ZAGREB - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković u četvrtak je rekao da su radnici Montmontaže iz Bengazija ukrcani na talijanski vojni brod i da su otplovili prema Malti. "To znači da su svi radnici Montmontaže i Viadukta sada na sigurnom i da smo ta dva problema riješili, zajedno s tvrtkama čiji su to zaposlenici", izjavio je novinarima Jandroković uoči sjednice vlade RH. "Ono što nam je sada važno i čemu ćemo se posvetiti u idućem razdoblju jest izvlačenje ljudi iz unutrašnjosti Libije, jedan je avion već u Tripoliju i sada tražimo načine kako doći do ljudi u tri grada i evakuirati ih u Hrvatsku", rekao je Jandroković. Naveo je da je ondje ostalo još otprilike od 140 do 150 ljudi koji nisu svi hrvatski državljani, ali su zaposlenici tih tvrtki, no da je većina hrvatskih državljana. Na pitanje na koji će se način obaviti evakuacija, Jandroković je naveo da se razmatra nekoliko opcija - jedna je zrakoplov, a razmišlja se, dodaje, i da se neki izvuku kopnom, no tijekom dana ćemo imati i nove informacije. "Uglavnom, radimo sve što možemo, zajedno s predstavnicima kompanija, da ljude na siguran način i što je prije moguće evakuiramo iz Libije", kazao je Jandroković.
BRUXELLES - Mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martony aktivirao je Mehanizam za civilnu zaštitu Europske unije te poduzeo potrebne korake koji bi trebali omogućiti evakuaciju građana EU-a i četiriju zemalja nečlanica, među kojima je i Hrvatska, iz Libije, priopćilo je u četvrtak mađarsko predsjedništvo EU-a. "Aktiviranje Mehanizma za civilnu zaštitu omogućava Centru za nadzor i informacije EU-a da locira potencijalnu transportnu opremu potrebnu za evakuaciju. Mehanizam je aktiviran na zahtjev zemalja članica za dodatnim transportnim kapacitetima za evakuaciju građana EU-a iz Bengazija", kaže se u priopćenju predsjedništva. S obzirom da sezračna luka u Bengaziju u ovom trenutku ne može koristiti, evakuacija se mora provesti morskim putem, navodi predsjedništvo. Osim 27 zemalja članica pravo na Mehanizam za civilnu zaštitu imaju i Hrvatska i Island, dvije kandidatske zemlje te Norveška i Lihtenštajn. Mehanizam se aktivira kada zemlje članice nemaju dovoljno kapaciteta za rješavanje problema s kojima su suočeni brojni građani u Libiji. Mehanizam za civilnu zaštitu je tijelo koje koordinira suradnju službi za civilnu zaštitu zemalja članica. U Bruxellesu se nalazi Centar za nadzor i informacije koji radi neprekidno i koji odmah obavještava službe za civilnu zaštitu u državama članicama čim primi zahtjev za pomoć od neke zemlje članice ili institucije EU-a.
BRUXELLES - Europska komisija u četvrtak je predložila da se iz Europskog fonda solidarnosti dodijeli Hrvatskoj 1,17 milijuna eura, a Sloveniji 7,46 milijuna eura pomoći za pokrivanje dijela troškova sanacije šteta od poplava iz rujna prošle godine, nakon izlijevanja rijeke Save. "Ovom odlukom želimo pokazati našu solidarnost sa Slovencima i Hrvatima nakon užasnih poplava koje su pogodile njihove zemlje. Posljednjih godina smo nažalost suočeni sa sve češćim zahtjevima za pomoć ali Komisija je spremna pomoći svim zemljama članicama koje su suočene s prirodnim nepogodama", izjavio je povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn. Hrvatska kao zemlja kandidat može dobiti pomoć iz Europskog fonda solidarnosti na temelju uredbe EU-a koja predviđa mogućnost da zemlja u procesu pristupanja može podnijeti zahtjev zajedno s nekom zemljom članicom u slučajevima kada su pogođene istom prirodnom nepogodom. Hrvatska je zajedno sa Slovenijom podnijela zahtjev za dodjelu pomoći u studenom prošle godine, nakon poplava u rujnu u kojima je velika šteta nanesena prometnoj i energetskoj infrastrukturi, školama, bolnicama, obiteljskim kućama i poljoprivrednim imanjima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Hrvatske vlasti procijenile