Upitan je li za normalizaciju hrvatsko–srpskih odnosa dovoljno samo da se sretnu predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić ili ostaje veliki prostor na kojem i crkve imaju značajnu ulogu, zagrebački nadbiskup u razgovoru za taj list ističe da svako treba raditi svoj dio posla.
“Svaki korak na tom putu dobrodošao je i koristan, ali dakako ono što trebaju činiti crkve to u ime njih ne može učiniti netko drugi. Mogu reći da Katolička crkva ima veoma dobre odnose s pravoslavnim episkopima i u Hrvatskoj, a i šire", rekao je Bozanić.
"Svaki susret, osobito zajednički susreti koji imaju i određeni konkretni program, korisni su za obje crkve”, istaknuo je.
Bozanić, koji je proteklih dana boravio u Beogradu kao sudionik sjednice zajedničkog odbora predsedništava Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) i Konferencije europskih crkava (KEK), kaže kako je sigurno da proces pridruživanja - ulaska u EU daje i neke nove mogućnosti, jer i Unija ima jedan okvir zakonodavstva te da, ukoliko se on prihvati, postoji stanovita mogućnost i za Crkvu.
“Ali, rekao bih da se ta mogućnost više odnosi na društvo, jer ako ono provodi zakone koji su demokratski, onda će se i ono bolje razvijati, tako da je to šansa ne samo za Crkvu, nego i za društvo u cjelini”, smatra Bozanić, koji je i podpredsjednik CCEE-a.
Govoreći o utjecaju suradnje među crkvama na integraciju Srba u hrvatsko društvo i povratku izbjeglih Srba, zagrebački nadbiskup kaže kako je trenutak da oni, u okviru zakona, što prije riješe svoj položaj.
Zakonski okviri, po riječima Bozanića, jesu takvi da omogućavaju povratak i dobro bi bilo da se to što prije realizira jer bi, kako kaže, u protivnom, to mogao biti argument koji se može politički koristiti kad koja strana želi i kako joj treba, što prognanima ne bi bilo od pomoći i koristi.
Upitan kakvo je njegovo stajalište o pokušajima ponovnog osnutka Hrvatske pravoslavne crkve, zagrebački nadbiskup ističe kako “mi u Hrvatskoj imamo Srpsku pravoslavnu crkvu, s njome surađujemo i ona je naš sugovornik”.
Na upit hoće li najavljena Papina molitva na grobu blaženog kardilana Alojzija Stepinca utjecati na međucrkvene odnose te ponovno otvoriti kontroverze iz Drugog svjetskog rata, Bozanić ocjenjuje kako neće “jer istina uvijek pomaže dobrim odnosima”.
“Mislim da je to prilika i da se stvari bolje ispitaju. Sigurno bi bilo dobro svima da još bolje prouče događaje. Blaženi Alojzije Stepinac svijetla je osoba i upravo zato treba istražiti povijesne dokumente da se ne bi ostalo u zabludi”, dodao je Bozanić.