MOSTAR- Zastupnici obrane vukovarskog branitelja Tihomira Purde, mostarski odvjetnici Josip Muselimović i Ana Primorac zatražili su u utorak od državnoga vrha Hrvatske i BiH da na predstojećem međudržavnom susretu razmotre prigovore o nezakonitostima u pogledu vođenja pravosudnog procesa protiv Purde, priopćeno je u utorak iz odvjetničkog ureda Muselimović-Primorac. U priopćenju se navodi da su odvjetnici Muselimović i Primorac kao branitelji osumnjičenika Tihomira Purde uputili "obrazloženu molbu" članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakiru Izetbegoviću, Željku Komšiću i Nebojši Radmanoviću te ministru pravosuđa Bariši Čolaku, kao i predsjedniku RH dr. Ivi Josipoviću da "u prigodi predstojećeg međudržavnog susreta, ovom pitanju posvete dužnu pažnju, kako bi se u slučaju Purda otklonile možebitne nezakonitosti". Pojašnjava se kako je kazneni postupak protiv vukovarskog branitelja Tihomira Purde pokrenut na temelju "dokaza koji su prikupljeni u vrijeme njegova zatočeništva". Obrana dodaje da se takvi dokazi pokazuju kao nezakoniti te podsjeća da su mjerodavna pravosudna tijela Republike Hrvatske nakon provedenih istražnih postupaka utvrdila da se u radnjama njihova branjenika "ne nalaze elementi niti jednoga kaznenog djela, a pogotovo kaznenog djela ratnog zločina protiv bolesnih i ranjenih osoba". Sud Bosne i Hercegovine jučer je dobio žalbu obrane Tihomira Purde na odluku kojom mu je produžen ekstradicijski pritvor, a istodobno je i Srbija dostavila dokumentaciju koja je nužna kako bi se odlučivalo o njezinu zahtjevu za izručenje ovog hrvatskog branitelja.
KERBALA - Više od milijun šijita sudjelovalo je u utorak u godišnjem obredu žalovanja i bičevanja u svetom gradu Kerbali, na jugu Bagdada, usprkos krvavim napadima sunitskih pobunjenika u kojima je u posljednjih nekoliko dana poginulo gotovo 60 ljudi. Veliki broj šijitskih hodočasnika pristigao je pješice u Kerbalu iz svih dijelova Iraka kako bi obilježili 40. dan nakon smrti imama Huseina, sina Alija i unuka proroka Mohameda, ubijenog u Kerbali 680. godine. U sukobu za vodstvo nad muslimanskim svijetom 48 godina nakon smrti utemeljitelja islama, bitku su u pustinji Kerbali dobile postrojbe omejadskog kalifa Jazida. Taj rat je označio raskol između sunita i šijita. Tijekom vjerske svečanosti, sunitski pobunjenici, usprkos postroženim mjerama sigurnosti, redovito pojačaju napade na šijite. U samo tjedan dana je u Kerbali i okolici eksplodiralo šest automobila bombi, pri čemu je 57 hodočasnika poginulo, a skoro 300 ih je ranjeno.
JUAREZ -Naoružani napadači ubili su sedmoricu mladih nogometaša amatera dok su igrali utakmicu u Juarezu, meksičkom gradu na granici sa Sjedinjenim Državama koji je najviše pogođen nasiljem povezanim s kartelima droge u kojem je u 24 sata ubijeno najmanje 30 osoba. Napadači su vozilima stigli na nogometno igralište i otvorili vatru na mlade sportaše, pucajući najmanje 180 puta, objavilo je lokalno tužiteljstvo. Mladi su igrali prijateljsku nogometnu utakmicu na stadionu otvorenom prije četiri mjeseca u sklopu kampanje za borbu protiv nasilja narkokartela. Nakon ubojstva sedam nogometaša, ukupan broj ubijenih u posljednja 24 sata u istočnomeksičkoj državi Chihuahua, gdje se nalazi Juarez, popeo se na više od 30. Juarez je grad s 1,3 milijuna stanovnika, a samo prošle godine u nasilju povezanom s drogom ubijeno ih je 3.100. Unatoč raspoređivanju 50.000 vojnika kao pojačanja policiji otkako je krajem 2006., predsjedničku dužnost preuzeo Felipe Calderon, u ratu narkokartela za dominaciju u unosnome poslu krijumčarenja droge u Sjedinjene Države ubijeno je 35.000 ljudi u četiri godine. Od tog broja samo u 2010. ubijeno je 15.000 ljudi.
BEJRUT - Kandidat libanonskog šijitskog pokreta Hezbolaha Nadžib Mikati imenovan je premijerom u utorak, a odluku osporavaju pristaše njegova prethodnika, dosadašnjeg premijera Saada Haririja, koji su nezadovoljstvo izrazili na ulicama. Imenovanje "nije pobjeda jednog tabora nad drugim, to je pobjeda pomirbe nad podjelama", rekao je Mikati nakn sastanka s libanonskim predsjednikom Michelom Sleimanom. "Pružam ruku (suradnje) svim strankama", rekao je Mikati. Otkako je 12. siječnja pala vlada premijera Saada Haririja, njegovi pristaše odbijaju Mikatija, kojeg je za premijera kandidirao Hezbolah. Tisuće Haririjevih pristaša nezadovoljstvo su izrazile diljem Libanona prosvjedima koji su povremeno prerasli u nasilje. Haririjev tabor drži da će Hezbolah preko Mikatija dobitii presudan utjecaj u vlasti. Hezbolah je šijitski pokret, dok Haririja podupiru suniti u multikonfesionanom Libanonu. Za utjecaj nad tom zemljom bore se Iran i Sirija, koji podupiru Hezbolah, te Sjedinjene Države i Saudijska Arabija, koje podržavaju Haririjev blok.
