WASHINGTON/ZAGREB - Sjedinjene Države i Hrvatska u srijedu su u Washingtonu potpisali sporazum o suradnji u sprječavanju i borbi protiv teškog kriminala, čime je dovršen pravni okvir za ulazak Hrvatske u program ukidanja američkih viza za njezine državljane. S hrvatske je strane sporazum potpisao ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko a s američke, ministrica domovinske sigurnosti Janet Napolitano i ministar pravosuđa Eric Holder. Na sastanku hrvatskog izaslanstva s američkim ministrima razgovaralo se o suradnji ministarstava i policija dviju zemalja u borbi protiv raznih oblika kriminala, trgovine ljudima i trgovine drogom, o stručnoj razmjeni i drugim pitanjima, doznaje Hina iz hrvatskog izaslanstva. Također je bilo riječi o putu Hrvatske u Europsku uniju, pri čemu je hrvatsko izaslanstvo izvijestilo američke domaćine o tome što se poduzima u pripremama za uključenje Hrvatske u Schengenski sustav, vezano uz osiguranje granica. Ministar Karamarko izjavio je u telefonskom razgovoru za Hinu da je s potpisivanjem sporazuma "završen paket" u kojem su ranije potpisana i tri memoranduma, čime su stvoreni preduvjeti za izlazak Hrvatske iz viznog režima SAD-a. Samo ukidanje američkih viza za hrvatske državljane "ovisi o smanjenju stope odbijenih viza sa sadašnjih 5,3 na 3 posto", naglasio je Karamarko, dodajući s optimizmom da se "proces kvalitetno razvija u tom smjeru i da će vize biti ukinute nakon što se stopa spusti na 3 posto", o čemu u konačnici treba odlučiti američki Kongres. Kazao je kako su na sastanku razgovarali o suradnji MUP RH s oba američka ministarstva i s FBI-em, koja je po njegovim riječima, "vrlo konkretna i vrlo frekventna", a uključuje razmjenu ljudi i informacija, edukaciju i druge aspekte. Ističući da su dogovorene i neke buduće zajedničke aktivnosti, Karamarko je kazao da je sastanak protekao u prijateljskom i savezničkom ozračju, te da je njime jako zadovoljan. Hrvatski je ministar rekao da su domaćine informirali i o zadnjoj fazi pristupnih pregovora Hrvatske s EU, pri čemu su oni pokazali "dobro poznavanje onog što se zbiva s Hrvatskom, te izrazili apsolutnu potporu njezinom što bržem ulasku" u članstvo Unije, uz ispunjavanje svih potrebnih uvjeta.
ZAGREB/BIJELJINA - Glavni odvjetnik BiH Milorad Barašin izjavio je u srijedu u Bijeljini, gdje je počeo dvodnevni sastanak državnih odvjetnika BiH, Hrvatske i Srbije, da će sud i ministarstvo pravosuđa BiH donijeti konačnu odluku u slučaju Tihomira Purde, jer su "tužitelji obavili svoje", javljaju srbijanske i bosanskohercegovačke novinske agencije. Srpski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević potvrdio je da će se o Purdinu slučaju govoriti tijekom sutrašnjeg sastanka, a glavni hrvatski državni odvjetnik Mladen Bajić rekao je kako očekuje da će sud u tom slučaju "utvrditi materijalnu istinu i donijeti pravednu odluku", prenose Fena i Tanjug. Bajić, Barašin i Vukičević ocijenili su da je međusobna suradnja u progonu ratnih zločina sve bolja, iako postoje brojna pitanja o kojima se zbog miješanja politike nije moguće dogovoriti. "Mi se borimo da se politika što manje miješa u rad tužiteljstava, ali se miješa, nažalost. Čim je utjecaj politike i malen, to se na našoj suradnji odmah vidi", rekao je Vukčević, prenosi Beta. Dvodnevni trojni radni sastanak državnih odvjetnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije počeo je u srijedu u Bijeljini u organizaciji ureda Ujedinjenih naroda u BiH. Bajić smatra da politički utjecaji postoje, ali da oni ne bi trebali biti važni za rad pravosuđa. "Isključivo je važna suradnja na pravosudnoj razini, sve drugo je nebitno. Međusobno povjerenje glavnih odvjetnika i ostalih u lancu pravosudnih tijela triju zemalja pokazuje da je svaki dan ta suradnja sve bolja i da granice više nisu nikakva zapreka", rekao je Bajić. Vukčević je rekao da je suradnja srbijanskog s hrvatskim državnim odvjetništvom puno bolja nego s bosanskohercegovačkim. Svrha dvodnevna sastanka u Bijeljini je unaprjeđenje regionalne suradnje u području progona ratnih zločina.
