ZAGREB/KAIRO - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak (82), koji zemljom vlada već trideset godina, u četvrtak navečer u govoru naciji nije, kao što se očekivalo, najavio svoje povlačenje s dužnosti već je ponovio da se neće kandidirati na predstojećim predsjedničkim izborima u rujnu te da će dio ovlasti prebaciti na potpredsjednika Omara Sulejmana. Mubarak je u televizijskom obraćanju naciji rekao da neće napustiti predsjedničku funkciju sve dok se budući predsjednik ne izabere na slobodnim i demokratskim izborima, odnosno dok se ne završi mirni prijenos vlasti. Egipatski predsjednik također je rekao da neće slušati diktate iz inozemstva i najavio da će proces transformacije zemlje početi odmah. Nezadovoljni njegovim odbijanjem odlaska s vlasti, prosvjednici su bacali svoju obuću i izvikivali: "Dolje, dolje, Hosni Mubarak!" na Trgu Tahrir gdje je, više od dva tjedna, poprište velikih protuvladinih prosvjeda. Mubarak je najavio i amandmane na ustav, a riječ je o amandmanima na prijeporne članke 76. i 77. egipatskog ustava. Članak 76. uvršten je u ustav 2007. i utvrđuje vrlo stroge uvjete kandidiranja na predsjedničkim izborima, posebno za nezavisne kandidate koji moraju dobiti potpise 250 zastupnika iz triju različitih institucija, svih pod dominacijom stranke na vlasti. Članak 77. propisuje da predsjednički mandat traje šest godina, uz njihov neograničeni broj. Mubarak je istaknuo kako je važno vratiti povjerenje u ekonomiju i stanovništvu dati stabilnosti i mir, te rekao kako se život mora vratiti u normalu. Egipatskoj i svjetskoj javnosti poručio je da vjeruje u iskrenost i namjere prosvjednika okupljenih na trgu Tahriru. Na glavnom trgu u Kairu prema procjenama je oko 200.000 tisuća ljudi očekivalo da će dugogodišnji egipatski predsjednik dati ostavku i povući se s vlasti.
KAIRO - Dio svojih ovlasti egipatski je predsjednik Hosni Mubarak najavio predati Omaru Sulejmanu, dugogodišnjem šefu obavještajnih službi i nedavno imenovanom potpredsjedniku zemlje. Sulejman je kao šef obavještajnih službi rijetko istupao u javnosti, osim tijekom posjeta Izraelu. Svoj je prvi pravi intervjuu dao 3. veljače, a s urednicima glavnih egipatskih listova razgovarao je u utorak. Mubarak ga je imenovao svojim potpredsjednikom 29. siječnja, nekoliko dana pošto su diljem zemlje počeli prosvjedi protiv njegove 30-godišnje vladavine. Sulejman, koji se odnedavno svakodnevno pojavljuje na televiziji, odbacio je glavni zahtjev prosvjednika. Ustraje u tome da Mubarak i njegova vlada ostanu na vlasti tijekom procesa tranzicije, od promjene ustava do slobodnih predsjedničkih izbora. No, dosad je oporbi ponudio jako malo kako bi ona povjerovala u dobre namjere vlade, nakon dugogodišnje prakse namještanja izbora i brutalnosti prema političkim disidentima. Sulejman je u razgovoru s urednicima novina ponavljao Mubarakove stavove, poput onoga da se Egipat suočava s izborom između stabilnosti i kaosa, koji se može spriječiti samo ako Mubarak ostane na vlasti do izbora u rujnu.
KAIRO - Obraćanje naciji egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka izazvalo je bijes na ulicama egipatskih gradova kada je rekao da neće odstupiti sa svoje dužnosti i da će dio ovlasti prenijeti na svoga potpredsjednika. "Odlazi! Odlazi!", izvikivale su stotine tisuća okupljenih na središnjem trgu Tahriru očekujući da će televizijsko obraćanje Mubaraka biti taj veliki trenutak ispunjenja njihova zahtjeva za okončanjem njegove 30-godišnje autoritarne vladavine. Dižući cipele u zrak, što je dramatičan znak prijezira u arapskome svijetu, masa s Tahrira galamila je: "Dolje, dolje, Hosni Mubarak!". Ljutnja koja je obuzela ulice Kaira i Aleksandrije, samo nekoliko sati uoči prosvjeda u petak pod nazivom "Dan mučenika" u spomen na 300 ubijenih građana od početka prosvjeda 25. siječnja, ne sluti na dobro u okolnostima kada je vojska već dva tjedna raspoređena po ulicama, a u četvrtak je objavila da preuzima kontrolu nad zemljom.
