"Iako je taj zakon ranijih godina imao smisla, danas služi samo u dnevno-političke svrhe i pokušaj je manipulacije građanima za glas više na predstojećim izborima", rekao je HDZ-ov zastupnik Boris Kunst na konferenciji za novinare u Saboru.
Istaknuo je da su sudovi 2003., kada je ministrica pravosuđa bila Ingrid Antičević Marinović, koja je danas u ime SDP-a i predstavila zakon, bili zatrpani s preko 220 tisuća radnih sporova, od kojih su se mnogi odnosili na nepoštivanje prava iz kolektivnih ugovora, poput dara za djecu i isplate božićnica.
"Ingrid Antičević Marinović tada ne samo da je branila osnivanje radnih sudova, što su predlagali sindikati, nego su se uz njezinu potporu, znanje i blagoslov masovno kršili kolektivni ugovori za državne službenike", ustvrdio je Kunst. Dodao je da su upravo takvi sporovi državu koštali preko 4,5 milijardi kuna.
"Kako je samo odjednom promijenila ćud, ali ona će učiniti sve, ništa joj nije strano, da zavara birače i dobije glas više", kazao je.
SDP-ov prijedlog osnivanja radnih i socijalnih sudova Kunst ocjenjuje deplasiranim, budući da je broj takvih sporova, kazao je, prepolovljen u odnosu na 2003. (tvrdi da ih ima manje od 100.000), a na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu dobro funkcionira odjel za rješavanje radnih sporova gdje se rješava njih i do 80 posto.
Spomenuo je i izvješće voditeljice skupine sudaca za radno pravo s kraja prošle godine, a po kojemu se radni sporovi na hrvatskim sudovima uspješno rješavaju, te da nema potrebe osnivati nove sudove. Kunst nužnim smatra i snažniju primjenu instituta mirenja kao alternativnog načina rješavanja sporova izvan suda.
Da je kvalitetnije rješenje osnivati specijalizirane odjele za radne i socijalne sporove na postojećim sudovima, a ne osnivati nove sudove smatra i HDZ-ova zastupnica Ana Lovrin, koja SDP-ov prijedlog smatra demagoškim te pamfletom.
Osnivanje novih sudova, naglasila je, protivi se i mjerilima za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23., koja predviđaju racionalizaciju mreže sudova te njihovu specijalizaciju.
SDP-ove brojke o 70.000 radnika koji rade, a ne primaju plaću te 200.000 neriješenih radnih sporova u HDZ-u smatraju paušalnim, bez temelja u službenim pokazateljima.