su izravne štete u visini od 47 milijuna eura, što je ispod praga za stjecanje prava na intervenciju koji je za Hrvatsku fiksiran na 275,8 milijuna eura. Međutim, europski propisi predviđaju da u ovom slučaju ima pravo na pomoć jer je pogođena istom prirodnom nepogodom kao i susjedna Slovenija, članica EU-a. Pomoć od 1,17 milijuna eura namijenjena je uglavnom za naknadu troškova čišćenja u poplavljenim područjima. Hrvatska je već dobila blizu četiri milijuna eura za poplave iz svibnja i lipnja prošle godine u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine odbacio je u četvrtak sve optužbe odvjetničkog tima Tihomira Purde za „pravno nasilje“ nad tim hrvatskim braniteljem. U priopćenju suda BiH dostavljenom medijima nakon što su odvjetnici Josip Muselimović i Ana Primorac ustvrdili kako je odluka prvostupanjskog vijeća o Purdinu izručenju Srbiji bila potpuno nezakonita, ističe se kako nepravomoćne odluke uopće ne bi smjele biti predmet komentara te da bi odvjetnici morali znati da je jedini pravi pristup primijeniti odgovarajući pravni lijek. „Ovakva izjava može se dovesti u kontekst pokušaja pritisaka na sud u fazi kada prizivno vijeće treba odlučiti o prvostupanjskoj odluci. Optužiti domaće pravosuđe za pravno nasilje nad osobom čije se izručenje traži u fazi kada nije donesena konačna odluka nekorektno je i protivno odvjetničkoj etici“, stajalište je suda BiH. Sud također upozorava kako ponašanje Purdinih branitelja može dodatno potaknuti napetosti i to ne samo u BiH, a time istodobno narušiti ugled i povjerenje u Sud BiH koji tvrdi da se pridržava svih Purdinih prava zajamčenih zakonom i konvencijama. „U lancu svih tijela koja su od početka uključena u slučaj Purda, počevši od tijela u BiH te onih koji su primili zahtjev za izručenje i proslijedili ga sudu te onih koji su Purdu uhitili i priveli, sud BiH tek je zadnja karika i samo utvrđuje jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje. Stoga neprimjerene i tendenciozne kritike upućene na račun ove institucije u cijelosti odbijamo“, stoji u priopćenju suda BiH. Odvjetnici Muselimović i Primorac Sudu BiH posebice su zamjerili jer je pri odlučivanju o zahtjevu Srbije za Purdino izručenje zanemareno da ga se sumnjiči za ratne zločine samo na temelju navodnog osobnog iskaza sumnjive vjerodostojnosti i bez ikakvih drugih dokaza.
SARAJEVO - Izvršni direktor za Europu i središnju Aziju pri zajedničkoj službi vanjskih poslova Europske unije Miroslav Lajčak započeo je u četvrtak u Sarajevu seriju bilateralnih susreta s bosanskohercegovačkim političarima, kako bi ih potaknuo na dogovor o što bržoj uspostavi vlasti u toj zemlji na što se čeka još od izbora provedenih u listopadu 2010. Lajčak se iza zatvorenih vrata sastao s članovima predsjedništva BiH a potom i s predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmanom Tihićem. Tihić je nakon ovog sastanka pojasnio kako je Lajčaku prenio zainteresiranost SDA da se vlast uspostavi što prije ali i žaljenje jer su propuštene brojne prilike za nužne ustavne reforme koje su zemlju mogle približiti Europskoj uniji. „Lajčak je kazao kako se ne želi miješati u uspostavu vlasti“, izjavio je Tihić novinarima, pojašnjavajući kako u SDA drže da koalicijska platforma što su je potpisale ta stranka, Socijaldemokratska partija (SDP), Hrvatska stranka prava (HSP) i Narodna stranka „Radom za boljitak“ (NSRzB) nije nužno i jedno rješenje koje moće dovesti do nove vlasti u BiH. Kazao je kako je za SDA to tek „osnova“ te da je potrebno s drugim strankama raditi na široko prihvatljivom programskom dokumentu oko kojega bi se okupila vladajuća koalicija. Lajčak će tijekom dvodnevnog boravka u BiH razgovarati i s predstavncima SDP-a, HDZ BiH i HDZ 1990. te Saveza za bolju budućnost (SBB) kao i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i Srpske demokratske stranke (SDS).