BEJRUT - Stotine Libanonaca prosvjedima su dale potporu premijeru Saadu Haririju pošto je kandidat šijitskog pokreta Hezbolah Nadžib Mikat dobio dovoljnu potporu parlamentarnih zastupnika te se očekuje da će kasnije u utorak biti imenovan premijerom. Od 128 zastupnika njih 65 je glasovalo za 55-godišnjeg Mikatija, sunitskog milijardera i bivšeg premijera koji održava dobre veze sa Sirijom, javlja agencija AFP na temelju prebrojanih glasova.
Imenovanje je razbjesnilo libanonske sunite koji su izišli na ulice s optužbama Hezbolahu da pokušava nametnuti svoju volju zemlji koja je u teškoj političkoj krizi otkako je posebni UN-ov sud podignuo optužnicu za ubojstvo bivšeg premijera Rafika Haririja. Prosvjedi su mjestimice bili nasilni, javljaju agencije, a Reuters prenosio da je premijer Saad Hariri osudio nasilje i pozvao na mir. Hezbolah, koji Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, strahuje da optužnica, koje je sadržaj još tajan, optužuje taj šijitski pokret za ubojstvo i zato je bezuspješno pokušavao uvjeriti Haririja da odbaci taj sud. Zbog tih napetosti je 12. siječnja pala vlada Saada Haririja, sina ubijenoga Rafika. Mikati je bivši saveznik Saada Haririja i pošto je u utorak dobio glasove većine zastupnika trebao bi službeno biti imenovan kasnije u utorak. Haririjeva koalicija imala je većinu u parlamentu, no s Mikatijevom skupinom i s čelnikom Druza koji se priklonio Hezbolahu, ta koalicija zapravo gubi parlamentarnu većinu. Prema časopisu Forbes, Mikati je bogataš kojega se imovina procjenjuje an 2,5 milijardi dolara, a toliko prema procjenama posjeduje i njegova brata Taha.
PEKING - Kineska policija pojačala je u utorak sigurnosne mjere u međunarodnoj zračnoj luci Pekinga nakon samoubilačkog atentata u kojem je poginulo 35 ljudi u glavnoj zračnoj luci Moskve, izvijestila je službena agencija Nova Kina.
Pojačane su kontrole, posebice na isporuci prtljage i pri registraciji letova, a raspoređeno je više ekipa sa psima te agenti u civilu, naveli su iti izvori i jedan policijski dužnosnik zračne luke, prenosi Nova Kina. Međunarodna zračna luka Pekinga je u drugom mjestu po prometu putnika, s 73,9 milijuna putnika 2010. godine. U bombaškom samoubilačkom napadu u ponedjeljak je poginulo 35 ljudi u međunarodnoj zračnoj luci Moskva Domodedovo. Rusija je često na meti napada za koje odgovornost preuzimaju islamski pobunjenici ruskog Kavkaza.
TUNIS -Tuniski oporbeni čelnik Moncef Marzouki u utorak je u Tunisu bio meta prosvjednika koji su ga vrijeđali i primorali da hitno napusti ured. Incident je izbio kad je oporbeni čelnik kanio pozdraviti gomilu ispred ministarstva financija, gdje su tuniski odvjetnici uzvikivali slogane protiv prijelazne vlade. Skupina mladih prosvjednika okupila se oko njega, vrijeđajući ga, govoreći mu da je "agent Francuza i Amerikanaca". Oporbenjak je morao pobjeći pred vrlo agresivnom skupinom sve do uličica Medine, gdje su joj put prepriječili drugi prosvjednici. "Kažu da sam nevjernik", objasnio je uspuhan i vidno šokiran taj 65-godišnji laički čelnik ljevice. Moncef Marzouki najavio je 17. siječnja kandidaturu za predsjedničke izbore koji bi se trebali organizirati za šest mjeseci u Tunisu, ocjenjujući "maškaradom" vladu nacionalnog jedinstva u kojoj su na ključna mjesta imenovani brojni ministri iz vlade svrgnutog predsjednika Bena Alija.
MOSKVA - Rusija je privremeno zabranila uvoz peradi iz Njemačke zbog opasnosti od zaraze dioksinom, izjavio je u utorak pomoćnik šefa ruske veterinarske službe Nikolaj Vlasov. "Zabrana neće dugo trajati", prenijela je njegove riječi novinska agencija RIA Novosti. "Prema našim proračunima, zabranu ćemo moći ukinuti nakon 10. ili možda 15. veljače", dodao je. "Polovicom veljače opasnosti više neće biti", ocijenio je, napomenuvši kako će zabrana uvoza svinjetine iz Njemačke biti ukinuta nešto poslije, krajem ožujka. Novi prehrambeni skandal potresa Njemačku od početka siječnja, kad je otkriveno da su jaja, a potom i svinjetina, zaraženi dioksinom. Rusija je početkom siječnja pojačala kontrolu mesa iz Njemačke i drugih europskih zemalja.