ZAGREB - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se u srijedu u Den Haagu, za službenog posjeta Nizozemskoj, sa svojim domaćinom nizozemskim ministrom vanjskih poslova Urijem Rosenthalom, istaknuvši važnost nizozemske potpore u ključnom trenutku hrvatskog pristupa EU-u, priopćeno je iz ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI). Sugovornici su izrazili zadovoljstvo vrlo dobrim i prijateljskim odnosima između dviju zemalja te izrazili nadu u produbljivanje suradnje u svim područjima od obostrana interesa. Ministar Jandroković zahvalio je Nizozemskoj na brojnim programima bilateralne pomoći u hrvatskom pristupu EU te je Rosenthala izvijestio kako je cilj završiti pregovore do kraja mađarskog predsjedanja EU-om, odnosno do kraja lipnja ove godine, te potom do kraja godine potpisati pristupni ugovor, navodi se u priopćenju. Kazavši kako su u ovome trenutku glavni napori usmjereni prema ispunjenju uvjeta za zatvaranje poglavlja 8-Tržišno natjecanje i 23-Pravosuđe i ljudska prava, Jandroković je istaknuo da je vlada odlučna dovršiti potrebne reforme u pravosuđu i javnoj upravi, nastaviti borbu protiv korupcije na svim razinama, punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu te restrukturirati brodogradnju. Imajući u vidu činjenicu da su nizozemski gospodarstvenici od 1993. do kraja 2010. s uloženih 4,5 milijarda eura zauzeli drugo mjesto po ukupnim ulaganjima u Hrvatskoj, ministar Jandroković predstavio je i novi investicijski paket hrvatske vlade, a s Rosenthalom se dogovorio o organizaciji gospodarskih foruma na kojima bi se mogao potaknuti razvoj gospodarske suradnje.
LJUBLJANA - Ministar poljoprivrede Petar Čobanković sastao se u srijedu sa slovenskim veleposlanikom u Zagrebu Vojkom Volkom, a kako je nakon susreta za Slovensku tiskovnu agenciju STA rekao Volk, hrvatskom su ministru predstavljena slovenska stajališta o ribarstvu u Jadranskom moru, s obzirom na predstojeću pristupnu konferenciju s EU-om, na kojoj se očekuje i zatvaranje pregovaračkog poglavlja o ribarstvu. Slovenski diplomat je tom prigodom iznio stajalište Ljubljane da "slovensko ribarstvo ne ugrožava budućnost ribarstva na Jadranu", nego da se radi o želji da se zadrži vrlo duga tradicija. "Slovenija glede zaštite Jadranskog mora zagovara inkluzivni pristup, kako bi se slovenskim ribarima omogućilo da očuvaju svoju tradiciju i love ribu posvuda gdje žele i gdje su sposobni loviti", naveo je slovenski veleposlanik. Pozivajući se na tradicionalna prava svojih ribara, Slovenija je lani nakon što je Hrvatska otvorila pregovaračko poglavlje ribarstvo izrazila očekivanje da će do njegova zatvaranja "zaživjeti" dio bilateralnog sporazuma s Hrvatskom o maloograničnom prometu i suradnji iz 1998. godine (SOPS) koji, po tumačenju Ljubljane, u svojim odredbama o ribarstvu dopušta da slovenski ribari mogu loviti u hrvatskim, a hrvatski ribari u slovenskim teritorijalnim vodama, što se do sada zbog protivljenja hrvatske strane nije primjenjivalo. Prilikom ulaska u EU 2004. Slovenija je otkazala važenje dijela SOPS-a, s tumačenjem da će ona kao članica EU ubuduće ta pitanja s Hrvatskom regulirati u okviru zajedničke europske ribarstvene politike. Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede objavilo je prošlog tjedna da će postojeći režim pristupa hrvatskim teritorijalnim vodama ostati i dalje na snazi kad je riječ o ribarstvu i ribarstvenoj politici Europske unije, te da je to potvrđeno u kontaktima s Europskom komisijom i pojedinim zemljama članicama EU-a. Kako je tom prilikom pojašnjeno, prema uredbi 2371 Vijeća EU-a iz 2002., koja se odnosi na ribarstvenu politiku EU-a, pa će se primjenjivati i na Hrvatsku kad uđe u EU, države Europske unije zadržavaju suvereno pravo ograničavanja pristupa svojim teritorijalnim vodama do 12 nautičkih milja, a takvo je rješenje u Hrvatskoj već sada na snazi.
