeća u opremu i sl, što se vidi po podacima o uvozu i proizvodnji kapitalne opreme.
„U ovoj godini očekujemo blagi rast gospodarstva, za 1,5 posto, pri čemu bi investicije mogle blago ojačati, unatoč neizvjesnosti u vezi provedbe Vladina investicijskog programa. Ako investicijski ciklus zaista i bude pokrenut, to bi se moglo odraziti na pokazateljima tek u drugoj polovini godine“, kaže Zrinka Živković-Matijević.
Smatra da će se osobna potrošnja blago oporavljati, no i dalje će biti pod teretom negativnih trendova na tržištu rada, koji će zasigurno biti top temom 2011. godine.
„Inozemna potražnja i dalje će davati pozitivan doprinos neto izvozu, jer procjenjujemo da će izvoz i dalje rasti brže od uvoza. Ipak, pozitivni učinci neto izvoza na BDP postupno će se topiti, jer čim se domaća potražnja počne oporavljati, ojačat će i uvoz“, zaključuje Zrinka Živković-Matijević.