"Postojeći instrumenti za rješavanje krize u kratkoročnoj perspektivi su dostatni i nema potrebe za njihovim značajnijim izmjenama, premda se na to opetovano poziva", napisao je Weber u gostujućoj kolumni u londonskom listu Financial Times od ponedjeljka.
Ujedno je odbacio zamisao da europski krizni fond dobije ovlasti za kupovinu obveznica članica eurozone na tržištu, suprostavivši se prijedlozima koje je poduprlo upravno vijeće ECB-a, čiji je i sam član.
Ukazao je istodobno na opasnosti koje bi sa sobom donosilo snižavanje kamata na buduće spasonosne zajmove zaduženim članicama eurozone jer bi se time po njegovim riječima na mala vrata uvela mogućnost izdavanja zajedničkih obveznica eurozone.
Weber je najavio povlačenje s dužnosti guvernera njemačke središnje banke Bundesbank ali i iz utrke za čelno mjesto u ECB-u. Mandat aktualnog predsjednika Jeana-Claudea Tricheta istječe u listopadu.
Banka je u odvojenom izvješću u ponedjeljak objavila da je u prošlom je tjednu kupila 711 milijuna eura obveznica članica eurozone s obzirom na obnovljene strahove u vezi dužničke krize u Portugalu.
Taj iznos uključuje i otkup obveznica u četvrtak i petak u tjednu ranije, kada je ECB po izjavama analitičara počeo ponovno kupovati obveznice nakon dvotjedne stanke.
S obzirom na uobičajenu proceduru u slučaju ECB-ovih kupovina obveznica, transakcije provedene u drugoj polovini navedenog tjedna uračunate su sa zakašnjenjem.
U sklopu programa otkupa državnih obveznica pokrenutog u svibnju prošle godine, ECB je ukupno dosad uložila oko 77 milijardi eura u kupovine obveznica visokozaduženih zemalja poput Grčke, Irske i Portugala.
Najnovije brojke svjedoče o najvećem iznosu otkupa obveznica od druge polovine prosinca 2010. kada se proširio strah da će se europska dužnička kriza, nakon što je već primorala Grčku i Irsku da se za golemu pomoć obrate međunarodnim zajmodavcima, uskoro proširiti na Portugal, a moguće i na Španjolsku.
Tjedni otkup obveznica ipak je daleko manji od iznosa utrošenih početkom prošloga ljeta kada je ECB nerijetko trošio na milijarde eura u pokušaju da suzbije paniku na tržištima u kontekstu grčkih zahtjeva međunarodne pomoći.