MOSTAR - Zastupnici dvaju HDZ-a u BiH u skupštini Hercegbosanske županije (HBŽ) zaustavili su u srijedu utemeljenje županijske vlasti što onemogućuje uspostavu vlasti u Federaciji BiH gdje SDP sa svojim partnerima nastoji te dvije stranke s najvećim brojem hrvatskih glasova isključiti iz vlasti. Na samu početku prekinuta je utemeljiteljska sjednica županijske skupštine jer su se zastupnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. usprotivili dnevnome redu na kojem je bio predviđen izbor izaslanika za Dom naroda Federacije BiH, bez kojega se ne može izabrati izvršna vlast u tome entitetu. Većinom glasova zastupnika odgođen je nastavak utemeljiteljske sjednice skupštine dok se ne uspostavi vlast na višim razinama. Uz HBŽ vlast nakon izbora u BiH nije uspostavljena u Posavskoj, Zapadnohercegovačkoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji, u kojima dva HDZ-a imaju većinu, i koje nisu izabrale izaslanike u nacionalno koncipiran Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. SDP BiH, zajedno s potpisnicima platforme, Strankom demokratske akcije, HSP-om BiH i Narodnom strankom "Radom za boljitak", inzistira na uspostavi vlasti u Federaciji te su najavili sazivanje Doma naroda kako bi izabrali predsjednika, a zatim i federalnu vladu. Središnje izborno povjerenstvo (SIP) te zemlje nije izdalo potvrde o mandatima do sada izabranim izaslanicima u Dom naroda iz šest od deset županijskih skupština u Federaciji BiH koje su provele proceduru navodeći da Dom naroda ne može donositi odluke o uspostavi vlasti dok se u cijelosti ne popune nacionalni klubovi Hrvata, Bošnjaka, Srba i ostalih.
SARAJEVO - Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine (HNV) odbacilo je u srijedu optužbe što ih je na račun te udruge dan prije iznio poznati bosanskohercegovački i hrvatski književnik i publicist Ivan Lovrenović koji je nakon dugogodišnjeg članstva u toj nevladinoj udruzi ocijenio kako je prestao svaki razlog za njezino postojanje, jer ona do danas nije uspjela pridonijeti rješenju nijednog ključnog pitanja za Hrvate u BiH. HNV je tijekom rata u BiH utemeljen kao protuteža politici koju je tada vodio HDZ BiH, okupljajući uglavnom hrvatske intelektualce s područja Sarajeva te središnje i sjeverne Bosne. Sabor HNV-a prošli je tjedan za predsjednika ponovno izabrao franjevca Luku Markešića, koji je na čelu te udruge od njezina osnutka 1994., a Lovrenović drži kako je to bio iznuđen i neprimjeren čin koji odražava nespremnost da se razmišlja i djeluje u skladu sa zahtjevima vremena. "Sudeći po ispraznosti Markešićeva predsjedničkog 'programa' i po gotovo posprdnoj neobveznosti s kojom ga je izložio na saboru (HNV-a), zatim po načinu na koji je ponovno izabran za predsjednika zahvaljujući nijemoj a spremnoj 'glasačkoj mašini'... sasvim je jasno da je ta organizacija definitivno postala talac/vlasništvo jednog čovjeka i njegova beznadna, ali borbena pa po tomu izrazito štetna nerazumijevanja svijeta i prilika u kojima živimo", naveo je Lovrenović u svom otvorenom pismu. Podsjetio je kako je neuspješno pokušavao navesti HNV na raspravu o nužnosti preustroja BiH kojim bi se uspostavila ravnoteža između autonomije nacionalnih zajednica i funkcionalnog uređenja države, kao i da je na prošlotjednom saboru također neuspješno nastojao upozoriti na činjenicu da je "borba za duše Hrvata na aktualnom političkom tržištu BiH već među njima polučila svoje najgore rezultate, raspalila strasti i unijela nezdravu podjelu na isključive pristaše jednog ili drugog političkog tabora". Lovrenović je također kao neprimjerenu kritizirao pojavu da se u svim važnijim hrvatskim udrugama u BiH na čelu nalaze pripadnici klera "kao da još nismo izišli iz predmodernog vremena otomanskog sustava". U odgovoru HNV-a Lovrenoviću, dostavljenu Hini, iz te udruge odgovaraju pak kako su takve objede besmislene te ističu kako je HNV sve vrijeme djelovao dosljedno, a da se zapravo promijenio sam Lovrenović koji je, navodno, odjednom postao blizak politici HDZ-a BiH.