LONDON - Britanski sud odobrio je u četvrtak izručenje osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea Švedskoj gdje je optužen za seksualne prijestupe, odbacivši argumente da bi se izručenjem prekršila njegova ljudska prava, dok su njegovi odvjetnici najavili žalbu. Odvjetnici su se usprotivili toj odluci suda jer smatraju da u Švedskoj njihov klijent neće imati pravedno suđenje. Švedski tužitelji žele ispitati Assangea o optužbama za seksualno zlostavljanje koje on poriče, a koje su protiv njega podigle dvije volonterke WikiLeaksa. Jedna tvrdi da ju je Assange, koji je razbjesnio SAD objavom tisuća povjerljivih diplomatskih bilješki na svojoj internetskoj stranici, seksualno napastovao tako što se nije obazirao na njezin zahtjev da tijekom seksa koristi kondom. Druga žena tvrdi da je Assange s njome imao spolni odnos dok je spavala i da također nije koristio zaštitu. Tijekom trodnevnog iznošenja obrane početkom veljače, Assangeovi odvjetnici tvrdili su da mu u Švedskoj nije zajamčeno pošteno suđenje i da švedski tužitelji nisu pravilno postupili podnoseći zahtjev za izručenje 39-godišnjeg australskog kompjutorskog stručnjaka. Upozoravali su da bi na kraju mogao završiti u SAD-u gdje mu prijeti smrtna kazna. Sudac Howard Riddle odbacio je njihove argumente i naredio izručenje Assangea, iako su odvjetnici najavili žalbu na tu odluku. Assange je uhićen 7. prosinca prošle godine u Londonu i do sada se nalazio u kućnom pritvoru.
BEOGRAD - Na tri lokacije kod srbijanskog mjesta Stare Pazove počela je premetačina u svrhu pronalaska informacija o jednom od dvojice preostalih haaških optuženika Gorana Hadžića, izjavio je u četvrtak srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić. “Riječ je o pretrazi na temelju zahtjeva državnog odvjetništva za ratne zločine, kako bi se došlo do nekih dokumenata ili spoznaja važnih za potragu za Goranom Hadžićem“, rekao je Dačić novinarima. Premetačine su, kako je precizirao, započele oko 7,30 izjutra, pri čemu su angažirani pripadnici posebnog policijskog odreda – žandarmerije, kao i službe za otkrivanje ratnih zločina. Po optužnici ICTY-a protiv bivšeg čelnika pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji Gorana Hadžića, objavljenoj sredinom srpnja 2004., Hadžić se tereti za ratne zločine nad Hrvatima i drugim nesrbima na okupiranom području od sredine 1991. do kraja 1993. godine. Hadžića se u 14 točaka tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjene progonom Hrvata i drugih nesrba, istrjebljenjem i ubojstvima, pritvaranjem, mučenjem, nehumanim postupcima, deportacijama, bezobzirnim uništavanjem sela, vjerskih i kulturnih objekata te pljačkom imovine. Drugi preostali haaški bjegunac je nekadašnji vojni zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić, koji je optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući optužnicu za genocid.
ZAGREB/BRUXELLES - Europska unija i Rusija ocijenile su "neprihvatljivom" uporabu sile protiv civilnih prosvjednika u Libiji, rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nakon sastanka s ruskim premijerom Vladimirom Putinom u četvrtak u Bruxellesu, javile su svjetske agencije. "Osuđujemo i smatramo neprihvatljivim pribjegavanje vojnoj sili radi gušenja mirnih prosvjeda kao i sve ostale oblike nasilja", rekao je Barroso, navodi France Presse. "Osobito osuđujemo uporabu sile protiv civila u Libiji", dodao je, istaknuvši da Europska unija i Rusija pozivaju "sukobljene strane da pokažu odgovornost, poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo i pobrinu se za sigurnost civila i stranih državljana". Općenito, EU i Rusija "podržavaju narode arapskih država u njihovim težnjama prema pravednijem životu i većem blagostanju" i izražavaju "spremnost da pruže gospodarsku i druge vrste pomoći", rekao je Barroso. Ruski premijer istaknuo je da je zbog nereda u sjevernoj Africi sigurnost opskrbe Europe plinom iz Rusije važnija nego ikad, prenosi Reuters. Putin je također rekao da europska pravila o vlasništvu plinovoda odgovaraju "zapljeni" imovine koja bi mogla povećati cijenu energije za potrošače.