ZAGREB/KAIRO - Egipatski potpredsjednik Omar Sulejman, kojem je predsjednik Hosni Mubarak prenio dio svojih ovlasti, rekao je u svom televizijskom govoru naciji da Egipat neće biti uvučen u kaos, te pozvao Egipćane da prestanu prosvjedovati i da se vrate na svoja radna mjesta. Sulejman je rekao da je napravljen detaljan plan za miran prijenos vlasti, te dodao da je vojska "štitila revoluciju mladih". Prema nepotvrđenim vijestima, u dvotjednim sukobima Mubarakovih pristalica i protivnika poginulo je tristotinjak ljudi. "Slušajte svoju savjest a ne strane sile", poručio je Sulejman Egipćanima te zatražio od njih da prestanu prosvjedovati i da se vrate na svoja radna mjesta.
WASHINGTON - Predsjednik SAD-a Barack Obama kazao je u četvrtak kako egipatska vlast treba učiniti još neke "vjerodostojne, konkretne i jasne" korake na putu prema demokraciji, no da to još uvijek nije učinila. "Egipatskom narodu rečeno je da je u tijeku prijenos vlasti, ali još uvijek nije jasno da li je ta tranzicija brza, značajna ili dovoljna", kazao je Obama u izjavi objavljenoj nakon što je egipatski predsjednik Hosni Mubarak najavio da će dio svojih ovlasti prenijeti na potpredsjednika Sulejmana. Zbog toga ćemo, rekao je, potaknuti egipatsku vlast da objasni promjene koje je učinila, kao i svaki korak u procesu prema demokratizaciji i reprezentativnoj vladi koju traži egipatski narod. Obama je naveo da treba prekinuti nasilje i da je neophodno da vlasti ne odgovore represijom i brutalnošću na aspiracije svog naroda. "Glas egipatskog naroda mora se čuti", rekao je Obama. "Egipatski narod jasno je dao do znanja da se više ne želi vraćati na ono što je bilo prije: Egipat se promijenio i njegova je budućnost u rukama njegovog naroda", kazao je Obama poručivši kako nadalje, i u teškim vremenima kroz koje prolazi, egipatski narod ima prijatelja u Sjedinjenim Državama.
UJEDINJENI NARODI - Reagirajući na govor egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka u kojem nije najavio svoje povlačenje kao što se to očekivalo, oporbeni čelnik Mohamed ElBaradei je upozorio kako će "Egipat eksplodirati" te da je državi potrebna zaštita vojske. "Egipat će eksplodirati". Vojska sada treba spasiti zemlju", kazao je dobitnik Nobelove nagrade za mir i tu izjavu objavio na internetskoj društvenoj mreži "Twitter". ElBaradei je za CNN ranije kazao da su "građani vrlo ljuti" dodajući kako je sada na vojsci da sačuva zemlju kako ne bi potonula dublje u nemire. "Moramo biti duboko zabrinuti", rekao je ponavljajući kako egipatski čelnici Mubrak i Sulejman moraju odstupiti. "Narod je izgubio povjerenje u njih", dodao je. Ustvrdio je da je Mubarak sasvim izgubio legitimitet. Podsjetivši da je ranije objavio da će dio ovlasti prebaciti na potpredsjednika Sulejmana, ElBaradei je upitao kako netko bez ikakvih ovlasti može biti predsjednik.
ZAGREB - Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove Catherine Ashton rekla je, nakon što je egipatski predsjednik Hosni Mubarak odbio podnijeti ostavku, da je sad pravi trenutak za promjene u Egiptu, dok je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy kazao da se nada kako će ta zemlja krenuti putem demokracije. "Pažljivo ćemo pratiti reakcije egipatskog naroda sljedećih dana", rekla je Ashton, dodajući da će biti u kontaktu s egipatskim vlastima kako bi im poručila da je "demokratsku tranziciju potrebno provesti mirno, pažljivo i na održiv način". "Vrijeme za promjene je sada", rekla je Ashton, prenosi AFP.Sarkozy je kazao da je Mubarakova predaja dijela ovlasti potpredsjedniku Omaru Sulejmanu bila "neizbježna". "Nadam se svim srcem da će egipatska mlada demokracija stvoriti strukture i načela koja će joj pomoći da postane prava demokracija, a ne neki oblik diktature, vjerske diktature, poput one u Iranu", rekao je Sarkozy.