ZAGREB - Obrana bivšeg zapovjednika HVO-a generala Slobodana Praljka počela je u srijedu iznositi završnu riječ na haaškom suđenju šestorici vojnih i političkih čelnika bosanskih Hrvata, ustvrdivši da tužitelj nije dokazao da je Hrvatska imala teritorijalne pretenzije i da je bila umiješana u međunarodni sukob u BiH. Praljkova obrana u četvrtak će nastaviti iznositi završnu riječ, a Praljak će se, kako je najavio njegov odvjetnik Božo Kovačić, i osobno obratiti sudskom vijeću. Podsjetivši na iskaze svjedoka koji potvrđuju da je bivši predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović bivšem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu nudio pripajanje dijelova Hercegovine Hrvatskoj, Praljkov branitelj Kovačić upitao je: "Zašto bi Hrvatska ratovala za teritorij koji joj je bio ponuđen?" i podsjetio da na to pitanje tužitelj na suđenju nije ponudio odgovor. Bivši čelnici samoproglašene HR Herceg Bosne, uključivo generala Praljka, optuženi su za etničko čišćenje muslimanskog stanovništva s područja Herceg-Bosne, počinjeno u okviru udruženog zločinačkog pothvata cilj kojega je bilo njezino pripajanje Hrvatskoj radi stvaranja "velike Hrvatske". Na čelu udruženog zločinačkog pothvata, po tužiteljima, bio je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te je cijeli projekt progona i pokušaja podjele Bosne proveden u tijesnoj suradnji čelnika Herceg-Bosne i službenog Zagreba. Dokazi pokazuju da je hrvatsko čelništvo podupiralo opstanak BiH, kazao je Kovačić, podsjetivši da je Hrvatska među prvima priznala BiH, da ju je pomagala tijekom rata i da nikad nije uvela nikakve restrikcije, a da su Hrvati na referendumu poduprli neovisnost BiH.
SUBOTICA - Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji pozvalo je u srijedu u otvorenome pismu državni vrh Srbije i Hrvatske da se zauzme za prekid "denacionalizacije dijela hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini" i umjetne podjele bunjevačkih Hrvata na Hrvate i Bunjevce. Pozivamo vas da "poduzmete sve potrebne mjere za zaštitu integriteta hrvatske zajednice u Vojvodini i za prestanak logističke potpore državnih tijela i ustanova kvaziznanstvenim, politički anakronim i protucivilizacijskim nastojanjima konzervativnih struktura u vlastima i ustanovama Republike Srbije kojima se stvara umjetna podjela hrvatskoga autohtonoga stanovništva na sjeveru Bačke radi lakše asimilacije vojvođanskih Hrvata", navodi se, među ostalim, u otvorenome pismu što su ga potpisali čelnici hrvatskih institucija i istaknuti pojedinci te zajednice. Četrdesetak potpisnika pisma upozorava da je institucionalno zaokruživanje samosvojne bunjevačke etničke skupine u poodmakloj fazi i da se toj zajednici osiguravaju medijska promidžba, manjinska identitetska infrastruktura, prostor za nesmetani rad, dopušta zlouporaba pri sastavljanju biračkih popisa te daje potpora jezičnoj standardizaciji bunjevačkoga govora. Istodobno se slična potpora u zaštiti i jačanju manjinskoga identiteta Hrvata u Vojvodini uskraćuje i sprječava ostvarivanje njihovih manjinskih prava, osobito u obrazovanju na hrvatskome jeziku, navodi se u pismu i dodaje da se bačkim Hrvatima uskraćuju prava kakva imaju druge manjinske zajednice u informiranju na pokrajinskome radijskom i televizijskom servisu te su u medijskoj blokadi. Otvoreno pismo je, među ostalima, upućeno predsjednicima Srbije i Hrvatske Borisu Tadiću i Ivi Josipoviću, premijerima Jadranki Kosor i Mirku Cvetkoviću te čelnicima najviših državnih tijela.