LONDON - Libija ima 32 milijarde američkih dolara u gotovini u nekoliko američkih banaka i ima izravna ulaganja u Londonu, pokazala je povjerljiva diplomatska bilješka koju je objavio WikiLeaks. Bilješka, u kojoj se otkrivaju detalji siječanjskog sastanka između čelnika Libijskih investicijskih vlasti (LIA) i američkog veleposlanika u Tripoliju, objavljena je u vrijeme dok SAD i europske vlade istražuju mogućnost zamrzavanja imovine libijske vlade. Procjenjuje se da LIA upravlja imovinom od oko 70 milijardi dolara s udjelima u europskim tvrtkama kao što su talijanska banka UniCredit i britanska izdavačka grupa Pearson. Mohamed Lajas, čelnik LIA-e, rekao je američkom veleposlaniku na sastanku 20. siječnja da nekoliko američkih banaka upravlja fondovima LIA-e, i to svaka od njih s 300 do 500 milijuna dolara. Također je kazao da su izravna ulaganja LIA-e u Londonu i to u bankarstvu i nekretninama, navodi se u bilješci.
PARIZ - U proteklom desetljeću ubijen je 141 novinar u svijetu u napadima organiziranog kriminala koji je danas najveća pojedinačna prijetnja medijskim slobodama, upozorili su Reporteri bez granica (RSF) u četvrtak i pozvali struku na razmjenu informacija i udruživanje kako bi se suprotstavila tome zlu. "Mafija i karteli najveća su prijetnja medijskim slobodama diljem svijeta", piše u tematskom izvješću udruga sa sjedištem u Parizu te ističe da je to "transnacionalna pojava", prisutna na svim kontinentima. Od završetka Hladnog rata mafija, narkokarteli i paravojne skupine koje se bave krijumčarenjem velikih razmjera, najveći su "ubojice" medijskih sloboda. Oni su odgovorni za više ubojstava novinara nego represivni režime i diktature u svijetu, navodi RSF. Organizirani kriminal "snažna je paralelna ekonomija s golemim utjecajem na legalnu ekonomiju", piše udruga i to ilustrira podacima UN-a za 2010. godinu. Od 1998. do 2009. organizirani kriminal svake je godine zaradio milijardu dolara krijumčarenjem oružja, a 32 milijarde dolara krijumčarenjem ljudi (ilegalnom imigracijom i prostitucijom). Nadalje, zaradilo se 65 milijardi dolara trgovinom opijumom, a samo kokainom 88 milijardi dolara.
BEČ - Parlamentarci zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), okupili su se u četvrtak u bečkom Hofborgu na redovitom zimskom zasjedanju kako bi razmotrili aktualna zbivanja na području sigurnosti, suradnje, gospodarskog razvitka i ljudskih dimenzija, a posebna tema zasjedanja bit će stanje u Sjevernoj Africi. Na zimskom godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine OESS-a koja traje od 24. do 25. veljače, sudjeluje više od 250 parlamentaraca iz 56 zemalja članica OESS-a. Među njima je i izaslanstvo Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini OESS-a koje vodi Tonino Picula. Picula je ove godine je i izvjestitelj odbora za politička pitanja i sigurnost te skupštine, a u hrvatskom je izaslanstvu i tajnik nacionalnog parlamentarnog izaslanstva u OESS-u Milovan Petković.Prvenstvena zadaća parlamentarne skupštin OESS-a je promicanje demokratskih vrijednosti, sigurnosti, stabilnosti i suradnje na području zemalja članica OESS-a koje obuhvaća države Europe, Sjeverne Amerike, Kavkaza i Središnje Azije, od Vancouvera do Vladivostoka. Neke od tema o kojim će parlamentarci razgovarati jesu razvoj demokratskih vrijednosti, poštivanje ljudskih i manjinskih prava, suzbijanje svekolikih oblika prekograničnog organiziranog zločina, posljedice terorizma, a posebna tema bit će stanje u zemljama Sjeverne Afrike o čemu će parlamentarci razgovarati sa sredozemnim partnerima. Također, sudionici zimskog zasjedanja razgovarat će o temi "Imigracija, integracija, multietnički dijalog na području zemalja OESS-a", a na sjednici stalnog odbora u okviru zasjedanja bit će riječi i o pripremama za jesensko zasjedanje u Dubrovniku početkom listopada.