LAUSANNE - Potraga za šestogodišnjim švicarskim blizankama nestalima 30. siječnja, kada ih je oteo njihov otac Matthias Schepp iz švicarskoga Saint-Sulpicea, nastavlja se, a trenutačno je usredotočena na područje Korzike, kako je izvijestila švicarska policija. Matthias Schepp (43) teško je proživljavao odvojeni život nakon razvoda od supruge Talijanke, 44-godišnje Irine Lucidi, majke njihovih dviju blizanki. 30. siječnja oteo je djevojčice i supruzi napisao da očajava jer bez nje ne može živjeti. U Italiji je još u srijedu odaslan poziv mogućim svjedocima da pomognu u potrazi za šestogodišnjim švicarskim blizankama. Potraga za djevojčicama, kako javlja policija, traje "dan i noć". Talijanska policija je u srijedu za blizankama tragala pokraj Cerignole, u Apuliji, gdje je njihov otac počinio samoubojstvo 3. veljače navečer, bacivši se pod vlak. Tužitelj u Marseillesu Jacques Dallest je objavio da su blizanke, zajedno s ocem, viđene na brodu za Korziku između 1. i 3. veljače, što njihovoj obitelji daje nadu da su još žive.
BERLIN - Svečanom projekcijom američkog filma "True Grit" redatelja Ethana i Joela Coena u četvrtak navečer u Berlinu je službeno započeo 61. međunarodni filmski festival, popularno nazvan Berlinale. "Veselimo se što 61. Berlinale možemo proglasiti otvorenim", rekli su predsjednica ovogodišnjeg žirija Berlinalea Isabella Rossellini i direktor festivala Dieter Kosslick. Prije toga Rossellini je pročitala pismo iranskog redatelja Jafara Panahija koji je treba sudjelovati u radu ovogodišnjeg žirija ali je prije nekoliko mjeseci uhićen u Iranu i osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu. Gostima u Berlinale Palastu obratio se i gradonačelnik Berlina Klausa Wowereit te njemački državni tajnik za kulturu Bernd Neumann. Neumann je u svom govoru također upozorio na sudbinu umjetnika koji žive pod represijom političkih režima te tom prilikom ukazao na sudbinu iranskog redatelja Panahija. Crvenim tepihom ispred Berlinale palasta prošetale su zvijezde filma "True Grit" kojim je otvoren ovogodišnji festival, među kojima i redatelji braća Ethan i Joel Cohen te glumci Jeff Bridges i Josh Brolin. Do 20. veljače, do kada službeno traje Berlinale, u devet sekcija festivala bit će prikazano oko 400 filmova iz 60-tak zemalja. U Glavnom programu bit će prikazana 22 filma od čega 16 u službenoj konkurenciji. Nagrade, Zlatni medvjed za najbolji film te Srebrni medvjed za različite kategorije, bit će dodijeljene 19. veljače. Hrvatski filmovi ove godine neće biti prikazani na Berlinaleu.
BRUXELLES - Sud u belgijskom gradu Verviersu naredio je jednom vozaču da u svoje vozilo ugradi uređaj koji sprječava pokratanje motora u slučaju kada je vozač pod utjecajem alkohola ili će u suprotnom ostati bez vozačke dozvole na godinu dana, objavio je belgijski institut za sigurnost na cestama (IBSR).
To je prva takva presuda u Belgiji, gdje je zakonska odredba o ugradnji "alkolocka" stupila na snagu u prosincu prošle godine. Belgija je druga europska zemlja, nakon Finske, koja je donijela takav zakon. Alkolock je uređaj koji prisiljava vozača da obavi alko-test kada sjeda za upravljač i ako je test pozitivan, uređaj blokira pokretanje motora. Vozač, 38 godina, čije ime nije objavljeno, skrivio je nesreću 20. ožujka prošle godine kada je upravljao automobilom pod utjecajem alkohola. Sud je uvažio da taj vozač bez vozačke dozvole ne bi mogao obavljati svoj posao budući da je po zanimanju trgovački putnik. Stoga mu je određena kazna ugradnje alkolocka i novčana globa od 1100 eura. Uređaj se mora testirati svaka tri mjeseca. Troškove ugradnje uređaja snosi krivac, ali sudac može odrediti da mu se za određeni iznos smanji novčana globa. Prema nekim istraživanjima stopa ponavljanja vožnje pod utjecajem alkohola znatno opada zahvaljujući tom uređaju i pokazuje se puno efikasnijim sredstvom u borbi protiv recidivista od oduzimanja vozačke dozvole.