ZAGREB - Povjerljivi dokument koji je pribavila TV postaja FRANCE 24 sugerira da je UN znao za trgovinu ljudskim organima na poslijeratnom Kosovu već 2003., pet godina prije nego što su tužitelji u Den Haagu prvi puta otvoriti to pitanje, objavila je u srijedu ta francuska televizija. Očekuje se da će glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, u izvješću o stanju na Kosovu, koje će kasno srijedu u New Yorku podnijeti Vijeću sigurnosti UN, podržati provedbu istrage o trgovini ljudskim organima tijekom poslijeratnog razdoblja na Kosovu. Povjerljivi dokument sugerira da je UN znao za tu trgovinu puno prije nego što je o njoj 2008. progovorila Carla del Ponte, bivša glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Izvješće, datirano s 2003. godinom, je nepotpuna kompilacija istraga koje je proveo UNMIK, misija UN-a na Kosovu. U njemu se opisuje trgovanje organima koje se događalo od 1999. do 2000., odmah nakon kosovskog rata za neovisnost, završenog intervencijom NATO-a protiv Srbije. Dokument, koji je također pribavila talijanska novinska agencija TMnews, detaljno opisuje kako su viši zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) pribavljali i krijumčarili organe iz Kosova i Albanije. Navodne žrtve su većinom bili srpski muškarci, ali su uključene i žene iz drugih istočnoeuropskih zemalja.
KAIRO - Tijekom 18 dana prosvjeda diljem Egipta koji su urodili odlaskom s vlasti predsjednika Hosnija Mubaraka ubijeno je 365 osoba, a oko 5500 ih je ranjeno, objavilo je u srijedu egipatsko ministarstvo zdravstva. "Ukupan broj ubijenih tijekom događaja u Egiptu iznosi oko 365... a 5500 osoba potražilo je pomoć zbog ozljeda", prenijela je agencija Mena izjavu ministra zdravstva Sameha Farida. Te se brojke temelje na izvješćima iz bolnica i ambulanti, ali nisu konačne jer se još očekuju izvješća iz nekoliko institucija, rekao je ministar. Arapska informacijska mreža o ljudskim pravima tvrdi kako se stotine ljudi, vjerojatno uhićenih tijekom prosvjeda, i dalje smatra nestalima. "Stotine su ljudi uhićene, ali informacije o njihovom točnom broju nisu potpune... Vojska ih ne objavljuje", rekao je ravnatelj te organizacije za zaštitu ljudskih prava Gamal Eid.
DEN HAAG - Suđenje bivšem političkom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću bit će u prekidu od 21. ožujka do 5. svibnja kako bi se optuženom omogućilo upoznavanje s dokumentima koje je dostavilo tužiteljstvo, objavio je u srijedu Haaški sud. ICTY "određuje prekid postupka 21. ožujka i njegov ponovni početak 5. svibnja", rekao je sudac O-Gon Kwon u objavljenoj izjavi. Karadžić (65) je 2. veljače zatražio tromjesečni prekid suđenja od 15. veljače kako bi mogao proučiti dokumente koje je 31. siječnja podnijelo tužiteljstvo, "jer je riječ o 32 tisuće stranica i 142 video snimke u trajanju od oko 200 sati". "Sudsko vijeće ponavlja duboku zabrinutost glede količine dokumenata koje tužiteljstvo nastavlja predavati optuženom i glede utjecaja koje je to imalo na pripremu optuženog i dobro odvijanje postupka", dodao je Kwon. Postupak protiv Karadžića od svojeg je početka u listopadu 2009. već nekoliko putan bio prekidan iz istog razloga.