BEČ - Zapadne obavještajne agencije sumnjaju da je Sirija izgradila tajni nuklearni pogon kod Damaska, objavio je u četvrtak njemački list, a američki institut sugerira da je možda povezan s pogonom koji je Izrael bombardirao 2007. Bude li potvrđen, izvještaj lista Sueddeutsche Zeitung pojačat će bojazan Zapada da je ta arapska zemlja imala tajni nuklearni program prije izraelskog napada, a mogao bi i osnažiti pritisak UN-ove agencije za nuklearnu energiju. Institut za znanost i međunarodnu sigurnost (ISIS) iz Washingtona navodi da je nepoznato operativno stanje pogona blizu grada Marj as Sultana. "Međutim, sumnja se da je Sirija ispraznila zgrade do sredine 2008. i poduzela sve da prikrije ranije aktivnosti u tome pogonu", stoji u analizi instituta. Više od dvije godine Sirija odbija dolazak UN-ovih inspektora u postojenje koje je Izrael uništio u rujnu 2007., a za koje američki obavještajni podaci govore da se radilo o nuklearnom reaktoru sjevernokorejske proizvodnje kojemu je svrha proizvodnja goriva za bombe.
SARAJEVO - Napoznati počinitelji provalili su u noći između srijede i četvrtka u katedralu Srca Isusova u Sarajevu i katedralni župni ured te počinili materijalnu štetu, objavila je Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH (KTA). Kako se pretpostavlja, provalnik ili više njih ušli su kroz sakristijska vrata katedrale koja se trenutačno restaurira te je nasilno otvorio kasice koje su se ondje nalazile. Pri tom je pričinjena znatna materijalna šteta a ukradena je manja svota novca koji je bio u kasicama. Katedralni je župnik Paveo Šekerija istodobno otkrio kako je provaljeno i u župni ured gdje je također ukraden manji novčani iznos ali i ključevi koji su potom iskorišteni pri provali u katedralu. Policija je obavila očevid i traga za mogućim počiniteljima.
MADRID - Petorica vojnika smrtno su stradala u četvrtak u eksploziji koja je odjeknula u zgradi Akademije španjolske vojske nadomak Madridu, u kojoj se nalazi i centar za razminiranje, izvijestila je policija. Ministarstvo obrane priopćilo je kako je do eksplozije najvjerojatnije došlo slučajno. Odjeknula je u Hoyo de Manzanarez blizu Madrida, u zgradi vojne akademije u kojoj se obrazuju vojni inženjeri. Ondje se nalazi i centar za razminiranje. Vojnici su, kako prenose španjolski mediji, poginuli tijekom obuke, koja je obavezna prije odlaska u misiju u Libanon, gdje Španjolci sudjeluju u mirovnim snagama UNIFIL-a, razmještenim duž izraelske granice.
TBILISI - Gruzijska policija u četvrtak je priopćila da je spriječila atentat kriminalne skupine koju podržava Rusija nakon što je pronašla tri bombe u podnožju zgrade u kojoj se nalazi jedna privatna televizijska postaja. Tri eksplozivne naprave su deaktivirane, a pronađene su u srijedu navečer blizu Imedi TV, televizijske postaje koja je izazvala polemiku u ožujku 2010. nakon emitiranja lažne reportaže o ruskoj invaziji, preciziralo je gruzijsko ministarstvo unutrašnjih poslova. Isti izvor drži da je bombe postavila skupina čiji su članovi uhićeni posljednjih mjeseci jer su 2010. izveli atentat na veleposlanstvo SAD-a u Tbilisiju i na glavni kolodvor u gradu. Ta skupina je pripremila terorističku kampanju pod vodstvom jednog ruskog časnika, tvrdi gruzijsko ministarstvo unutarnjih poslova. U prosincu prošle godine je gruzijski predsjednik Mihael Saakašvili rekao da su vlasti zemlje spriječile niz terorističkih napada na teritoriju te bivše sovjetske republike, koje su pripremili gruzijski državljani koji rade za Rusiju. Nekoliko osumnjičenih je uhićeno.