JERUZALEM - Izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman u srijedu je objavio kako Iran kani poslati dva vojna broda u Siriju kroz Sueski kanal, ocijenivši to "provokacijom" kakve Izrael ne može vječno ignorirati, objavile su agencije. Iranski pomorski kontingent, po Avigdorovim riječima, ne bi predstavljao ozbiljniju prijetnju Izraelu, ali bi taj događaj predstavljao najbliži susret vojnih snaga dvaju arhetipskih neprijatelja koji su zemljopisno udaljeni jedan od drugog. "Večeras bi dva iranska ratna broda trebala proći Sueskim kanalom i ući u Sredozemlje na putu u Siriju", rekao je Lieberman u govoru pred sudionicima konferencije predsjednika najvažnijih organizacija američkih Židova. "Nažalost, međunarodna zajednica ne iskazuje spremnost odgovoriti na česte iranske provokacije. Međunarodna zajednica mora razumjeti da Izrael ne može dovijeka ignorirati te provokacije", dodao je ministar. Iranska agencija Fars objavila je 26. siječnja da su iranski pomorski kadeti upućeni na jednogodišnju misiju obuke u Sredozemnom moru, preko Adenskog zaljeva u Crveno more i dalje kroz Sueski kanal. "Za prolazak vojnih brodova Sueskim kanalom potrebno je pribaviti dopuštenje (egipatskih) ministarstava obrane i vanjskih poslova i to se odnosi na sve vojne brodove bilo koje zemlje", rekao je član upravnog odbora Sueskog kanala Ahmed El Manahli.
SANA - Jemenom se šire prosvjedi na kojima se traži odlazak s vlasti predsjednika Alija Abdulaha Saleha, a na jugu zemlje je u srijedu u sukobima s policijom jedan prosvjednik smrtno stradao, izjavili su svjedoci i izvori iz medicinskih služba. U južnom lučkom gradu Adenu oko 500 prosvjednika sukobilo se s policijom koja je pucala u zrak kako bi rastjerala mnoštvo, rekli su stanovnici. Dva muškarca su ranjena zalutalim metcima, a dvojica suzavcem. Liječnici su rekli da je 21-godišnji prosvjednik umro od rane uzrokovane vatrenim oružjem. On je po saznanjima agencije Reuters prvi prosvjednik koji je izgubio život u tri tjedna prosvjeda koji postaju sve nasilniji. Ljutiti prosvjednici okružili su policijsku postaju u Adenu, a nekolicina se izdvojila iz gomile i zapalila zgradu gradske uprave i više automobila, rekli su stanovnici. Predsjednik Ali Abdulah Saleh, saveznik SAD-a u borbi protiv Al-Kaide, koji je na vlasti 32 godine, rekao je da su nemiri izazvani stranom urotom kojom se želi izazvati kaos u arapskim državama, prenijela je jemenska državna novinska agencija. Stanovnici Adena su rekli da je u sukobima, koji još traju, ozlijeđeno još šestero prosvjednika i da je policija opet otvorila vatru. Opasnost od nemira u Jemenu navela je Saleha da najavi kako će s vlasti otići 2013. i da pozove na nacionalni dijalog koji je oporba prihvatila.
ZAGREB/KIJEV - Ukrajina i Međunarodni monetarni fond (MMF) dogovorili su se o planu provedbe mirovinske reforme, izjavio je u srijedu ukrajinski premijer Mikola Azarov otvarajući sjednicu vlade u Kijevu. "U 2013. proračun mirovinskog fonda bit će bez manjka i počet ćemo praktičnu provedbu novoutvrđenih mirovinskih doprinosa", rekao je Azarov. Vlada je potkraj prošle godine podnijela parlamentu prijedlog zakona o nepopularnoj mirovinskoj reformi koju zahtijeva MMF-ov program "težak" 15 milijarda dolara. Program, među ostalim, predviđa da žene umjesto s 55 u mirovinu idu sa 60 godina, a kasniji odlazak u mirovinu bit će postupan, odnosno povećavat će se za šest mjeseci svake godine, počevši od prvog veljače. Ukrajinski parlament će uskoro početi raspravu o mirovinskoj reformi.
TIRANA - Albanski parlament u srijedu je ukinuo imunitet bivšem premijeru Iliru Meti što omogućuje istragu protiv njega za navodnu korupciju i zloporabu ovlasti. Za ukidanje imuniteta glasovalo je 128 od 140 zastupnika u parlamentu. Bivši premijer je prije glasovanja rekao da je "otvoren za istrage" i da je "na raspolaganju pravosuđu". Ilir Meta bio je albanski premijer od 1999. do 2002. Godine 2004. napustio je najveću oporbenu Socijalističku stranku i osnovao svoj Socijalistički pokret za integraciju. S tom strankom osvojio je četiri mandata na prošlim parlamentarnim izborima i ušao u koaliciju s vladajućom Demokratskom strankom Salija Berishe. U Berishinoj vladi bio je ministar vanjskih poslova (2009.-2010.), a od rujna 2010. obnašao je dužnost ministra gospodarstva. Ostavku na taj položaj Meta je podnio sredinom siječnja kad su objavljene snimke iz ožujka 2010. koje ga dovode u sumnju za zloporabu ovlasti i korupciju. Snimka, koju je tajno načinio tadašnji ministar gospodarstva Dritan Prifti, pokazuje Metu kako od Priftija traži da poništi javni natječaj za upravljanje hidroelektranom i taj posao dodijeli drugoj tvrtki. Tim poslom su se obojica trebala financijski okoristiti.
LJUBLJANA - Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor u srijedu je, aludirajući na pritiske javnosti zbog nepopularnih reforma koje nastoji provesti njegova vlada, rekao da će radije odustati od političke karijere nego od reforma koje je obećao kako bi zemlja isplivala iz krize. Pahor je na konferenciji zajedno s ministrom zdravstva Dorjanom Marušičem predstavio prijedloge reforme javnog zdravstva do 2029., kako bio se zdravstveni sustav učinio financijski održivim. To bi se promijenilo novim zakonima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, pri čemu je osnovna dvojba: povećati stope doprinosa za zdravstvo ili ograničiti neke manje važne zdravstvene usluge koje su sada zajamčene. "Sadašnji zdravstveni sustav je zastario, krut i neprilagođen modernim potrebama korisnika. Zato su zbog sadašnjeg stanja promjene prijeko potrebne", rekao je Pahor. Budući da je među mogućnostima i ukidanje nekih manje važnih zdravstvenih usluga, kao što je besplatan prijevoz kolima hitne pomoći u bolnice te poslijeoperacijski boravak u rehabilitacijskim centrima, što je po ocjenama ministarstva zdravstva "nadstandardna" usluga, novinari su Pahora pitali čega bi se on osobno bio spreman odreći. "Ja bih se bio spreman odreći političke karijere ako ne uspiju obećanja o reformama koje smo dali, jer bismo se u tom slučaju odrekli snova o budućnosti", rekao je Pahor. Slovenski mediji navode da je Pahorova vlada pod pritiskom Europske komisije, koja zahtijeva prekid državnog monopola u Sloveniji u zdravstvenom osiguranju, pošto su se na sadašnje uvjete rada žalile neke strane osiguravateljske kuće koje su željele raditi u Sloveniji, a tvrde da Slovenija na tom području krši europsku direktivu o slobodnom protoku kapitala.
SARAJEVO- Oko tisuću bivših pripadnika oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koji su prije dvije godine otpušteni iz djelatne vojne službe, sudjelovalo je u srijedu na prosvjednom okupljanju u središtu Sarajeva tražeći da im se omogući umirovljenje ili da im se isplate otpremnine za koje drže da su im protuzakonito uskraćene. Bivši profesionalni vojnici, kojima je služba u oružanim snagama prestala po sili zakona zbog navršenih godina, pred sjedištem parlamenta i ministarskog vijeća BiH glasno su negodovali prozivajući ministra financija Dragana Vrankića kojega smatraju izravnim krivcem za blokiranje isplate otpremnina koje su im obećane. Parlament BiH je 2010. donio zakon koji vojnicima otpuštenim zbog navršenih godina starosti jamči mirovine odnosno otpremnine, no to pravo nitko od njih do sada nije uspio ostvariti jer entitetski zavodi mirovnskog osiguranja nisu dobili jamstva da će im novac za to biti osiguran iz državnog proračuna. Najavili su kako će, ne odgovori li se pozitivno na njihove zahtjeve, blokirati prilazne ceste planinama oko Sarajeva na kojima se od 21. do 26. veljače treba održati Svjetsko vojno prvenstvo u skijanju.